Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Mirovinsko <strong>osiguranje</strong><br />
na temelju kapitali<strong>za</strong>cije<br />
i strukovna mirovinska<br />
osiguranja te mogu}nosti<br />
njihova razvoja u Hrvatskoj<br />
~lanci<br />
<strong>Mihovil</strong> <strong>Rismondo</strong><br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong><strong>za</strong>vod</strong> <strong>za</strong> <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
Sa‘etak<br />
Pod strukovnim mirovinskim <strong>osiguranje</strong>m podrazumijeva se posebno, ~esto<br />
nazivano dodatno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong>, obvezno ili dobrovoljno, koje se provodi<br />
kao jedino, a ~e{}e uz obvezno (javno) <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> generacijske<br />
solidarnosti. Svrha mu je <strong>osiguranje</strong> dodatne <strong>za</strong>{tite od rizika karakteristi~nih<br />
pojedinim profesijama, ili dodatne <strong>za</strong>{tite u sklopu <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
odre|ene skupine <strong>za</strong>poslenih ili pripadnika samostalnih djelatnosti. Strukovna<br />
mirovinska osiguranja privatne naravi razvijala su se u Europi usporedno sa<br />
<strong>za</strong>konom uspostavljenim javnim mirovinskim <strong>osiguranje</strong>m i olak{avala njegovo<br />
financiranje, osiguravaju}i dodatna davanja ili potpunim nadomje{tanjem davanja<br />
iz javnog sustava.<br />
U Hrvatskoj su nakon 1945., u okviru tada{njega socijalisti~koga dr‘avnog<br />
ure|enja i jedinstvenog sustava <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, ostala samo neka<br />
obilje‘ja prija{njih strukovnih osiguranja _ posebni propisi o <strong>mirovinsko</strong>m<br />
osiguranju <strong>za</strong> pripadnike vojske i unutarnjih poslova, te u sklopu sta‘a osiguranja<br />
s pove}anim trajanjem.<br />
Nakon 2002. otvorila se mogu}nost ponovnog uvo|enja i razvijanja strukovnih<br />
mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj, osnivanjem <strong>za</strong>tvorenih dobrovoljnih<br />
mirovinskih fondova u okviru tzv. tre}ega dobrovoljnog stupa <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sustava. S obzirom na kandidaturu <strong>za</strong> priklju~ivanje Europskoj uniji, trebat }e<br />
uskladiti hrvatsko <strong>za</strong>konodavstvo sa <strong>za</strong>konodavstvom Unije o strukovnim mirovinskim<br />
osiguranjima i osigurati ostale uvjete <strong>za</strong> njegov razvoj u Hrvatskoj.<br />
1. Uvodne napomene i pojam<br />
strukovnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja<br />
Strukovno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
nije novina na podru~ju <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja. Ova vrsta <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
postoji i provodi se prakti~no<br />
od kada i postoji ovo <strong>osiguranje</strong>, kao<br />
jedna od grana socijalnog osiguranja,<br />
u kojoj se osiguravaju dugoro~na davanja<br />
u povodu rizika starosti, invalidnosti<br />
i smrti, {to zna~i da se strukovno<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> provodi ve}<br />
du‘e od jednog stolje}a. Najstariji primjer<br />
ove vrste <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
bez sumnje, je rudarsko <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong>, s vjerojatno najdu‘om tradicijom<br />
u Europi, pa i u Hrvatskoj, ~iji<br />
po~eci se‘u duboko u XIX stolje}e (1).<br />
Pod strukovnim mirovinskim <strong>osiguranje</strong>m<br />
podrazumijeva se posebno,<br />
~esto puta zvano i dodatno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong>, obvezne ili dobrovoljne<br />
naravi, koje ne provodi kao jedino,<br />
a ~e{}e uz obvezno (javno) <strong>za</strong>konom<br />
uvedeno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> generacijske<br />
solidarnosti, sa svrhom <strong>za</strong>-<br />
{tite od rizika karakteristi~nih pojedinim<br />
profesijama ili sa svrhom dodatne<br />
<strong>za</strong>{tite unutar <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
19
odre|ene skupine <strong>za</strong>poslenih ili pripadnika<br />
samostalnih djelatnosti.<br />
Strukovna mirovina osiguranja, kao<br />
mirovinska osiguranja privatne naravi,<br />
razvila su se usporedno sa <strong>za</strong>konom<br />
uspostavljenim mirovinskim <strong>osiguranje</strong>m,<br />
i to od strane poslodavaca,<br />
<strong>za</strong>poslenih ili jednih i drugih <strong>za</strong>jedno,<br />
radi dodatne <strong>za</strong>{tite <strong>za</strong>poslenih unutar<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja i <strong>za</strong>{tite od rizika<br />
specifi~nih odre|enim skupinama<br />
<strong>za</strong>poslenih. Ona su s vremenom<br />
sve vi{e dobivala na va‘nosti, ne samo<br />
zbog osiguranja dodatne socijalne<br />
sigurnosti <strong>za</strong>poslenih u mirovini, nego<br />
i zbog toga da dr‘avi olak{avaju financiranje<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, osiguravaju}i<br />
dodatna davanja uz postoje}i<br />
javni mirovini sustav a u nekim<br />
slu~ajevima, potpuno nadomje{tavaju}i<br />
javno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> (2).<br />
Strukovna mirovinska osiguranja<br />
razvila su se u Zapadnoj Europi, osobito<br />
nakon II. svjetskog rata do te<br />
mjere da ih se danas smatra integralnim<br />
dijelom socijalne sigurnosti gra-<br />
|ana koja se ostvaruje u sklopu <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja (3). Valja napomenuti<br />
da ovoj vrsti osiguranja posljednjih<br />
godina tako|er pridaje va‘nost<br />
i nastoji ga urediti svojom regulativom i<br />
Europska unija (ranije Europska ekonomska<br />
<strong>za</strong>jednica) (4). U tome smislu,<br />
ono je u sklopu te me|unarodne asocijacije<br />
definirano u jednoj njezinoj<br />
direktivi na sljede}i na~in: «Smatraju<br />
se kao strukovni sustavi socijalnog<br />
osiguranja sustavi, kojima se ne<br />
upravlja na temelju Direktive 79/7/<br />
EEZ, a koji imaju <strong>za</strong> svrhu da <strong>za</strong>poslenima<br />
i pripadnicima samostalnih djelatnosti<br />
grupiranih u sklopu nekog<br />
poduze}a, skupine poduze}a ili nekog<br />
strukovnog, me|ustrukovnog ili<br />
gospodarskog sektora osiguraju davanja<br />
sa svrhom upotpunjavanja davanja<br />
iz sustava socijalnog osiguranja<br />
uvedenih <strong>za</strong>konom ili njihove<br />
<strong>za</strong>mjene, bez obzira na to da li je<br />
uklju~ivanje u te sustave obvezno ili<br />
dobrovoljno» (5).<br />
S obzirom na to da se ovaj oblik<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja javlja kao<br />
strukovno ili kao dodatno <strong>osiguranje</strong>,<br />
u njegovu definiranju su se pojavile<br />
odre|ene dvojbe, budu}i da se u nazivu<br />
«strukovno» vi{e tendira tome da<br />
se ovaj oblik <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
uredi u sklopu odre|ene struke (profesije),<br />
njezine organi<strong>za</strong>cije i potreba,<br />
a naziv «dodatno» tome da svrha ovoga<br />
oblika <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja bude<br />
osiguravanje dodatnih davanja uz<br />
davanja koja se ostvaruju u sklopu ve}<br />
postoje}ega obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja.<br />
Ove dvojbe je <strong>za</strong> uporabu unutar<br />
Europske unije razrije{ila Europska<br />
komisija, jednom svojom izjavom, na<br />
sljede}i na~in:<br />
»U ovome priop}enju, a budu}i da<br />
se radi o mirovinskim sustavima, izrazi<br />
«dodatni» ili «strukovni» smatraju se<br />
sinonimima, u onoj mjeri u kojoj su<br />
mirovine u pravilu ve<strong>za</strong>ne uz dohodak<br />
iz rada i slijedom toga, uz neku strukovnu<br />
djelatnost. Svim ovim sustavima<br />
<strong>za</strong>jedni~ko je da su uspostavljeni<br />
na inicijativu privatnog sektora, a ne<br />
dr‘ave, suprotno od <strong>za</strong>konom uspostavljenih<br />
sustava socijalnog osiguranja.<br />
