Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

30
vrednike bili ure|eni gotovo jednako kao i za osobe u radnom odnosu, njihovo mirovinsko osiguranje sadr‘avalo
je neka obilje‘ja svojstvena tim skupinama osiguranika, najvi{e u dijelu i uvjetima i opsegu nekih
prava iz mirovinskog osiguranja, te njegovog financiranja, me|utim, a s obzirom na posvema{nju unificiranost
dru{tvenih odnosa u socijalizmu, unutar tih strukovnih mirovinskih osiguranja nisu se mogli razviti neki oblici
koji bi ih vi{e odvojili od op}ega mirovinskog sustava.
(10) [to se ti~e instituta sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem i njegove primjene u mirovinskom osiguranju,
valja napomenuti da je taj institut uveden Zakonom o utvr|ivanju radnih mjesta na kojima se sta‘ osiguranja
ra~una s pove}anim trajanjem («Slu‘beni list SFRJ» br. 17/68., 20/69. i 29/71.) kao posljedica mirovinske
reforme od 1965., kada je pove}ana dobna granica za redovitu starosnu mirovinu za pet godina, i to sa 55 na
60 godina ‘ivota za mu{karce i sa 50 na 55 godina ‘ivota za ‘ene. Razlozi za dono{enje takvoga zakona
sadr‘ani su u tome {to se smatralo da u nekim profesijama (odnosno nekim poslovima) ne}e biti mogu}e
odraditi puni tada{nji radni vijek od 35/40 godina, zbog {tetnih utjecaja rada na radnu sposobnost zaposlenih
ili zbog prirode odre|ene profesije, u kojoj nakon odre|enih godina ‘ivota nije mogu}e daljnje zaposlenje ili
ostajanje na radu. Razli~iti stupnjevi ra~unanja sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem (12/14, 12/15, 12/16 i
12/18 mjeseci godi{nje) odnosno odgovaraju}e sni‘avanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu u
tim slu~ajevima odr‘avali su ujedno i specifi~nosti pojedine profesije odnosno skupine zaposlenih i njezina
polo‘aja u mirovinskom osiguranju. Ostali elementi za odre|ivanje prava i provedbu osiguranja, prema tada
ure|enom sustavu mirovinskog osiguranja bili zajedni~ki svim zaposlenima, bez obzira na to koriste li se ili ne
institutom sta‘a osiguranja s pove}anjem trajanjem. Valja pri tome napomenuti da se taj institut financirao
doprinosima poslodavaca (iz dodatka radnih organizacija), a ne zaposlenih, {to je tako|er karakteristika
strukovnih mirovinskih osiguranja, koje se u izvjesnom broju slu~ajeva, a zavisno od njihove svrhe, financiraju
isklju~ivo doprinosima poslodavaca.
(11) Vidi ~l. 39. i 52. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(12) Vidi ~lanak 33. Zakona o mirovinskom osiguranju, odredbe Zakona o sta‘u osiguranja s pove}anim trajanjem
(«Narodne novine», broj 71/99.) i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja vojnih osoba i ovla{tenih
slu‘benih osoba («Narodne novine», broj 128/99., 16/01. i 22/02.)
(13) Tako se, na primjer, u SR Njema~koj i Austriji provodi posebno mirovinsko osiguranje ‘eljezni~ara i rudara u
SR Njema~koj i posebno mirovinsko osiguranje pomoraca, dok se u Italiji za artiste, pjeva~e, muzi~are i glumce
tako|er provodi posebno mirovinsko osiguranje.
(14) Op{irnije vidi u radu R.A. Kolba: «Les pensions de retraite versées en function du secteur d’ activité, en R.F.
d’Allemagne, Les pensions de retraite liees au secteur d’ activité AISS Genève 1987».
(15) O tome vidi u radu Stefana Strunka: Les régimes de retraite complémentaire facultatifs, Pensions complémentaires:
Perspectives européennes, AISS Genève 1994.
(16) Legge 335 del’ 8 agosto 1995., Gazetta Ufficiale, no. 190., Supplemento del 16. kolovoza 1995.
(17) Savezni zakon o osnivanju upravljanju i nadziranju mirovinskih fondova od 15. svibnja 1990. (PKG) i Zakon o
mirovinama u poduze}ima, od 17.svibnja1990., neformalni prijevodi.
(18) Janez Prijatelj: Pokojninsko in invalidsko zavarovanje 2000 godine, Centar marketing international, Ljubljana
2000. str. 415-458.
(19) Podrobnije o strukturi kapitaliziranoga mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj vidi u ~lanku @eljka Poto~njaka:
Glavne zna~ajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog mirovinskog sustava, Zbornik Pravnog
fakulteta u Zagrebu, br. 1/2003.
(20) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima («Narodne novine»,
103/3)
(21) Ve} nakon jedne godine primjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima pokazala se
njegova neprimjenjivost u slu~aju invalidske i obiteljske mirovine, te potreba primjene njegovih odredaba ~l.
47. i 48. o odre|ivanju tih mirovina u cijelosti u sklopu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, a
osobito nemogu}nost primjene u slu~ajevima pripadnika vojske i policije, koji k tome ostvaruju prava i na temelju
sta‘a osiguranja s pove}anjem trajanjem.
(22) To }e biti slu~aj s onim baletnim plesa~ima, koji ne}e imati mogu}nost rada na drugim poslovima u svojoj struci
zbog starosne dobi i opadanja psihofizi~kih funkcija i kojima ra~unanje sta‘a osiguranja s pove}anim
trajanjem (12/18 mjeseci) ne}e biti od velike koristi. Isto tako, kod pomoraca, kojima se vi{e sta‘ osiguranja ne
ra~una s pove}anim trajanjem, nakon 55 godina ‘ivota su mogu}nosti za ukrcaj na brod i za rad minimalne i
ve}ina ih ostaje nezaposlena, te mora ~ekati navr{avanje starosne dobi za mirovinu
(23) U slu~aju odvojene funkcije upla}ivanja i kapitalizacije doprinosa od funkcije isplate mirovine, kao {to je to
sada, svaki od nositelja zasebno napla}uje svoje usluge od osiguranika i korisnika mirovina, {to poskupljuje
tro{kove sustava.
(24) U sklopu Europske unije nedavno je prihva}ena i objavljena Direktiva br. 2003/41/CE o djelatnosti i nadzoru
ustanova koje provode strukovno mirovinsko osiguranje, a kojom }e se poslovanje nositelja toga osiguranja
urediti jedinstveno u svim dr‘avama ~lanicama Unije (Journal officiel, br. L235/10 od 23.9.2003.). S obzirom
na to da se Hrvatska nalazi u postupku pristupanja Europskoj uniji, trebat }e voditi ra~una i o uskla|ivanju
odredaba Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravaju}im
dru{tvima s njezinim odredbama.