Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

sklopu strukovnih osiguranja, osobito onih koja nisu dodatne naravi, nego nadomje{taju manjak socijalne sigurnosti nekih skupina zaposlenih kod kojih postoje specifi~ni rizik potrebe ranijeg povla~enja iz aktivnog ‘ivota. To }e se pokazati osobito nakon 2007. godine, kada se dobna granica za starosnu mirovinu produ‘i na 65/60 godina za mu{karce /‘ene, a pogotovo u kod nekih od skupina osiguranika kod kojih je do{lo do prestanka ra~unanja sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem nakon 1999. godine. Naime, sustav osobnih ra~una i kapitalizacije uplata doprinosa na njima primjeren je samo za pokri}e rizika starosti, a ne i ostalih rizika, kao {to su invalidnost i smrt, kod kojih se prava i davanja ostvaruju na temelju nepotpunog radnog vijeka (21). Sli~no }e se u budu- }nosti sve ~e{}e de{avati i u slu~ajevima nekih skupina osiguranika koji su radili na te{kim i za zdravlje {tetnim poslovima kod kojih postoji rizik skra}enoga radnog vijeka, a koji }e morati ostajati u radnom odnosu du‘e nego do sada ili }e zbog nemogu}nosti dobivaju zaposlenja morati biti nezaposleni odnosno ~ekati da navr{e potrebne godine ‘ivota (22.). U tome kontekstu treba napomenuti i to da se smanjena mirovina iz osiguranja generacijske solidarnosti ne mo‘e adekvatno kompenzirati dodatnom mirovinom, obra~unatom na temelju uplata na osobnom ra~unu, pogotovo ne u slu~aju kra}eg odnosno nepotpunog radnog vijeka. Sve to upu}uje na potrebu preispitivanja ovoga dijela kapitaliziranoga mirovinskog osiguranja, u slu~aju razmatranja mogu}nosti {ire primjene strukovnih mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj. I kona~no, za osnivanje dobrovoljnoga mirovinskog dru{tva, koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, potreban je temeljni kapital od 15 mil. kuna, {to sigurno ne}e stimulativno djelovati na poslodavce i sindikate u pogledu odluke o osnivaju dobrovoljnoga mirovinskog fonda. U tome smislu, bi trebalo razmisliti i o mogu}em spajaju funkcije uplate i kapitalizacije doprinosa s funkcijom isplate mirovina, osobito kod malih mirovinskih fondova, {to bi im omogu- }ilo i racionalnije poslovanje.(23) 5. Zaklju~na razmatranja Kao {to se mo‘e vidjeti, strukovna mirovinska osiguranja i njihova primjena tek predstoji u Hrvatskoj. U kojoj }e se mjeri ona u budu}nosti razviti i na taj na~in upotpuniti i pove- }ati opseg dosada{nje socijalne sigurnosti osiguranika i ~lanova njihovih obitelji to ne}e zavisiti samo od zakonodavstva nego i od drugih uvjeta koji postoje u nekome dru{tvu. Da se radi danas ve} o ozbiljnim segmentima nacionalnih sustava mirovinskog osiguranja govori ~injenica da strukovna mirovinska osiguranja u zemljama Europske unije ~ine od 20% do 40% vrijednosti mirovina u cjelokupnom mirovinskom osiguranju pojedinih dr‘ava i da im i Europska unija pridaje sve ve}u va‘nost (24). Stoga i Hrvatskoj predstoji da, u kontekstu i postupku koji se vodi za pristupanje Europskoj uniji razmatra i mogu}nosti te potrebu uvo|enja i razvijanja strukovnih mirovinskih osiguranja. Pri tome, ne}e biti dovoljno postavljati samo normativne okvire za to, nego i uklanjati odre|ene prepreke, odnosno stvarati uvjete za: _ socijalnu koheziju i sporazumijevanje socijalnih partnera na ni‘im razinama kao {to je poduze}e, skupina poduze}a ili skupine zaposlenih ili samostalnih djelatnosti, _ razvijanje individualne i kolektivne kulture osiguravanja od socijalnih rizika, i to ne samo osnovnih (starost, invalidnost i smrt), nego i drugih rizika, kolateralnih mirovinskom osiguranju (kra}i radni vijek, nezaposlenost), _ razvijanje shva}anja kod poslodavaca o potrebi poticanja vjernosti poduze}u i poticanja zaposlenih koji su nositelji poslova u poduze- }u, _ razmatranje prepreka na ostalim podru~jima koje smetaju uspostavljanju i razvijanju strukovnih mirovinskih osiguranja (porezni sustav i dr.), radi njihovog uklanjanja. 28
Summary The pension insurance based on the capitalized savings and the Croatian occupational pension insurance perspectives The occupational pension schemes are mostly special, the additional pension schemes, on the mandatory or voluntary basis. Sometimes occupational pension scheme is the only existing scheme, but more often comes together with the mandatory public pay-as-you-go scheme. The aim of the occupational pension scheme is an additional insurance against occupation related risks. Private occupational schemes were developed in line with the development of the public pension schemes, and by providing additional or single benefit they eased the financial burden on the public schemes. After the 1945 in Croatia in the socialistic regime remained the elements of the previous occupational schemes _ special legislation related to the army and police members, and the special legislation regarding insurance periods counted in the extended duration. After the 2002 it is possible again to develop the occupational pension schemes