Dodatni sustavi se ipak smatraju<br />
sustavima koji su sastavni dio<br />
nacionalnog sustava socijalnog osiguranja,<br />
u mjeri u kojoj njihova davanja<br />
nadomje{}uju ili dopunjuju davanja iz<br />
<strong>za</strong>konom uspostavljenih sustava« (6).<br />
U tome smislu, u ovome radu }emo<br />
se koristiti izrazom «strukovno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong>» koji obuhva}a i<br />
dodatno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong>.<br />
Polaze}i od okvira sadr‘anih u navedenoj<br />
definiciji i izjave u sklopu Europske<br />
unije, mogu se <strong>za</strong>paziti sljede-<br />
}e karakteristike strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja koje ih ~ine razli~itim<br />
od <strong>za</strong>konom uvedenih javnih mirovinskih<br />
sustava i to:<br />
_ ova osiguranja nisu uspostavljena<br />
voljom vlasti, tj. <strong>za</strong>konom ve} drugom<br />
pravnom regulativom (kolektivni<br />
ugovori i dr.), iako <strong>za</strong>konom<br />
mogu biti ure|eni uvjeti <strong>za</strong> njihovo<br />
poslovanje i provedbu,<br />
_ ova osiguranja ne obuhva}aju ukupno<br />
radno stanovni{tvo, ve} pojedine<br />
njegove skupine s nekim <strong>za</strong>jedni~kim<br />
obilje‘jima, koja proizlaze iz<br />
njihova rada, odnosno djelatnosti,<br />
_ ova osiguranja ne moraju biti obvezna,<br />
nego mogu biti i dobrovoljne<br />
naravi,<br />
20
Mirovinsko <strong>osiguranje</strong><br />
Strukovno (dodatno)<br />
generacijske solidarnosti<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
Obveznost na Postoji <strong>za</strong> sve osiguranike Zavisi od pravila kojima je ure|eno<br />
<strong>osiguranje</strong><br />
strukovno (dodatno) <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong><br />
Dobrovoljnost Postoji samo <strong>za</strong> produ‘avanje Mogu}a<br />
osiguranja<br />
prestalog osiguranja<br />
Povrat doprinosa ili U pravilu ne postoji, a ako je mogu- Mogu}i<br />
isplata kapitaliziranog }e, onda samo ako <strong>za</strong> to postoji<br />
davanja<br />
odre|en javni interes (<strong>za</strong> strance<br />
u SR njema~koj, na primjer).<br />
Zakonsko ure|ivanje U cijelosti <strong>za</strong>konom i Djelomi~no <strong>za</strong>konom, a mogu}e<br />
pod<strong>za</strong>konskim aktima<br />
je i drugim propisima (kolektivni<br />
ugovor i dr.)<br />
Osiguranici U pravilu, sve osobe u radnom Pripadnici odre|ene skupine<br />
odnosu i pripadnici samostalnih osiguranika, sa <strong>za</strong>jedni~kim<br />
djelatnosti<br />
obilje‘jem (poduze}e, privredna<br />
ili profesionalna djelatnost)<br />
Nositelj U pravilu, jedinstven <strong>za</strong> sve Poseban nositelj <strong>za</strong> skupinu<br />
osiguranike<br />
osiguranika <strong>za</strong> koju se uspostavlja<br />
strukovno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
Prava (davanja) Jednaka <strong>za</strong> sve osiguranike, Ostvaruju se kao dodatna u<br />
pod jednakim uvjetima<br />
odnosu na prava iz <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja generacijske solidarnosti<br />
ili cjelovita <strong>za</strong> skupinu <strong>za</strong> koju<br />
su uspostavljena<br />
Financiranje Iz teku}e prikupljanih doprinosa Iz kapitaliziranih doprinosa (~e{}e)<br />
i/ili iz dr‘avnog prora~una ili iz teku}e prikupljanih doprinosa<br />
(rje|e)<br />
Sudjelovanje dr‘ave u Mogu}e u cijelosti (tzv. nekontri- Dr`ava ne sudjeluje, osim ako je<br />
financiranju butivni sustavi) djelomi~no, <strong>za</strong> ona, kao poslodavac, uspostavila<br />
davanja nepokrivena doprinosima ovaj oblik <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
Upravljanje Samouprava, uz i bez sudjelova- Upravljanje od strane onih koji<br />
nja dr‘ave ili dr‘avno uspravljanje pla}aju doprinose, uz dr‘avni<br />
nadzor poslovanja nositelja<br />
osiguranja<br />
_ ova osiguranja provode posebni<br />
nositelji <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
_ ova osiguranja postoje i provode se,<br />
u pravilu, kao dodatna uz obvezno<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> koje je uvedeno<br />
i provodi se na temelju <strong>za</strong>kona<br />
te, <strong>za</strong> razliku od obveznoga javnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, koje se financira<br />
teku}im doprinosima ili iz<br />
prora~una, ova se osiguranja ~e{}e<br />
financiraju kapitali<strong>za</strong>cijom, {to ne<br />
isklju~uje i njihovo financiranje<br />
teku}im doprinosima.<br />
[to se ti~e same obveznosti ili dobrovoljnosti<br />
strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja, ~esto puta su ona bila uspostavljena<br />
kao dobrovoljna (na temelju<br />
kolektivnog ugovora, na primjer)<br />
da bi se kasnije razvila u obvezna, tako<br />
da su obuhvatila sve <strong>za</strong>poslene koji su<br />
postali ~lanom nekoga sindikata ili se<br />
<strong>za</strong>poslili kod odre|enog poslodavca.<br />
Polaze}i od toga, mogu se uo~iti<br />
sljede}e razlike u modelu strukovnih,<br />
mirovinskih osiguranja u odnosu na<br />
tradicionalni model <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
generacijske solidarnosti, koji<br />
se <strong>za</strong>sniva i provodi na <strong>za</strong>konu.<br />
2. Strukovna mirovinska<br />
osiguranja u Hrvatskoj<br />
do kraja 2001. godine<br />
Na podru~ju Hrvatske, strukovna<br />
mirovinska osiguranja su postojala i<br />
provodila se do 1945., kada je, primjereno<br />
tada{njem ustavnom ure|enju<br />
i socijalnoj politici¸do{lo do njihova<br />
nestajanja u op}em obveznome javnome<br />
<strong>mirovinsko</strong>m osiguranju (7),<br />
koje se, kao takvo provodilo u Hrvatskoj<br />
do kraja 1998. godine, kada je<br />
uveden postoje}i troslojni mirovinski<br />
sustav, koji se sastoji od obveznoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja generacijske<br />
21
solidarnosti, obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja na temelju individualne<br />
kapitalizirane {tednje i dobrovoljnog<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja na temelju individualne<br />
kapitalizirane {tednje (8).<br />
Iako je socijalisti~ki sustav na jedinstven<br />
i gotovo jednaki na~in bio<br />
uredio <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> nakon<br />
1945., ipak su u njemu bila ostala neka<br />
obilje‘ja strukovnih mirovinskih osiguranja,<br />
i to:<br />
_ u obliku posebnih <strong>za</strong>konskih odredaba<br />
<strong>za</strong> ostvarivanje prava iz <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja nekih kategorija<br />
osiguranika, koje su ta prava ostvarivale<br />
uz odre|ene pogodnosti u<br />
odnosu na ostale osiguranike (pripadnici<br />
vojske i unutarnjih poslova,<br />
te pripadnici samostalnih djelatnosti<br />
i poljoprivrednici (9), i<br />
_ u obliku instituta sta‘a osiguranja s<br />
pove}anim trajanjem, na temelju<br />
kojega su odre|ene skupine <strong>za</strong>poslenih<br />
ostvarivale pravo na starosnu<br />
mirovinu uz sni‘avanje dobne granice<br />
<strong>za</strong> tu mirovinu i uz obra~un<br />
mirovine na temelju vi{e ura~unatog<br />
<strong>mirovinsko</strong>g sta‘a, nego {to je<br />
to bilo u stvarnosti (10).<br />
Od 1999. godine kada je u Hrvatskoj<br />
po~ela provedba tzv. male mirovinske<br />
reforme, nestalo je posebnih<br />
nositelja <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja obrtnika,<br />
ugostitelja i prijevoznika, kao i<br />
individualnih poljoprivrednika, koji su<br />
i u pravima iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
u cijelosti izjedna~eni s ostalim osiguranicima<br />
(<strong>za</strong>poslenima). Jedino je kod<br />
poljoprivrednika ostalo ograni~enje u<br />
pogledu prava na temelju invalidnosti,<br />
kod kojih se primjenjuje ne{to druk~ija<br />
definicija gubitka radne sposobnosti<br />
i nema mogu}nosti utvr|ivanja profesionalne<br />
nesposobnosti <strong>za</strong> rad (11).<br />
S druge strane, u <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju<br />
