Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

odre|ene skupine zaposlenih ili pripadnika samostalnih djelatnosti. Strukovna mirovina osiguranja, kao mirovinska osiguranja privatne naravi, razvila su se usporedno sa zakonom uspostavljenim mirovinskim osiguranjem, i to od strane poslodavaca, zaposlenih ili jednih i drugih zajedno, radi dodatne za{tite zaposlenih unutar mirovinskog osiguranja i za{tite od rizika specifi~nih odre|enim skupinama zaposlenih. Ona su s vremenom sve vi{e dobivala na va‘nosti, ne samo zbog osiguranja dodatne socijalne sigurnosti zaposlenih u mirovini, nego i zbog toga da dr‘avi olak{avaju financiranje mirovinskog osiguranja, osiguravaju}i dodatna davanja uz postoje}i javni mirovini sustav a u nekim slu~ajevima, potpuno nadomje{tavaju}i javno mirovinsko osiguranje (2). Strukovna mirovinska osiguranja razvila su se u Zapadnoj Europi, osobito nakon II. svjetskog rata do te mjere da ih se danas smatra integralnim dijelom socijalne sigurnosti gra- |ana koja se ostvaruje u sklopu mirovinskog osiguranja (3). Valja napomenuti da ovoj vrsti osiguranja posljednjih godina tako|er pridaje va‘nost i nastoji ga urediti svojom regulativom i Europska unija (ranije Europska ekonomska zajednica) (4). U tome smislu, ono je u sklopu te me|unarodne asocijacije definirano u jednoj njezinoj direktivi na sljede}i na~in: «Smatraju se kao strukovni sustavi socijalnog osiguranja sustavi, kojima se ne upravlja na temelju Direktive 79/7/ EEZ, a koji imaju za svrhu da zaposlenima i pripadnicima samostalnih djelatnosti grupiranih u sklopu nekog poduze}a, skupine poduze}a ili nekog strukovnog, me|ustrukovnog ili gospodarskog sektora osiguraju davanja sa svrhom upotpunjavanja davanja iz sustava socijalnog osiguranja uvedenih zakonom ili njihove zamjene, bez obzira na to da li je uklju~ivanje u te sustave obvezno ili dobrovoljno» (5). S obzirom na to da se ovaj oblik mirovinskog osiguranja javlja kao strukovno ili kao dodatno osiguranje, u njegovu definiranju su se pojavile odre|ene dvojbe, budu}i da se u nazivu «strukovno» vi{e tendira tome da se ovaj oblik mirovinskog osiguranja uredi u sklopu odre|ene struke (profesije), njezine organizacije i potreba, a naziv «dodatno» tome da svrha ovoga oblika mirovinskog osiguranja bude osiguravanje dodatnih davanja uz davanja koja se ostvaruju u sklopu ve} postoje}ega obveznoga mirovinskog osiguranja. Ove dvojbe je za uporabu unutar Europske unije razrije{ila Europska komisija, jednom svojom izjavom, na sljede}i na~in: »U ovome priop}enju, a budu}i da se radi o mirovinskim sustavima, izrazi «dodatni» ili «strukovni» smatraju se sinonimima, u onoj mjeri u kojoj su mirovine u pravilu vezane uz dohodak iz rada i slijedom toga, uz neku strukovnu djelatnost. Svim ovim sustavima zajedni~ko je da su uspostavljeni na inicijativu privatnog sektora, a ne dr‘ave, suprotno od zakonom uspostavljenih sustava socijalnog osiguranja. Dodatni sustavi se ipak smatraju sustavima koji su sastavni dio nacionalnog sustava socijalnog osiguranja, u mjeri u kojoj njihova davanja nadomje{}uju ili dopunjuju davanja iz zakonom uspostavljenih sustava« (6). U tome smislu, u ovome radu }emo se koristiti izrazom «strukovno mirovinsko osiguranje» koji obuhva}a i dodatno mirovinsko osiguranje. Polaze}i od okvira sadr‘anih u navedenoj definiciji i izjave u sklopu Europske unije, mogu se zapaziti sljede- }e karakteristike strukovnih mirovinskih osiguranja koje ih ~ine razli~itim od zakonom uvedenih javnih mirovinskih sustava i to: _ ova osiguranja nisu uspostavljena voljom vlasti, tj. zakonom ve} drugom pravnom regulativom (kolektivni ugovori i dr.), iako zakonom mogu biti ure|eni uvjeti za njihovo poslovanje i provedbu, _ ova osiguranja ne obuhva}aju ukupno radno stanovni{tvo, ve} pojedine njegove skupine s nekim zajedni~kim obilje‘jima, koja proizlaze iz njihova rada, odnosno djelatnosti, _ ova osiguranja ne moraju biti obvezna, nego mogu biti i dobrovoljne naravi, 20