by founding closed voluntary pension funds as a part of the 3 rd pillar. Croatia as the Europe Union membership candidate will have to harmonize its legislation regarding occupational pension schemes and build a favorable environment for its development. NAPOMENE (1) U Hrvatskoj je jo{ 1833. zabilje‘ena prva rudarska bratov{tina u Rudama kod Samobora. Zatvaranjem rudnika Tupljak (Istra) nestala je rudarska profesija u Hrvatskoj, a s njome i osiguranici u mirovinskom osiguranju, osigurani kao rudari s ostacima obilje‘ja toga osiguranja karakteristi~nog za tu profesiju. O nastanku i razvoju rudarskog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj do 1945. kada je ono nestalo kao zasebno osiguranje, vidi op{irnije: Ratko Pe{i}, Nastanak i razvitak socijalnog osiguranja u Jugoslaviji, prva knjiga Beograd, 1957, str. 24. (2) Bureau international du Travail: Introduction à la securite sociale, Genève 1986, str. 7, 14. i 15. (3) Op{irnije integraciji javnih i privatnih mirovinskih sustava vidi u publikaciji Me|unarodnog udru‘enja za socijalnu sigurnost : L’ integration des régimes publics et privés de pensions, AISS Genève 1987 (Etudes et recherches no 24.) (4) Directive 98/49/CE du Conseil du 29 juin 1998, J.O. br L209/46 od 25.7.1998. Ovom direktivom je ure|eno osiguranje prava na mirovinu iz strukovnih mirovinskih osiguranja radnika koji migriraju unutar Zajednice. (5) Directive 86/378/CEE du Conseil du 24 juillet 1986, relative à la mise en oeuvre du principe de l’ égalité de traitement entre hommes et femmes dans les régimes professionels de sécurité sociale, art 2/1. Izvor: www. europa.eu. et. int/eu.lex. (6) Commission de Communautés européennes: Régimes complémentaires de sécurité sociale: la place des régimes complémentaires de retraite dans la protection sociale des travailleurs et leur incidence sur libre circulation (SEC(91) 1332 final, Bruxelles, 22 juillet 1991.) note no. 1. p.1. (7) Isto kao pod 1, knjiga druga str. 2. Ratko Pe{i} navodi 125 privatnih mirovinskih fondova, koji su socijalizirani 1945., od kojih je zna~ajan broj bio s podru~ja Hrvatske. (8) Zakon o mirovinskom osiguranju «Narodne novine» broj 109/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02. i 117/03. ) ~lanak 1. Za drugi i tre}i sloj mirovinskog sustava vidi i odredbe Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima («Narodne novine», broj 49/99 i 63/00) te Zakona o mirovinskim osiguravaju}im dru{tvima i isplati mirovine na temelju individualne kapitalizirane {tednje («Narodne novine» broj 106/99. i 63/00.) (9) Vidi odredbe ~l. 90. – 97. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika, preuzetog u hrvatsko mirovinsko osiguranje 8. listopada 1991. («Narodne novine» 53/91. i 26/93.) o sta‘u osiguranja s pove}anim trajanjem i odredbe ~l. 19. istoga zakona o odre|ivanju visine starosne mirovine. U ovome zakonu zapravo se mije{aju oblici strukovnog mirovinskog osiguranja s oblicima slu‘beni~kih mirovinskih osiguranja koja se financiraju iz dr‘avnog prora~una, iako su se prava ure|ena tim zakonom financirala formalno doprinosima. Sli~no je bilo i posebnim pravima pripadnika SUP-a (~l. 100. – 106. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Narodne novine, broj 26/83., 5/86., 42/887., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 26/93., 44/94. i 59/96.) o posebnim pravima pripadnika unutarnjih poslova. [to se ti~e pripadnika samostalnih djelatnosti (obrtnici i drugi pripadnici samostalnih djelatnosti) u Hrvatskoj, oni su tako|er ostvarivali prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, u ne{to su‘enom opsegu u odnosu na osobe u radnom odnosu, i to u pogledu prava na temelju invalidnosti i prava socijalno za{titne naravi. Obrtnici, ugostitelji i prijevoznici su, osim toga, prava iz mirovinskog osiguranja ostvarivali od 1970. godine pa sve do konca 1998. godine kod posebnog nositelja toga osiguranja (najprije samoupravne interesna zajednica, a onda poseban republi~ki fond), {to ih je na neki na~in izdvajalo od ostalih kao zasebnu skupinu osiguranika sa strukovnim obilje‘jima. I kona~no, individualni poljoprivrednici su u Hrvatskoj od 1980. do 1998. godine tako|er ostvarivali i koristili prava iz tada{njeg mirovinskog osiguranja u sklopu posebnog nositelja toga osiguranja, ali i na temelju posebnog zakona (najprije na temelju Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika «Narodne novine», broj 26/79., a poslije Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika «Narodne novine broj 26/83). Iako su osnovni uvjeti za ostvarivanje prava i provedbu mirovinskog osiguranja za pripadnike samostalnih djelatnosti i poljopri- 29
Page 1 and 2: Mirovinsko osiguranje na temelju ka
Page 3 and 4: Mirovinsko osiguranje Strukovno (do
Page 5 and 6: strukovnih mirovinskih osiguranja u
Page 7 and 8: Ovaj oblik mirovinskog osiguranja p
Page 9: _ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim m

Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?