generacijske solidarnosti<br />
ostala su obilje‘ja strukovnih osiguranja<br />
u obliku sta‘a osiguranja s pove-<br />
}anim trajanjem i posebnog <strong>za</strong>kona o<br />
pravima iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
djelatnih vojnih osoba (<strong>za</strong> pripadnike<br />
vojske) i ovla{tenih slu‘benih osoba<br />
(<strong>za</strong> pripadnike policije), me|utim, nositelj<br />
toga osiguranja je jedinstven <strong>za</strong><br />
sve osiguranike na ovoj razini <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja _ <strong>Hrvatski</strong> <strong><strong>za</strong>vod</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> (12). Na taj<br />
je na~in, iako je <strong>za</strong> to bila prilika, prigodom<br />
pripreme i po~etka provedbe<br />
reforme u <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju<br />
generacijske solidarnosti propu{tena<br />
mogu}nost da se na toj razini <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sustava uvedu strukovna osiguranja,<br />
s posebnim nositeljima i <strong>za</strong>pravo<br />
je u tom pogledu sa~uvan model<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja koji je<br />
funkcionirao i prije 1999. godine. Ne<br />
ulaze}i u ovome ~asu u razloge <strong>za</strong><br />
takovo ure|ivanje obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja na temelju generacijske<br />
solidarnosti, u kojima su tako-<br />
|er mogu}a i provode se strukovna<br />
mirovinska osiguranja s posebnim nositeljima<br />
(13), ovdje }emo samo <strong>za</strong>klju~iti<br />
da su nakon 1999. ostala obilje‘ja<br />
strukovnog <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
samo u institutu sta‘a osiguranja<br />
s pove}anim trajanjem (u ograni~enom<br />
opsegu u odnosu na stanje do<br />
1998. i s promijenjenim postupkom <strong>za</strong><br />
utvr|ivanje radnih mjesta na kojima<br />
se sta‘ ra~una s pove}anim trajanjem)<br />
i u posebnom <strong>za</strong>konu <strong>za</strong> ostvarivanje<br />
prava iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja <strong>za</strong><br />
pripadnike vojske i policije, u kojemu<br />
se, pored elemenata strukovnog osiguranja,<br />
mije{aju i elementi <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja <strong>za</strong> pripadnike dr‘avne<br />
uprave, koji, budu}i da dr‘ava ima<br />
<strong>za</strong> to odre|en interes (osiguravanje<br />
njezine vanjske i unutra{nje sigurnosti),<br />
svoja prava iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
tradicionalno ostvaruju pod povoljnim<br />
uvjetima u odnosu na ostale<br />
osiguranike, ~esto puta u <strong>za</strong>tvorenom<br />
<strong>mirovinsko</strong>m sustavu i (naravno) uz<br />
financiranje iz dr‘avnog prora~una.<br />
3. Strukovna mirovinska<br />
osiguranja u nekim europskim<br />
dr‘avama<br />
Kao {to je na po~etku ve} ka<strong>za</strong>no,<br />
strukovna mirovinska osiguranja su se<br />
u Europi razvila osobito nakon II.<br />
Svjetskog rata, tj. u posljednjoj polovici<br />
XX. stolje}a, koja je i ina~e karakteristi~na<br />
po rastu i {irenju <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja (i ostalih podru~ja socijalnog<br />
osiguranja) u svijetu tako da je taj<br />
vijek dobio i epitet «socijalni vijek». Za<br />
potrebe ovoga rada, ovdje }emo se<br />
osvrnuti i na neka sustavna rje{enja<br />
22
strukovnih mirovinskih osiguranja u<br />
nama po sli~nosti i pravnom sustavu<br />
najbli‘oj SR Njema~koj, Austriji, Italiji<br />
i Sloveniji, koja je tako|er u sklopu<br />
svoje mirovinske reforme nedavno<br />
u~inila korak prema ustrojavanju ovog<br />
oblika <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, ure|uju}i<br />
svoje <strong>za</strong>konodavstvo tako da se u<br />
njemu mogu razviti strukovna mirovinska<br />
osiguranja.<br />
SR Njema~ka<br />
U ovoj dr‘avi u postoje}em <strong>mirovinsko</strong>m<br />
osiguranju generacijske solidarnosti<br />
provodi se odvojeno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong> rudara, obrtnika, pomoraca<br />
i starosno <strong>osiguranje</strong> poljoprivrednika<br />
(14). Osim toga, u toj dr‘avi<br />
veoma se koristi provedbe i mogu}-<br />
nost dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
u poduze}ima (grupacijama <strong>za</strong>poslenih),<br />
a na temelju kolektivnih<br />
ugovora (15).<br />
Procjenjuje se da op}i mirovinski<br />
sustav u SR Njema~koj svojim korisnicima,<br />
nakon 45 godina <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sta‘a, osigurava oko 70% posljednje<br />
~iste <strong>za</strong>rade. Zbog toga, dodatnim<br />
mirovinskim sustavom treba osigurati<br />
razliku izme|u 70% i 90% <strong>za</strong>rade.<br />
Njema~ko dodatno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
<strong>za</strong>snovano je na dobrovoljnosti<br />
pristupanja, a provodi se u poduze}ima<br />
odnosno grupacijama <strong>za</strong>poslenih.<br />
Valja napomenuti da njema~ki<br />
poslodavci u tom osiguranju tako|er<br />
vide svoj interes, stimuliraju}i njime<br />
svoje <strong>za</strong>poslene na vjernost poduze-<br />
}u. U tu svrhu mogu dodatnim mirovinskim<br />
<strong>osiguranje</strong>m obuhvatiti sve ili<br />
samo neke skupine svojih <strong>za</strong>poslenih.<br />
Postoji vi{e na~ina <strong>za</strong> organiziranje<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja u<br />
SR Njema~koj. Prvi je da poduze}e<br />
samo formira svoje vlastito dodatno<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> i u tu svrhu osigurava<br />
sredstva, uklju~uju}i tu i obveznu<br />
rezervu. Druga mogu}nost jest<br />
formiranje posebnih neovisnih blagajna<br />
<strong>za</strong> jedno poduze}e ili vi{e poduze-<br />
}a, koje njihovim <strong>za</strong>poslenima osiguravaju<br />
dodatnu mirovinu. U slu~aju<br />
ne<strong>za</strong>dovoljstva korisnika mirovine odre|enim<br />
davanjem, on se mo‘e radi<br />
<strong>za</strong>{tite prava, obratiti radnom sudu <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>{titu. Sudska presuda u takvom se<br />
slu~aju izvr{ava izravno kod poslodavca.<br />
Radi sigurnosti, te se blagajne<br />
moraju reosigurati. Tre}i je na~in osiguravanje<br />
dodatne mirovine kod blagajna<br />
koje su organizirane kao<br />
udru‘enja <strong>za</strong> u<strong>za</strong>jamno <strong>osiguranje</strong> (na<br />
na~elu ‘ivotnog osiguranja) i koje posluju<br />
kao neprofitne organi<strong>za</strong>cije. Te<br />
blagajne otvorene su poslodavcima i<br />
<strong>za</strong>poslenima, a njihovo poslovanje<br />
nadzire dr‘ava. I kona~no, ~etvrta mogu}nost<br />
je da poslodavac <strong>za</strong>klju~i<br />
ugovor o ‘ivotnom osiguranju u korist<br />
svojega <strong>za</strong>poslenoga i/ili ~lana njegove<br />
obitelji, <strong>za</strong>visno od obuhvata rizika<br />
koji se ‘eli posti}i.<br />
Smatra se da }e u idu}em stolje}u<br />
SR Njema~ka zbog nepovoljnih demografskih<br />
kretanja (pove}anje starijeg<br />
stanovni{tva), koja }e pogoditi op}i<br />
obvezni mirovinski sustav i dodatni<br />
mirovinski sustav <strong>za</strong>pasti u te{ko}e.<br />
Italija<br />
U sklopu reforme <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
provedene devedesetih godina<br />
pro{loga stolje}a u Italiji, u toj je<br />
dr‘avi dodatno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
uvedeno <strong>za</strong>konom od 1993. godine,<br />
koji se provodi od 1995. godine (16).<br />
Njime mogu biti obuhva}eni radnici,<br />
namje{tenici i pripadnici samostalnih<br />
djelatnosti, a samo <strong>osiguranje</strong> <strong>za</strong>sniva<br />
se na na~elu dobrovoljnosti. Osiguranje<br />
se provodi preko mirovinskih<br />
fondova koji se formiraju <strong>za</strong> jedno<br />
poduze}e, skupinu poduze}a ili grupaciju<br />
<strong>za</strong>poslenih, odnosno pripadnika<br />
samostalnih djelatnosti. Mirovinski<br />
