Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

azliku od mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, razdvojena funkcija prikupljanja i kapitalizacije doprinosa za mirovinsko osiguranje (u sklopu mirovinskih fondova i dru- {tava koja njima upravljanju) od funkcije isplate mirovina (u sklopu mirovinskih osiguravaju}ih dru{tava). Poslove evidencije u obveznome kapitaliziranome mirovinskom osiguranju obavlja Sredi{nji registar osiguranika (REGOS), a nadzor nad poslovanjem mirovinskih dru{tava i fondova, te mirovinskih osiguravaju}ih dru- {tava obavlja Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja. U tome smislu, hrvatsko kapitalizirano, mirovinsko osiguranje se zasniva na sljede}em modelu: Obvezno mirovinsko Dobrovoljno mirovinsko osiguranje (druga razina) osiguranje (tre}a razina) Prikupljanje i kapitali- Obvezni mirovinski fond Dobrovoljni mirovinski fond zacija doprinosa Evidencija osiguranika Sredi{nji registar osiguranika (Mogu}e ali nisu obvezne usluge i osobnih ra~una Sredi{njeg registra osiguranika) Isplata mirovina Mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo Polaze}i od naprijed navedenih karakteristika strukovnoga mirovinskog osiguranja, mo‘emo odmah na po~etku utvrditi da na drugoj (obveznoj) razini mirovinskog sustava, koja je ure- |ena na na~elu otvorenih mirovinskih fondova, u koje se u~lanjuju osiguranici po slobodnom izboru (i izlaze iz njih) nema mogu}nosti uspostavljanja oblika strukovnoga mirovinskog osiguranja bilo koje vrste. Naime, po svojoj prirodi, otvoreni mirovinski fondovi ne mogu poslu‘iti za provedbu strukovnoga mirovinskog osiguranja jer ne poznaju nikakvih ograni~enja u pogledu ~lanstva u njima. Me|utim, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima u glavi XV. otvara mogu}nosti za uspostavljanje i razvijanje strukovnih mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj, i to u tre}oj (dobrovoljnoj) razini mirovinskog sustava, a u sklopu tzv. zatvorenih mirovinskih fondova. Novelom toga Zakona razdvojena je funkcija prikupljanja doprinosa i njihove kapitalizacije od funkcije isplate mirovina, dosljedno, kako je to provedeno na drugoj razini mirovinskog sustava, i obavljene su neke izmjene, odnosno dopune u tekstu Zakona rad poticanja primjene upravo ovoga njegovog dijela, odnosno uspostavljanja strukovnih mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj. S obzirom na to da se obvezno i dobrovoljno kapitalizirano mirovinsko osiguranje zasnivaju na istome obrascu, ovdje }emo samo upozoriti na izmjene odredbe Zakona koje se odnose na osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, i to (20): _ pro{irena je mogu}nost osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova i na udruge pripadnika samostalnih djelatnosti (~lanak 2. to~ka 10. ~lanka 105. stavak 5. ~lanak 108. stavak 3. i ~lanak 114. Zakona). _ dovoljan je minimalni broj od 200 osiguranika _ ~lanova dobrovoljnoga mirovinskog fonda za njegovo osnivanje i poslovanje, umjesto prija{njih 2000 ~lanova (~lanak 36. Zakona), _ prema dobrovoljnosti pristupanja u dobrovoljni mirovinski fond, naknada za pokri}e tro{kova mirovinskog dru{tva koje upravlja tim fondom odre|uje se Statutom fonda, a ne zakonom, kao prije (~lanak 60. stavak 2.), _ mogu}nost ulaganja imovine dobrovoljnog mirovinskog fonda u inozemstvu pove}ana je na 20% imovine oodre|enog fonda (~lanak 71. to~ka 1.) _u skladu s razdvajanjem funkcije kapitalizacije od isplate mirovine, prestala je obveza za dobrovoljna mirovinska dru{tva da na tr‘i{tu nude dobrovoljne mirovinske programe (~lanak 105. Zakona), 26
_ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim mirovinskim fondovima ure|en je u skladu s razdvajanjem funkcije kapitalizacije od funkcije isplate (~lanak 109 i 110. Zakona), i _ uklonjena je obveza suglasnosti dobrovoljnoga mirovinskog programa s kolektivnim ugovorom (~lanak 112. Zakona). Dobrovoljni mirovinski fond mo‘e osnovati dobrovoljno mirovinsko dru- {tvo (trgova~ko dru{tvo za upravljanje tim fondom), pokrovitelj dobrovoljnoga mirovinskog fonda ili mirovinsko osiguravaju}e dru{tvo (trgova~ko dru{tvo osnovano za isplatu mirovina iz individualne kapitalizirane {tednje, prema Zakonu o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane {tednje). Pod pokroviteljstvom mirovinskog fonda smatraju se prvenstveno poslodavci, odnosno sindikati za ~ije se potrebe mo‘e i osnovati dobrovoljni mirovinski fond. Ina~e, dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravlja se, u pravilu, i na isti na~in kao i obveznim mirovinskim fondovima, tj. njima upravljaju dobrovoljna mirovinska dru{tva. S obzirom na to da izri~ito predvi|a mogu}nost osnivanja i poslovanja zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, osnovanih za potrebe odre|enih poslodavaca i sindikata, te zna~i da ovaj Zakon otvara i mogu}nost suradnje socijalnih partnera na podru~ju rada i socijalne sigurnosti u upravljanju mirovinskim fondovima, na na~elima socijalnog partnerstva. Druga karakteristika tako osnovanih mirovinskih fondova jest neprofitabilnost u njihovom poslovanju, jer se oni ne osnivaju i ne posluju radi ostvarivanja dobiti (kao {to je to slu~aj s otvorenim mirovinskim fondovima), {to zna~ajno umanjuje tro{kove njihova poslovanja. Na taj se na~in osiguravaju i ve}e uplate na osobne ra~une njihovih ~lanova ili ni‘e svote doprinosa koji se u njih upla}uju. Druga zna~ajka zatvorenih mirovinskih fondova jest mogu}nost da se u njima osiguravaju odre|eni rizici, svojstveni odre|enim skupinama zaposlenih ili pripadnika samostalnih djelatnosti i na taj na~in pokriju odre- |eni nedostatci u njihovoj socijalnoj sigurnosti, koji su ostali nepokriveni u obveznome mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Tako }e se, na primjer u sklopu dobrovoljnih zatvorenih mirovinskih fondova mo}i pokriti rizik ranijeg odlaska u mirovinu onih skupina osiguranika koji, zbog svoje starosne dobi, ne mogu vi{e na}i mjesto na tr‘i{tu rada, a jo{ ne ispunjavaju zakonske uvjete za odlazak u redovitu starosnu mirovinu (pomorci, baletni umjetnici i dr.). Nadalje, dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem, koje se provodi u sklopu zatvorenih mirovinskih fondova, poslodavcima se omogu}uje stimuliranje vjernosti tvrtki osoba zaposlenih u deficitarnim zanimanjima (na primjer, varioci, cijevari i monteri u brodogradnji) ili za stimuliranje rada na pojedinim poslovima u tvrtki (npr. rukovode}e osoblje kod pojedinih poslodavaca ili ~asni~ko osoblje kod brodara). I kona~no, dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem mo}i }e se posti}i realno vi{a razina socijalne sigurnosti, za razliku od obveznoga mirovinskog osiguranja iz prve dvije razine mirovinskog sustava, na kojima }e se zapravo dostizati prosje~na razina mirovina iz po~etka devedesetih godina pro{log stolje}a. Ako usporedimo navedene mogu}- nosti iz Zakona s elementima i obilje‘jima strukovnoga mirovinskog osiguranja, ~ini nam se da su odredbe Zakona o mogu}im osniva~ima (pokroviteljima) dobrovoljnih mirovinskih fondova i njihovim obvezama preop- }enite i da bi ih radi njihove lak{e provedbe u praksi i poticanja ovoga oblika mirovinskog osiguranja trebalo vi{e razraditi. Nadalje, provedba kapitaliziranoga mirovinskog osiguranja putem osobnih ra~una, za strogom individualizacijom uplata i njihove kapitalizacije svakog pojedinca bit }e ograni~avaju}i faktor u pogledu odre- |ivanja davanja i njihovog opsega u 27
Page 1 and 2: Mirovinsko osiguranje na temelju ka
Page 3 and 4: Mirovinsko osiguranje Strukovno (do
Page 5 and 6: strukovnih mirovinskih osiguranja u
Page 7: Ovaj oblik mirovinskog osiguranja p
Page 11 and 12: Summary The pension insurance based

Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?