You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
štiti od opasnog ultraljubičastog zračenja, čovjek nesmotreno,<br />
katkada nesvjesno i bez brige za svoju i budućnost<br />
svojih potomaka, stalno uništava taj omotač. Naime,<br />
klorofluorokarboni (CFC), haloni i ostale kemikalije,<br />
kao produkti industrijske proizvodnje, izdižu se u stratosferu<br />
na visinu između 9 i 50 km i u tom prostoru se<br />
razlazu te pritom oslobađaju atome koji uništavaju ozon.<br />
Opasni plinovi klorofluorokarboni podižu se do 40 km<br />
visine, a sunčeve ultraljubičaste zrake ih razbijaju i<br />
oslobađaju kemijski element klor. Znanstveno je ustanovljeno<br />
da tek jedan jedini tako oslobođeni atom klora<br />
uništi oko sto tisuća molekula zraka, a tek mnogo godina<br />
kasnije spusti se na<br />
Zemljinu površinu.<br />
Ustanovljeno je da su<br />
klorofluorokarboni dosad<br />
uništili 3%, a prema<br />
tvrdnjama nekih znanstvenika<br />
i 5% svekolikog<br />
ozonskog omotača.<br />
Opasnost<br />
za zdravlje<br />
Posljedica osiromašenja<br />
ozona u gornjim<br />
slojevima atmosfere je<br />
veća količina ultraljubičastog<br />
zračenja koje<br />
dospijeva na Zemlju, što<br />
kod ljudi uzrokuje pojedine<br />
bolesti kao što su<br />
rak kože i mrena, uz slabljenje<br />
čovjekovog imunološkog<br />
sustava. Ne<br />
poduzme li čovjek odlučne<br />
korake protiv navedenog zla, atmosfera će sve više<br />
biti ispunjena ultraljubičastim zrakama, koje će bitno<br />
utjecati na pogoršanje ljudskog zdravlja te na poremećaj<br />
zdravstvenog stanja u biljnom i životinjskom svijetu.<br />
Budući da je zbog ogromnih prostranstava atmosfere<br />
čovjeku nemoguće poduzeti čišćenje zagađenog zraka,<br />
ostaje mu da nizom akcija radi na sprječavanju<br />
onečišćenja. U Hrvatskoj, kao i drugim državama,<br />
najveći izvori onečišćenja su industrija, nepotpuno sagorijevanje<br />
goriva u ložištima i ispušni plinovi vozila.<br />
Prijeti li našem planetu globalna promjena klime.<br />
Nacionalnim programom protiv<br />
onečišćenja<br />
U povodu Dana zaštite ozonskog omotača, 16. rujna,<br />
treba konstatirati da je Hrvatska jedna od 165 članica<br />
potpisnica Montrealskog protokola o tvarima koje<br />
oštećuju ozonski omotač. Sabor Republike <strong>Hrvatske</strong><br />
potvrdio je dopune ovog protokola donesenih 1990. godine<br />
u Londonu i 1992. u Kopenhagenu, a za provedbu<br />
protokola u našoj zemlji zadužena je Državna uprava za<br />
zaštitu prirode i okoliša. Prije dvije godine izrađen je<br />
Nacionalni program za postupno ukidanje štetnih tvari<br />
koje oštećuju ozon. Na temelju programa MMF je odobrio<br />
tri projekta, kojih je cijena 312 tisuća dolara. Oni<br />
obuhvaćaju postupno ukidanje freona 11 pri proizvodnji<br />
fleksibilnih poliuretanskih pjena u Orioliku d.d. i ukidanje<br />
freona u Plivi d.d. (sve u suradnji s UNIDOM).<br />
Priprema se i demonstracijski projekt alternativnih<br />
načina uzgajanja presadnica duhana, bez upotrebe metilbromida.<br />
Treba istaknuti da bi se provedbom ovog<br />
projekta ukinula u Hrvatskoj godišnja potrošnja oko 30<br />
tona metil-bromida, odnosno potrošnja ove štetne tvari<br />
u nas bila bi potpuno obustavljena. Priprema se,<br />
također. Uredba o smanjenju<br />
potrošnje tvari<br />
koje oštećuju ozonski<br />
omotač. Uredbom će biti<br />
ograničena proizvodnja,<br />
potrošnja, uvoz i izvoz<br />
tih tvari te proizvoda koji<br />
oštećuju omotač, a zabranit<br />
će se ispuštanje štetnih<br />
tvari. Od iduće godine<br />
počinje u svijetu<br />
obveza smanjivanja potrošnje<br />
freona i halona, a<br />
ova zahtjevna zadaća bit<br />
će izvršena samo suradnjom<br />
više činitelja u<br />
pojedinim zemljama: vlade,<br />
industrije i udruga<br />
koje se bave zaštitom<br />
okoliša.<br />
Važnost<br />
šuma<br />
U onečišćenom zraku danas kruži oko 5000 različitih<br />
štetnih tvari, a čovjek, na žalost, za većinu ne zna na koji<br />
način djeluju. Ono što se zna je činjenica da neke njihove<br />
mješavine djeluju pojačano (sinergetički) i da padaju<br />
u obliku kiselih kiša, koje su jedan od uzročnika propadanja<br />
šuma. Sposobnost da zadržavaju štetne tvari iz<br />
zraka i procjeđuju oborinske vode daju šumama kao<br />
ekološkom prečistaču posebno značenje. Primjerice,<br />
hektar jelove <strong>šume</strong> godišnje uvlači 30 tona prašine, a<br />
bukove <strong>šume</strong> apsorbiraju čak 68 tona. Posljedica toga je<br />
stalno gomilanje štetnih tvari u šumskim sastojinama i<br />
poremećaj u ravnoteži šumske biocenoze. Unatoč protakolima,<br />
različitim zakonskim uredbama i projektima<br />
te apelima za spas planeta Zemlje, nerijetko su uzaludni<br />
zahtjevi za smanjenjem ispuštanja sumpornog i<br />
dušičnog dioksida i drugih tvari. Rezultat takvog nesavjesnog<br />
i neodgovornog čovjekovog ponašanja je navedeno<br />
propadanje šuma (oko 80%), širenja ozonskih<br />
rupa, erozija tla i efekt staklenika. Današnji svijet suočen<br />
je s umiranjem mora i oceana i uopće globalnom<br />
promjenom klime. '^^<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 35
Change language