fond mo‘e poslovati samostalno ili<br />
u sklopu poduze}a. U ovom drugom<br />
slu~aju <strong>za</strong>kon predvi|a odvojeno poslovanje<br />
radi <strong>za</strong>{tite sredstava namijenjenih<br />
isplati dodatnih mirovina.<br />
Zanimljivo je da mirovinski fondovi <strong>za</strong><br />
dodatnu mirovinu ne mogu sami upravljati<br />
svojom imovinom, ve} je moraju<br />
povjeriti nekom osiguravaju}em dru-<br />
{tvu, kreditnom <strong><strong>za</strong>vod</strong>u ili ustanovi<br />
koja se bavi nekretninama.<br />
Davanja (dodatne mirovine) odre-<br />
|uju se ugovorno, bez obzira na mirovine<br />
iz op}ega <strong>mirovinsko</strong>g sustava, a<br />
stje~u se nakon najmanje pet godina<br />
uplate doprinosa i dosi<strong>za</strong>nja dobne<br />
granice <strong>za</strong> starosnu mirovinu iz op}eg<br />
23
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, ili nakon<br />
uplate doprinosa od najmanje 15 godina<br />
i u dobi ranijoj <strong>za</strong> ostvarivanje<br />
starosne mirovine iz op}ega sustava<br />
najvi{e do 10 godina. Dodatna mirovina<br />
mo‘e se isplatiti i u kapitaliziranoj<br />
svoti do 50% ukupnoga davanja, kao<br />
naknada <strong>za</strong> tro{kove lije~enja ili <strong>za</strong><br />
kupnju ku}e osiguranika. U tome smislu,<br />
svaki od fondova vlastitim propisima<br />
ure|uje na~in isplate dodatnih<br />
mirovina.<br />
Doprinose <strong>za</strong> dodatno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong> u Italiji mogu pla}ati <strong>za</strong>jedno<br />
poslodavci i <strong>za</strong>posleni, ili samo<br />
jedni ili drugi, a postoji i poseban solidarni<br />
doprinos koji pla}aju poslodavci.<br />
Mirovinske fondove dodatnog osiguranja<br />
u Italiji nadziru ministarstva<br />
rada, financija i industrije, te Centralna<br />
banka i organi<strong>za</strong>cije koje nadziru rad<br />
Burze i osiguravaju}ih dru{tava.<br />
Austrija<br />
U ovoj je dr‘avi 1990. godine donesen<br />
Zakon o mirovinskim fondovima,<br />
kojim je ure|eno osnivanje i poslovanje<br />
mirovinskih fondova, kao nositelja<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja.<br />
Osim toga donesen je i Zakon o<br />
mirovinama u poduze}ima (17). Mirovinski<br />
fondovi su du‘ni ispla}ivati starosne<br />
i obiteljske mirovine, a po mogu}nosti<br />
i invalidske mirovine, te se u<br />
tu svrhu osnivaju kao dioni~ka dru{-<br />
tva, s temeljnim kapitalom i matematskom<br />
rezervom. Mirovinsko <strong>osiguranje</strong><br />
prema ovome <strong>za</strong>konu uspostavlja<br />
se i provodi na temelju ugovora<br />
izme|u poslodavca i <strong>mirovinsko</strong>g fonda,<br />
a <strong>za</strong>sniva se na doprinosima koji<br />
se kapitaliziraju tijekom vremena. Za<br />
osiguranike se otvaraju posebni ra-<br />
~uni na kojima se evidentiraju sredstvu<br />
<strong>za</strong> kasniju isplatu mirovine.<br />
Mirovinski fondovi posluju sli~no<br />
osiguravaju}im dru{tvima, te imaju<br />
plan poslovanja, matematsku rezervu<br />
i rezervni fond, a njihovo poslovanje<br />
prati aktuar. Za ulaganja mirovinskih<br />
fondova <strong>za</strong>kon je uspostavio odgovaraju}a<br />
ograni~enja, koja se <strong>za</strong>snivaju<br />
na primjeni na~ela disperzije rizika, a<br />
vrijednosni papiri mirovinskih fondova<br />
~uvaju se u ovla{tenoj depozitnoj<br />
banci. Radi osiguranja u~inkovitog<br />
upravljanja mirovinskim fondovima,<br />
<strong>za</strong>kon sadr‘i i odredbe o tijelima<br />
upravljanja fondova, njihovom funkcioniranju<br />
i o kontroli poslovanja fonda,<br />
koja mo‘e biti unutarnja i vanjska<br />
(ministarstvo financija).<br />
Ina~e, u Austriji su jo{ prije ovoga<br />
<strong>za</strong>kona odre|ene skupine <strong>za</strong>poslenih<br />
imale svoje mirovinske fondove pri<br />
poslodavcima, u kojima su ostvarivale<br />
pravo na dodatnu mirovinu. Tako, na<br />
primjer, slu‘benici <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
ostvaruju mirovinu u odre|enom<br />
postotku od svoje posljednje pla}e, a<br />
razliku do svote koja im se ispla}uje<br />
pokriva njihov mirovinski fond.<br />
Slovenija<br />
U Sloveniji je Zakonom o <strong>mirovinsko</strong>m<br />
i invalidskom osiguranju (18),<br />
kojim je provedena reforma toga osiguranja<br />
u ovoj zemlji od 1. sije~nja<br />
2000. mirovinski sustav ure|en:<br />
_ kao obvezno <strong>mirovinsko</strong> i invalidsko<br />
<strong>osiguranje</strong> generacijske solidarnosti,<br />
_ kao obvezno dodatno <strong>mirovinsko</strong><br />
(i invalidsko) <strong>osiguranje</strong>, i<br />
_ kao dobrovoljno dodatno <strong>mirovinsko</strong><br />
(i invalidsko) <strong>osiguranje</strong>.<br />
Pod obveznim dodatnim <strong>osiguranje</strong>m<br />
u Sloveniji podrazumijeva se<br />
<strong>osiguranje</strong> radnika koji rade na te{kim<br />
i <strong>za</strong> zdravlje {tetnim poslovima. Ovo je<br />
<strong>osiguranje</strong> strukovne naravi i <strong>za</strong>sniva<br />
se na doprinosima, a obuhva}a <strong>za</strong>poslene<br />
kojima se, prema prija{njim<br />
propisima o <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju,<br />
sta‘ osiguranja ra~unao s pove}anim<br />
trajanjem, zbog rada na te{kim i {tetnim<br />
poslovima ili zbog toga {to, nakon<br />
odre|ene starosti, vi{e ne mogu<br />
uspje{no obavljati svoju profesiju.<br />
Doprinose <strong>za</strong> ovo <strong>osiguranje</strong> pla-<br />
}aju poslodavci, a osiguranici ostvaruju<br />
tzv. strukovnu mirovinu i to:<br />
_ kao mirovinu koju primaju od prestanka<br />
rada do ispunjavanja uvjeta<br />
<strong>za</strong> redovitu starosnu mirovinu, i<br />
_ kao dodatnu smanjenu mirovinu, uz<br />
mirovinu iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
generacijske solidarnosti, nakon<br />
odlaska u redovitu starosnu mirovinu,<br />
a u svoti razlike zbog manje<br />
ostvarenoga <strong>mirovinsko</strong>g sta‘a u<br />
odre|enom slu~aju.<br />
24
Ovaj oblik <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
provodi posebno osnovan fond obveznoga<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
koji:<br />
_ prikuplja doprinose (premije) koje<br />
pla}aju poslodavci;<br />
_ upravlja imovinom od prikupljenih<br />
sredstava,<br />
_ ispla}uje mirovine korisnicima (mogu}e<br />
su i kapitalizirane isplate).<br />
Ovaj mirovinski fond mo‘e upravljanje<br />
svojom imovinom povjeriti<br />
nekom dru{tvu <strong>za</strong> upravljanje investicijskim<br />
fondovima. Nadzor nad poslovanjem<br />
ovoga <strong>mirovinsko</strong>g fonda obavlja<br />
ministar <strong>za</strong> rad.<br />
Osim obveznoga dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja, ovaj <strong>za</strong>kon u Sloveniji<br />
je uveo mogu}nost dobrovoljnoga<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
koje mogu financirati <strong>za</strong>posleni, njihovi<br />
poslodavci i pripadnici samostalnih<br />
djelatnosti. Svrha ovoga osiguranja jest<br />
ostvarivanje prava na dodatno <strong>mirovinsko</strong><br />
primanje nakon odlaska u mirovinu,<br />
a otvoreno je, ne samo osiguranicima,<br />
nego i korisnicima mirovina.<br />
Ovaj oblik dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja provodi se putem otvorenih<br />
i <strong>za</strong>tvorenih u<strong>za</strong>jamnih mirovinskih<br />
fondova. Otvorenim mirovinskim fondovima<br />
mogu pristupiti svi potencijali<br />
osiguranici, a <strong>za</strong>tvoreni mirovinski<br />
fondovi su rezervirani <strong>za</strong> pojedine<br />
poslodavce, njihove udruge ili pojedine<br />
skupine <strong>za</strong>poslenih, kao i samostalnih<br />
profesionalnih djelatnosti. Sami<br />
mirovinski fondovi nemaju pravu<br />
osobnost nego njima mo‘e upravljati<br />
osiguravatelj koji <strong>za</strong> to ima ovla{tenje<br />
ili ovla{tena banka. Zakon, nadalje,<br />
detaljno ure|uje upravljanje mirovinskim<br />
fondovima, ~ije poslovanje prati<br />
agencija <strong>za</strong> nadzor osiguranja.<br />