Mirovinsko osiguranje Strukovno (dodatno) generacijske solidarnosti mirovinsko osiguranje Obveznost na Postoji za sve osiguranike Zavisi od pravila kojima je ure|eno osiguranje strukovno (dodatno) mirovinsko osiguranje Dobrovoljnost Postoji samo za produ‘avanje Mogu}a osiguranja prestalog osiguranja Povrat doprinosa ili U pravilu ne postoji, a ako je mogu- Mogu}i isplata kapitaliziranog }e, onda samo ako za to postoji davanja odre|en javni interes (za strance u SR njema~koj, na primjer). Zakonsko ure|ivanje U cijelosti zakonom i Djelomi~no zakonom, a mogu}e podzakonskim aktima je i drugim propisima (kolektivni ugovor i dr.) Osiguranici U pravilu, sve osobe u radnom Pripadnici odre|ene skupine odnosu i pripadnici samostalnih osiguranika, sa zajedni~kim djelatnosti obilje‘jem (poduze}e, privredna ili profesionalna djelatnost) Nositelj U pravilu, jedinstven za sve Poseban nositelj za skupinu osiguranike osiguranika za koju se uspostavlja strukovno mirovinsko osiguranje Prava (davanja) Jednaka za sve osiguranike, Ostvaruju se kao dodatna u pod jednakim uvjetima odnosu na prava iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ili cjelovita za skupinu za koju su uspostavljena Financiranje Iz teku}e prikupljanih doprinosa Iz kapitaliziranih doprinosa (~e{}e) i/ili iz dr‘avnog prora~una ili iz teku}e prikupljanih doprinosa (rje|e) Sudjelovanje dr‘ave u Mogu}e u cijelosti (tzv. nekontri- Dr`ava ne sudjeluje, osim ako je financiranju butivni sustavi) djelomi~no, za ona, kao poslodavac, uspostavila davanja nepokrivena doprinosima ovaj oblik mirovinskog osiguranja Upravljanje Samouprava, uz i bez sudjelova- Upravljanje od strane onih koji nja dr‘ave ili dr‘avno uspravljanje pla}aju doprinose, uz dr‘avni nadzor poslovanja nositelja osiguranja _ ova osiguranja provode posebni nositelji mirovinskog osiguranja, _ ova osiguranja postoje i provode se, u pravilu, kao dodatna uz obvezno mirovinsko osiguranje koje je uvedeno i provodi se na temelju zakona te, za razliku od obveznoga javnoga mirovinskog osiguranja, koje se financira teku}im doprinosima ili iz prora~una, ova se osiguranja ~e{}e financiraju kapitalizacijom, {to ne isklju~uje i njihovo financiranje teku}im doprinosima. [to se ti~e same obveznosti ili dobrovoljnosti strukovnih mirovinskih osiguranja, ~esto puta su ona bila uspostavljena kao dobrovoljna (na temelju kolektivnog ugovora, na primjer) da bi se kasnije razvila u obvezna, tako da su obuhvatila sve zaposlene koji su postali ~lanom nekoga sindikata ili se zaposlili kod odre|enog poslodavca. Polaze}i od toga, mogu se uo~iti sljede}e razlike u modelu strukovnih, mirovinskih osiguranja u odnosu na tradicionalni model mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, koji se zasniva i provodi na zakonu. 2. Strukovna mirovinska osiguranja u Hrvatskoj do kraja 2001. godine Na podru~ju Hrvatske, strukovna mirovinska osiguranja su postojala i provodila se do 1945., kada je, primjereno tada{njem ustavnom ure|enju i socijalnoj politici¸do{lo do njihova nestajanja u op}em obveznome javnome mirovinskom osiguranju (7), koje se, kao takvo provodilo u Hrvatskoj do kraja 1998. godine, kada je uveden postoje}i troslojni mirovinski sustav, koji se sastoji od obveznoga mirovinskog osiguranja generacijske 21
Page 1: Mirovinsko osiguranje na temelju ka
Page 5 and 6: strukovnih mirovinskih osiguranja u
Page 7 and 8: Ovaj oblik mirovinskog osiguranja p
Page 9 and 10: _ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim m
Page 11 and 12: Summary The pension insurance based

Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?