Ovaj <strong>za</strong>kon omogu}ava i osnivanje<br />
posebnih mirovinskih dru{tava, koja se<br />
organiziraju kao dioni~ka dru{tva <strong>za</strong><br />
provedbu dobrovoljnoga dodatnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, te koja posluju<br />
prema propisima o osiguranju. Ovi nositelji<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
mogu provoditi to <strong>osiguranje</strong> ako<br />
sakupe najmanje 15000 osiguranika.<br />
Pravo na starosnu mirovinu iz dobrovoljnoga<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja mo‘e se ostvariti pod<br />
sljede}im uvjetima:<br />
_ da je osiguranik napunio najmanje<br />
58 godina starosti,<br />
_ da je ostvario pravo iz obveznoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja i<br />
_ da je od uklju~ivanja u dobrovoljno<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> pro{lo najmanje<br />
120 mjeseci,<br />
Za prijevremenu dodatnu, starosnu<br />
mirovinu odre|eni su sljede}i uvjeti:<br />
_ trajanje dobrovoljnoga osiguranja<br />
od najmanje 180 mjeseci,<br />
_ navr{avanje 53 godine ‘ivota, i<br />
_ da pravila dobrovoljnog <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja predvi|aju mogu}-<br />
nost ostvarivanja ove vrste mirovine.<br />
Osim ove dvije vrste mirovine, mogu}e<br />
je i ostvarivanje invalidske odnosno<br />
obiteljske mirovine iz dobrovoljnoga<br />
dodatnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja,<br />
a u skladu s pravilima odre-<br />
|enog nositelja.<br />
I kona~no, <strong>za</strong>kon posebno ure|uje<br />
i mirovinski fond obrtnika, u kojemu<br />
osiguranicima mogu biti i <strong>za</strong>posleni<br />
kod obrtnika, kao i osobe koje imaju<br />
status samo<strong>za</strong>poslenih.<br />
Iz ovoga ukupnog prika<strong>za</strong> dodatnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja u Sloveniji<br />
mo‘e se <strong>za</strong>klju~iti da su u toj dr‘avi od<br />
2000. godine uspostavljene normativne<br />
osnove <strong>za</strong> provedbu strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja, <strong>za</strong> pojedine skupine<br />
<strong>za</strong>poslenih i pripadnika samostalnih<br />
djelatnosti, obveznog i dobrovoljnog<br />
karaktera, a u sklopu otvorenih i <strong>za</strong>tvorenih<br />
mirovinskih fondova i u <strong>mirovinsko</strong>m<br />
fondu obrtnika, sli~no kao i u<br />
dr‘avama Zapadne Europe, odnosno<br />
Europske unije.<br />
4. Strukovna mirovinska<br />
osiguranja i dobrovoljno<br />
kapitalizirano <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong> u Hrvatskoj<br />
Od po~etka 2002. godine u Hrvatskoj<br />
se provodi <strong>za</strong>konodavstvo, kojim<br />
je ure|ena druga i tre}a razina postoje}ega<br />
troslojnoga <strong>mirovinsko</strong>g sustava<br />
(19). Mirovinsko <strong>osiguranje</strong> na tim<br />
razinama ure|eno je kao <strong>osiguranje</strong><br />
financirano doprinosima koji se kapitaliziraju,<br />
a provodi se putem mirovinskih<br />
fondova kojima upravljaju posebno<br />
osnovana mirovinska dru{tva (dioni~ka<br />
dru{tva ili dru{tva s ograni~enom<br />
odgovorno{}u). Pri tome je, <strong>za</strong><br />
25
azliku od <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja generacijske<br />
solidarnosti, razdvojena<br />
funkcija prikupljanja i kapitali<strong>za</strong>cije<br />
doprinosa <strong>za</strong> <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong><br />
(u sklopu mirovinskih fondova i dru-<br />
{tava koja njima upravljanju) od funkcije<br />
isplate mirovina (u sklopu mirovinskih<br />
osiguravaju}ih dru{tava).<br />
Poslove evidencije u obveznome<br />
kapitaliziranome <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju<br />
obavlja Sredi{nji registar osiguranika<br />
(REGOS), a nadzor nad poslovanjem<br />
mirovinskih dru{tava i fondova,<br />
te mirovinskih osiguravaju}ih dru-<br />
{tava obavlja Agencija <strong>za</strong> nadzor mirovinskih<br />
fondova i osiguranja.<br />
U tome smislu, hrvatsko kapitalizirano,<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> se <strong>za</strong>sniva<br />
na sljede}em modelu:<br />
Obvezno <strong>mirovinsko</strong><br />
Dobrovoljno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong> (druga razina)<br />
<strong>osiguranje</strong> (tre}a razina)<br />
Prikupljanje i kapitali- Obvezni mirovinski fond Dobrovoljni mirovinski fond<br />
<strong>za</strong>cija doprinosa<br />
Evidencija osiguranika Sredi{nji registar osiguranika (Mogu}e ali nisu obvezne usluge<br />
i osobnih ra~una<br />
Sredi{njeg registra osiguranika)<br />
Isplata mirovina<br />
Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo<br />
Polaze}i od naprijed navedenih karakteristika<br />
strukovnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja, mo‘emo odmah na po~etku<br />
utvrditi da na drugoj (obveznoj)<br />
razini <strong>mirovinsko</strong>g sustava, koja je ure-<br />
|ena na na~elu otvorenih mirovinskih<br />
fondova, u koje se u~lanjuju osiguranici<br />
po slobodnom izboru (i izlaze iz<br />
njih) nema mogu}nosti uspostavljanja<br />
oblika strukovnoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
bilo koje vrste. Naime, po svojoj<br />
prirodi, otvoreni mirovinski fondovi ne<br />
mogu poslu‘iti <strong>za</strong> provedbu strukovnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja jer ne poznaju<br />
nikakvih ograni~enja u pogledu<br />
~lanstva u njima.<br />
Me|utim, Zakon o obveznim i dobrovoljnim<br />
mirovinskim fondovima u<br />
glavi XV. otvara mogu}nosti <strong>za</strong> uspostavljanje<br />
i razvijanje strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja u Hrvatskoj, i to u<br />
tre}oj (dobrovoljnoj) razini <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sustava, a u sklopu tzv. <strong>za</strong>tvorenih<br />
mirovinskih fondova. Novelom<br />
toga Zakona razdvojena je funkcija<br />
prikupljanja doprinosa i njihove kapitali<strong>za</strong>cije<br />
od funkcije isplate mirovina,<br />
dosljedno, kako je to provedeno na<br />
drugoj razini <strong>mirovinsko</strong>g sustava, i<br />
obavljene su neke izmjene, odnosno<br />
dopune u tekstu Zakona rad poticanja<br />
primjene upravo ovoga njegovog dijela,<br />
odnosno uspostavljanja strukovnih<br />
mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj.<br />
S obzirom na to da se obvezno<br />
i dobrovoljno kapitalizirano <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong> <strong>za</strong>snivaju na istome obrascu,<br />
ovdje }emo samo upozoriti na<br />
izmjene odredbe Zakona koje se odnose<br />
na osnivanje i poslovanje dobrovoljnih<br />
mirovinskih fondova, i to (20):<br />
_ pro{irena je mogu}nost osnivanja<br />
dobrovoljnih mirovinskih fondova<br />
i na udruge pripadnika samostalnih<br />
djelatnosti (~lanak 2. to~ka 10. ~lanka<br />
105. stavak 5. ~lanak 108. stavak<br />
3. i ~lanak 114. Zakona).<br />
_ dovoljan je minimalni broj od 200<br />
osiguranika _ ~lanova dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g fonda <strong>za</strong> njegovo<br />
osnivanje i poslovanje, umjesto prija{njih<br />
2000 ~lanova (~lanak 36.<br />
Zakona),<br />
_ prema dobrovoljnosti pristupanja u<br />
dobrovoljni mirovinski fond, naknada<br />
<strong>za</strong> pokri}e tro{kova <strong>mirovinsko</strong>g<br />
dru{tva koje upravlja tim fondom<br />
odre|uje se Statutom fonda, a ne<br />
<strong>za</strong>konom, kao prije (~lanak 60. stavak<br />
2.),<br />
_ mogu}nost ulaganja imovine dobrovoljnog<br />
<strong>mirovinsko</strong>g fonda u inozemstvu<br />
pove}ana je na 20% imovine<br />
oodre|enog fonda (~lanak 71.<br />
to~ka 1.)<br />
_u skladu s razdvajanjem funkcije kapitali<strong>za</strong>cije<br />
od isplate mirovine, prestala<br />
je obve<strong>za</strong> <strong>za</strong> dobrovoljna mirovinska<br />
dru{tva da na tr‘i{tu nude<br />
dobrovoljne mirovinske programe<br />
(~lanak 105. Zakona),<br />
26
_ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim mirovinskim<br />
fondovima ure|en je u<br />
skladu s razdvajanjem funkcije kapitali<strong>za</strong>cije<br />
od funkcije isplate (~lanak<br />
109 i 110. Zakona), i<br />
_ uklonjena je obve<strong>za</strong> suglasnosti dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g programa<br />
s kolektivnim ugovorom (~lanak<br />
112. Zakona).<br />
Dobrovoljni mirovinski fond mo‘e<br />
osnovati dobrovoljno <strong>mirovinsko</strong> dru-<br />
{tvo (trgova~ko dru{tvo <strong>za</strong> upravljanje<br />
tim fondom), pokrovitelj dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g fonda ili <strong>mirovinsko</strong><br />
osiguravaju}e dru{tvo (trgova~ko<br />
dru{tvo osnovano <strong>za</strong> isplatu mirovina<br />
iz individualne kapitalizirane {tednje,<br />
prema Zakonu o mirovinskim osiguravaju}im<br />
dru{tvima i isplati mirovina na<br />
temelju individualne kapitalizirane<br />
{tednje). Pod pokroviteljstvom <strong>mirovinsko</strong>g<br />
fonda smatraju se prvenstveno<br />
poslodavci, odnosno sindikati <strong>za</strong><br />
~ije se potrebe mo‘e i osnovati dobrovoljni<br />
mirovinski fond. Ina~e, dobrovoljnim<br />
mirovinskim fondovima<br />
upravlja se, u pravilu, i na isti na~in<br />
kao i obveznim mirovinskim fondovima,<br />
tj. njima upravljaju dobrovoljna<br />
mirovinska dru{tva. S obzirom na to<br />
da izri~ito predvi|a mogu}nost osnivanja<br />
i poslovanja <strong>za</strong>tvorenih dobrovoljnih<br />
mirovinskih fondova, osnovanih<br />
<strong>za</strong> potrebe odre|enih poslodavaca<br />
i sindikata, te zna~i da ovaj Zakon<br />
otvara i mogu}nost suradnje socijalnih<br />
partnera na podru~ju rada i socijalne<br />
sigurnosti u upravljanju mirovinskim<br />
fondovima, na na~elima socijalnog<br />
partnerstva.<br />
Druga karakteristika tako osnovanih<br />
mirovinskih fondova jest neprofitabilnost<br />
u njihovom poslovanju, jer se<br />
oni ne osnivaju i ne posluju radi ostvarivanja<br />
dobiti (kao {to je to slu~aj s<br />
otvorenim mirovinskim fondovima),<br />
{to zna~ajno umanjuje tro{kove njihova<br />
poslovanja. Na taj se na~in osiguravaju<br />
i ve}e uplate na osobne ra~une<br />
njihovih ~lanova ili ni‘e svote doprinosa<br />
koji se u njih upla}uju.<br />
Druga zna~ajka <strong>za</strong>tvorenih mirovinskih<br />
fondova jest mogu}nost da se<br />
u njima osiguravaju odre|eni rizici,<br />
svojstveni odre|enim skupinama <strong>za</strong>poslenih<br />
ili pripadnika samostalnih<br />
djelatnosti i na taj na~in pokriju odre-<br />
|eni nedostatci u njihovoj socijalnoj<br />
sigurnosti, koji su ostali nepokriveni u<br />
obveznome <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju<br />
na temelju generacijske solidarnosti.<br />
Tako }e se, na primjer u sklopu dobrovoljnih<br />
<strong>za</strong>tvorenih mirovinskih fondova<br />
mo}i pokriti rizik ranijeg odlaska<br />
u mirovinu onih skupina osiguranika<br />
koji, zbog svoje starosne dobi, ne<br />
mogu vi{e na}i mjesto na tr‘i{tu rada,<br />
a jo{ ne ispunjavaju <strong>za</strong>konske uvjete<br />
<strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u redovitu starosnu mirovinu<br />
(pomorci, baletni umjetnici i dr.).<br />
Nadalje, dobrovoljnim mirovinskim<br />
<strong>osiguranje</strong>m, koje se provodi u sklopu<br />
<strong>za</strong>tvorenih mirovinskih fondova, poslodavcima<br />
se omogu}uje stimuliranje<br />
vjernosti tvrtki osoba <strong>za</strong>poslenih u<br />
deficitarnim <strong>za</strong>nimanjima (na primjer,<br />
varioci, cijevari i monteri u brodogradnji)<br />
ili <strong>za</strong> stimuliranje rada na pojedinim<br />
poslovima u tvrtki (npr. rukovode}e<br />
osoblje kod pojedinih poslodavaca<br />
ili ~asni~ko osoblje kod brodara).<br />
I kona~no, dobrovoljnim mirovinskim<br />
<strong>osiguranje</strong>m mo}i }e se posti}i<br />
realno vi{a razina socijalne sigurnosti,<br />
<strong>za</strong> razliku od obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja iz prve dvije razine <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sustava, na kojima }e se <strong>za</strong>pravo<br />
dosti<strong>za</strong>ti prosje~na razina mirovina<br />
iz po~etka devedesetih godina<br />
pro{log stolje}a.<br />
Ako usporedimo navedene mogu}-<br />
nosti iz Zakona s elementima i obilje‘jima<br />
strukovnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja, ~ini nam se da su odredbe<br />
Zakona o mogu}im osniva~ima (pokroviteljima)<br />
dobrovoljnih mirovinskih<br />
fondova i njihovim obve<strong>za</strong>ma preop-<br />
}enite i da bi ih radi njihove lak{e<br />
provedbe u praksi i poticanja ovoga<br />
oblika <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja trebalo<br />
vi{e razraditi. Nadalje, provedba kapitaliziranoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
putem osobnih ra~una, <strong>za</strong> strogom individuali<strong>za</strong>cijom<br />
uplata i njihove kapitali<strong>za</strong>cije<br />
svakog pojedinca bit }e<br />
ograni~avaju}i faktor u pogledu odre-<br />
|ivanja davanja i njihovog opsega u<br />
27
sklopu strukovnih osiguranja, osobito<br />
onih koja nisu dodatne naravi, nego<br />
nadomje{taju manjak socijalne sigurnosti<br />
nekih skupina <strong>za</strong>poslenih kod<br />
kojih postoje specifi~ni rizik potrebe<br />
ranijeg povla~enja iz aktivnog ‘ivota.<br />
To }e se poka<strong>za</strong>ti osobito nakon 2007.<br />
godine, kada se dobna granica <strong>za</strong> starosnu<br />
mirovinu produ‘i na 65/60 godina<br />
<strong>za</strong> mu{karce /‘ene, a pogotovo u<br />
kod nekih od skupina osiguranika kod<br />
kojih je do{lo do prestanka ra~unanja<br />
sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem<br />
nakon 1999. godine. Naime, sustav<br />
osobnih ra~una i kapitali<strong>za</strong>cije<br />
uplata doprinosa na njima primjeren<br />
je samo <strong>za</strong> pokri}e rizika starosti, a ne<br />
i ostalih rizika, kao {to su invalidnost i<br />
smrt, kod kojih se prava i davanja<br />
ostvaruju na temelju nepotpunog radnog<br />
vijeka (21). Sli~no }e se u budu-<br />
}nosti sve ~e{}e de{avati i u slu~ajevima<br />
nekih skupina osiguranika koji<br />
su radili na te{kim i <strong>za</strong> zdravlje {tetnim<br />
poslovima kod kojih postoji rizik<br />
skra}enoga radnog vijeka, a koji }e<br />
morati ostajati u radnom odnosu du‘e<br />
nego do sada ili }e zbog nemogu}nosti<br />
dobivaju <strong>za</strong>poslenja morati biti ne<strong>za</strong>posleni<br />
odnosno ~ekati da navr{e<br />
potrebne godine ‘ivota (22.). U tome<br />
kontekstu treba napomenuti i to da se<br />
smanjena mirovina iz osiguranja generacijske<br />
solidarnosti ne mo‘e adekvatno<br />
kompenzirati dodatnom mirovinom,<br />
obra~unatom na temelju uplata<br />
na osobnom ra~unu, pogotovo ne u<br />
slu~aju kra}eg odnosno nepotpunog<br />
radnog vijeka. Sve to upu}uje na potrebu<br />
preispitivanja ovoga dijela kapitaliziranoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, u<br />
slu~aju razmatranja mogu}nosti {ire<br />
primjene strukovnih mirovinskih osiguranja<br />
u Hrvatskoj.<br />
I kona~no, <strong>za</strong> osnivanje dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g dru{tva, koje upravlja<br />
dobrovoljnim mirovinskim fondom,<br />
potreban je temeljni kapital od<br />
15 mil. kuna, {to sigurno ne}e stimulativno<br />
djelovati na poslodavce i sindikate<br />
u pogledu odluke o osnivaju<br />
dobrovoljnoga <strong>mirovinsko</strong>g fonda. U<br />
tome smislu, bi trebalo razmisliti i o<br />
mogu}em spajaju funkcije uplate i<br />
kapitali<strong>za</strong>cije doprinosa s funkcijom<br />
isplate mirovina, osobito kod malih<br />
mirovinskih fondova, {to bi im omogu-<br />
}ilo i racionalnije poslovanje.(23)<br />
5. Zaklju~na razmatranja<br />
Kao {to se mo‘e vidjeti, strukovna<br />
mirovinska osiguranja i njihova primjena<br />
tek predstoji u Hrvatskoj. U<br />
kojoj }e se mjeri ona u budu}nosti<br />
razviti i na taj na~in upotpuniti i pove-<br />
}ati opseg dosada{nje socijalne sigurnosti<br />
osiguranika i ~lanova njihovih<br />
obitelji to ne}e <strong>za</strong>visiti samo od<br />
<strong>za</strong>konodavstva nego i od drugih uvjeta<br />
koji postoje u nekome dru{tvu.<br />
Da se radi danas ve} o ozbiljnim<br />
segmentima nacionalnih sustava <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja govori ~injenica<br />
da strukovna mirovinska osiguranja u<br />
zemljama Europske unije ~ine od 20%<br />
do 40% vrijednosti mirovina u cjelokupnom<br />
<strong>mirovinsko</strong>m osiguranju pojedinih<br />
dr‘ava i da im i Europska unija<br />
pridaje sve ve}u va‘nost (24).<br />
Stoga i Hrvatskoj predstoji da, u<br />
kontekstu i postupku koji se vodi <strong>za</strong><br />
pristupanje Europskoj uniji razmatra i<br />
mogu}nosti te potrebu uvo|enja i<br />
razvijanja strukovnih mirovinskih osiguranja.<br />
Pri tome, ne}e biti dovoljno<br />
postavljati samo normativne okvire <strong>za</strong><br />
to, nego i uklanjati odre|ene prepreke,<br />
odnosno stvarati uvjete <strong>za</strong>:<br />
_ socijalnu koheziju i sporazumijevanje<br />
socijalnih partnera na ni‘im razinama<br />
kao {to je poduze}e, skupina<br />
poduze}a ili skupine <strong>za</strong>poslenih<br />
ili samostalnih djelatnosti,<br />
_ razvijanje individualne i kolektivne<br />
kulture osiguravanja od socijalnih<br />
rizika, i to ne samo osnovnih (starost,<br />
invalidnost i smrt), nego i drugih<br />
rizika, kolateralnih <strong>mirovinsko</strong>m<br />
osiguranju (kra}i radni vijek, ne<strong>za</strong>poslenost),<br />
_ razvijanje shva}anja kod poslodavaca<br />
o potrebi poticanja vjernosti<br />
poduze}u i poticanja <strong>za</strong>poslenih<br />
koji su nositelji poslova u poduze-<br />
}u,<br />
_ razmatranje prepreka na ostalim<br />
podru~jima koje smetaju uspostavljanju<br />
i razvijanju strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja (porezni sustav i<br />
dr.), radi njihovog uklanjanja.<br />
28
Summary<br />
The pension insurance based on the capitalized savings and the<br />
Croatian occupational pension insurance perspectives<br />
The occupational pension schemes are mostly special, the additional pension<br />
schemes, on the mandatory or voluntary basis. Sometimes occupational<br />
pension scheme is the only existing scheme, but more often comes together<br />
with the mandatory public pay-as-you-go scheme. The aim of the occupational<br />
pension scheme is an additional insurance against occupation related<br />
risks. Private occupational schemes were developed in line with the development<br />
of the public pension schemes, and by providing additional or single<br />
benefit they eased the financial burden on the public schemes.<br />
After the 1945 in Croatia in the socialistic regime remained the elements of<br />
the previous occupational schemes _ special legislation related to the army<br />
and police members, and the special legislation regarding insurance periods<br />
counted in the extended duration. After the 2002 it is possible again to<br />
develop the occupational pension schemes by founding closed voluntary<br />
pension funds as a part of the 3 rd pillar. Croatia as the Europe Union membership<br />
candidate will have to harmonize its legislation regarding occupational<br />
pension schemes and build a favorable environment for its development.<br />
NAPOMENE<br />
(1) U Hrvatskoj je jo{ 1833. <strong>za</strong>bilje‘ena prva rudarska bratov{tina u Rudama kod Samobora. Zatvaranjem rudnika<br />
Tupljak (Istra) nestala je rudarska profesija u Hrvatskoj, a s njome i osiguranici u <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju, osigurani<br />
kao rudari s ostacima obilje‘ja toga osiguranja karakteristi~nog <strong>za</strong> tu profesiju. O nastanku i razvoju rudarskog<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja u Hrvatskoj do 1945. kada je ono nestalo kao <strong>za</strong>sebno <strong>osiguranje</strong>, vidi op{irnije: Ratko<br />
Pe{i}, Nastanak i razvitak socijalnog osiguranja u Jugoslaviji, prva knjiga Beograd, 1957, str. 24.<br />
(2) Bureau international du Travail: Introduction à la securite sociale, Genève 1986, str. 7, 14. i 15.<br />
(3) Op{irnije integraciji javnih i privatnih mirovinskih sustava vidi u publikaciji Me|unarodnog udru‘enja <strong>za</strong> socijalnu<br />
sigurnost : L’ integration des régimes publics et privés de pensions, AISS Genève 1987 (Etudes et recherches<br />
no 24.)<br />
(4) Directive 98/49/CE du Conseil du 29 juin 1998, J.O. br L209/46 od 25.7.1998. Ovom direktivom je ure|eno <strong>osiguranje</strong><br />
prava na mirovinu iz strukovnih mirovinskih osiguranja radnika koji migriraju unutar Zajednice.<br />
(5) Directive 86/378/CEE du Conseil du 24 juillet 1986, relative à la mise en oeuvre du principe de l’ égalité de traitement<br />
entre hommes et femmes dans les régimes professionels de sécurité sociale, art 2/1. Izvor: www. europa.eu.<br />
et. int/eu.lex.<br />
(6) Commission de Communautés européennes: Régimes complémentaires de sécurité sociale: la place des régimes<br />
complémentaires de retraite dans la protection sociale des travailleurs et leur incidence sur libre circulation<br />
(SEC(91) 1332 final, Bruxelles, 22 juillet 1991.) note no. 1. p.1.<br />
(7) Isto kao pod 1, knjiga druga str. 2. Ratko Pe{i} navodi 125 privatnih mirovinskih fondova, koji su socijalizirani<br />
1945., od kojih je zna~ajan broj bio s podru~ja Hrvatske.<br />
(8) Zakon o <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju «Narodne novine» broj 109/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02. i 117/03. )<br />
~lanak 1. Za drugi i tre}i sloj <strong>mirovinsko</strong>g sustava vidi i odredbe Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim<br />
fondovima («Narodne novine», broj 49/99 i 63/00) te Zakona o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati<br />
mirovine na temelju individualne kapitalizirane {tednje («Narodne novine» broj 106/99. i 63/00.)<br />
(9) Vidi odredbe ~l. 90. – 97. Zakona o <strong>mirovinsko</strong>m i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika, preuzetog u hrvatsko<br />
<strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> 8. listopada 1991. («Narodne novine» 53/91. i 26/93.) o sta‘u osiguranja s pove}anim<br />
trajanjem i odredbe ~l. 19. istoga <strong>za</strong>kona o odre|ivanju visine starosne mirovine. U ovome <strong>za</strong>konu <strong>za</strong>pravo se<br />
mije{aju oblici strukovnog <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja s oblicima slu‘beni~kih mirovinskih osiguranja koja se financiraju<br />
iz dr‘avnog prora~una, iako su se prava ure|ena tim <strong>za</strong>konom financirala formalno doprinosima. Sli~no je bilo<br />
i posebnim pravima pripadnika SUP-a (~l. 100. – 106. Zakona o <strong>mirovinsko</strong>m i invalidskom osiguranju Narodne<br />
novine, broj 26/83., 5/86., 42/887., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 26/93., 44/94. i 59/96.) o posebnim pravima pripadnika<br />
unutarnjih poslova. [to se ti~e pripadnika samostalnih djelatnosti (obrtnici i drugi pripadnici samostalnih<br />
djelatnosti) u Hrvatskoj, oni su tako|er ostvarivali prava iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja prema Zakonu o <strong>mirovinsko</strong>m i<br />
invalidskom osiguranju, u ne{to su‘enom opsegu u odnosu na osobe u radnom odnosu, i to u pogledu prava na<br />
temelju invalidnosti i prava socijalno <strong>za</strong>{titne naravi. Obrtnici, ugostitelji i prijevoznici su, osim toga, prava iz <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja ostvarivali od 1970. godine pa sve do konca 1998. godine kod posebnog nositelja toga osiguranja<br />
(najprije samoupravne interesna <strong>za</strong>jednica, a onda poseban republi~ki fond), {to ih je na neki na~in izdvajalo<br />
od ostalih kao <strong>za</strong>sebnu skupinu osiguranika sa strukovnim obilje‘jima. I kona~no, individualni poljoprivrednici su<br />
u Hrvatskoj od 1980. do 1998. godine tako|er ostvarivali i koristili prava iz tada{njeg <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja u<br />
sklopu posebnog nositelja toga osiguranja, ali i na temelju posebnog <strong>za</strong>kona (najprije na temelju Zakona o <strong>mirovinsko</strong>m<br />
i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika «Narodne novine», broj 26/79., a poslije Zakona o<br />
<strong>mirovinsko</strong>m i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika «Narodne novine broj 26/83). Iako su osnovni<br />
uvjeti <strong>za</strong> ostvarivanje prava i provedbu <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja <strong>za</strong> pripadnike samostalnih djelatnosti i poljopri-<br />
29
30<br />
vrednike bili ure|eni gotovo jednako kao i <strong>za</strong> osobe u radnom odnosu, njihovo <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> sadr‘avalo<br />
je neka obilje‘ja svojstvena tim skupinama osiguranika, najvi{e u dijelu i uvjetima i opsegu nekih<br />
prava iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, te njegovog financiranja, me|utim, a s obzirom na posvema{nju unificiranost<br />
dru{tvenih odnosa u socijalizmu, unutar tih strukovnih mirovinskih osiguranja nisu se mogli razviti neki oblici<br />
koji bi ih vi{e odvojili od op}ega <strong>mirovinsko</strong>g sustava.<br />
(10) [to se ti~e instituta sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem i njegove primjene u <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju,<br />
valja napomenuti da je taj institut uveden Zakonom o utvr|ivanju radnih mjesta na kojima se sta‘ osiguranja<br />
ra~una s pove}anim trajanjem («Slu‘beni list SFRJ» br. 17/68., 20/69. i 29/71.) kao posljedica mirovinske<br />
reforme od 1965., kada je pove}ana dobna granica <strong>za</strong> redovitu starosnu mirovinu <strong>za</strong> pet godina, i to sa 55 na<br />
60 godina ‘ivota <strong>za</strong> mu{karce i sa 50 na 55 godina ‘ivota <strong>za</strong> ‘ene. Razlozi <strong>za</strong> dono{enje takvoga <strong>za</strong>kona<br />
sadr‘ani su u tome {to se smatralo da u nekim profesijama (odnosno nekim poslovima) ne}e biti mogu}e<br />
odraditi puni tada{nji radni vijek od 35/40 godina, zbog {tetnih utjecaja rada na radnu sposobnost <strong>za</strong>poslenih<br />
ili zbog prirode odre|ene profesije, u kojoj nakon odre|enih godina ‘ivota nije mogu}e daljnje <strong>za</strong>poslenje ili<br />
ostajanje na radu. Razli~iti stupnjevi ra~unanja sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem (12/14, 12/15, 12/16 i<br />
12/18 mjeseci godi{nje) odnosno odgovaraju}e sni‘avanje dobne granice <strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u starosnu mirovinu u<br />
tim slu~ajevima odr‘avali su ujedno i specifi~nosti pojedine profesije odnosno skupine <strong>za</strong>poslenih i njezina<br />
polo‘aja u <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju. Ostali elementi <strong>za</strong> odre|ivanje prava i provedbu osiguranja, prema tada<br />
ure|enom sustavu <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja bili <strong>za</strong>jedni~ki svim <strong>za</strong>poslenima, bez obzira na to koriste li se ili ne<br />
institutom sta‘a osiguranja s pove}anjem trajanjem. Valja pri tome napomenuti da se taj institut financirao<br />
doprinosima poslodavaca (iz dodatka radnih organi<strong>za</strong>cija), a ne <strong>za</strong>poslenih, {to je tako|er karakteristika<br />
strukovnih mirovinskih osiguranja, koje se u izvjesnom broju slu~ajeva, a <strong>za</strong>visno od njihove svrhe, financiraju<br />
isklju~ivo doprinosima poslodavaca.<br />
(11) Vidi ~l. 39. i 52. Zakona o <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju.<br />
(12) Vidi ~lanak 33. Zakona o <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju, odredbe Zakona o sta‘u osiguranja s pove}anim trajanjem<br />
(«Narodne novine», broj 71/99.) i Zakona o pravima iz <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja vojnih osoba i ovla{tenih<br />
slu‘benih osoba («Narodne novine», broj 128/99., 16/01. i 22/02.)<br />
(13) Tako se, na primjer, u SR Njema~koj i Austriji provodi posebno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> ‘eljezni~ara i rudara u<br />
SR Njema~koj i posebno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> pomoraca, dok se u Italiji <strong>za</strong> artiste, pjeva~e, muzi~are i glumce<br />
tako|er provodi posebno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong>.<br />
(14) Op{irnije vidi u radu R.A. Kolba: «Les pensions de retraite versées en function du secteur d’ activité, en R.F.<br />
d’Allemagne, Les pensions de retraite liees au secteur d’ activité AISS Genève 1987».<br />
(15) O tome vidi u radu Stefana Strunka: Les régimes de retraite complémentaire facultatifs, Pensions complémentaires:<br />
Perspectives européennes, AISS Genève 1994.<br />
(16) Legge 335 del’ 8 agosto 1995., Gazetta Ufficiale, no. 190., Supplemento del 16. kolovo<strong>za</strong> 1995.<br />
(17) Savezni <strong>za</strong>kon o osnivanju upravljanju i nadziranju mirovinskih fondova od 15. svibnja 1990. (PKG) i Zakon o<br />
mirovinama u poduze}ima, od 17.svibnja1990., neformalni prijevodi.<br />
(18) Janez Prijatelj: Pokojninsko in invalidsko <strong>za</strong>varovanje 2000 godine, Centar marketing international, Ljubljana<br />
2000. str. 415-458.<br />
(19) Podrobnije o strukturi kapitaliziranoga <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja u Hrvatskoj vidi u ~lanku @eljka Poto~njaka:<br />
Glavne zna~ajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog <strong>mirovinsko</strong>g sustava, Zbornik Pravnog<br />
fakulteta u Zagrebu, br. 1/2003.<br />
(20) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima («Narodne novine»,<br />
103/3)<br />
(21) Ve} nakon jedne godine primjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima poka<strong>za</strong>la se<br />
njegova neprimjenjivost u slu~aju invalidske i obiteljske mirovine, te potreba primjene njegovih odredaba ~l.<br />
47. i 48. o odre|ivanju tih mirovina u cijelosti u sklopu <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja generacijske solidarnosti, a<br />
osobito nemogu}nost primjene u slu~ajevima pripadnika vojske i policije, koji k tome ostvaruju prava i na temelju<br />
sta‘a osiguranja s pove}anjem trajanjem.<br />
(22) To }e biti slu~aj s onim baletnim plesa~ima, koji ne}e imati mogu}nost rada na drugim poslovima u svojoj struci<br />
zbog starosne dobi i opadanja psihofizi~kih funkcija i kojima ra~unanje sta‘a osiguranja s pove}anim<br />
trajanjem (12/18 mjeseci) ne}e biti od velike koristi. Isto tako, kod pomoraca, kojima se vi{e sta‘ osiguranja ne<br />
ra~una s pove}anim trajanjem, nakon 55 godina ‘ivota su mogu}nosti <strong>za</strong> ukrcaj na brod i <strong>za</strong> rad minimalne i<br />
ve}ina ih ostaje ne<strong>za</strong>poslena, te mora ~ekati navr{avanje starosne dobi <strong>za</strong> mirovinu<br />
(23) U slu~aju odvojene funkcije upla}ivanja i kapitali<strong>za</strong>cije doprinosa od funkcije isplate mirovine, kao {to je to<br />
sada, svaki od nositelja <strong>za</strong>sebno napla}uje svoje usluge od osiguranika i korisnika mirovina, {to poskupljuje<br />
tro{kove sustava.<br />
(24) U sklopu Europske unije nedavno je prihva}ena i objavljena Direktiva br. 2003/41/CE o djelatnosti i nadzoru<br />
ustanova koje provode strukovno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong>, a kojom }e se poslovanje nositelja toga osiguranja<br />
urediti jedinstveno u svim dr‘avama ~lanicama Unije (Journal officiel, br. L235/10 od 23.9.2003.). S obzirom<br />
na to da se Hrvatska nalazi u postupku pristupanja Europskoj uniji, trebat }e voditi ra~una i o uskla|ivanju<br />
odredaba Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravaju}im<br />
dru{tvima s njezinim odredbama.