Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

mirovinskog osiguranja, ili nakon uplate doprinosa od najmanje 15 godina i u dobi ranijoj za ostvarivanje starosne mirovine iz op}ega sustava najvi{e do 10 godina. Dodatna mirovina mo‘e se isplatiti i u kapitaliziranoj svoti do 50% ukupnoga davanja, kao naknada za tro{kove lije~enja ili za kupnju ku}e osiguranika. U tome smislu, svaki od fondova vlastitim propisima ure|uje na~in isplate dodatnih mirovina. Doprinose za dodatno mirovinsko osiguranje u Italiji mogu pla}ati zajedno poslodavci i zaposleni, ili samo jedni ili drugi, a postoji i poseban solidarni doprinos koji pla}aju poslodavci. Mirovinske fondove dodatnog osiguranja u Italiji nadziru ministarstva rada, financija i industrije, te Centralna banka i organizacije koje nadziru rad Burze i osiguravaju}ih dru{tava. Austrija U ovoj je dr‘avi 1990. godine donesen Zakon o mirovinskim fondovima, kojim je ure|eno osnivanje i poslovanje mirovinskih fondova, kao nositelja dodatnoga mirovinskog osiguranja. Osim toga donesen je i Zakon o mirovinama u poduze}ima (17). Mirovinski fondovi su du‘ni ispla}ivati starosne i obiteljske mirovine, a po mogu}nosti i invalidske mirovine, te se u tu svrhu osnivaju kao dioni~ka dru{- tva, s temeljnim kapitalom i matematskom rezervom. Mirovinsko osiguranje prema ovome zakonu uspostavlja se i provodi na temelju ugovora izme|u poslodavca i mirovinskog fonda, a zasniva se na doprinosima koji se kapitaliziraju tijekom vremena. Za osiguranike se otvaraju posebni ra- ~uni na kojima se evidentiraju sredstvu za kasniju isplatu mirovine. Mirovinski fondovi posluju sli~no osiguravaju}im dru{tvima, te imaju plan poslovanja, matematsku rezervu i rezervni fond, a njihovo poslovanje prati aktuar. Za ulaganja mirovinskih fondova zakon je uspostavio odgovaraju}a ograni~enja, koja se zasnivaju na primjeni na~ela disperzije rizika, a vrijednosni papiri mirovinskih fondova ~uvaju se u ovla{tenoj depozitnoj banci. Radi osiguranja u~inkovitog upravljanja mirovinskim fondovima, zakon sadr‘i i odredbe o tijelima upravljanja fondova, njihovom funkcioniranju i o kontroli poslovanja fonda, koja mo‘e biti unutarnja i vanjska (ministarstvo financija). Ina~e, u Austriji su jo{ prije ovoga zakona odre|ene skupine zaposlenih imale svoje mirovinske fondove pri poslodavcima, u kojima su ostvarivale pravo na dodatnu mirovinu. Tako, na primjer, slu‘benici mirovinskog osiguranja ostvaruju mirovinu u odre|enom postotku od svoje posljednje pla}e, a razliku do svote koja im se ispla}uje pokriva njihov mirovinski fond. Slovenija U Sloveniji je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju (18), kojim je provedena reforma toga osiguranja u ovoj zemlji od 1. sije~nja 2000. mirovinski sustav ure|en: _ kao obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje generacijske solidarnosti, _ kao obvezno dodatno mirovinsko (i invalidsko) osiguranje, i _ kao dobrovoljno dodatno mirovinsko (i invalidsko) osiguranje. Pod obveznim dodatnim osiguranjem u Sloveniji podrazumijeva se osiguranje radnika koji rade na te{kim i za zdravlje {tetnim poslovima. Ovo je osiguranje strukovne naravi i zasniva se na doprinosima, a obuhva}a zaposlene kojima se, prema prija{njim propisima o mirovinskom osiguranju, sta‘ osiguranja ra~unao s pove}anim trajanjem, zbog rada na te{kim i {tetnim poslovima ili zbog toga {to, nakon odre|ene starosti, vi{e ne mogu uspje{no obavljati svoju profesiju. Doprinose za ovo osiguranje pla- }aju poslodavci, a osiguranici ostvaruju tzv. strukovnu mirovinu i to: _ kao mirovinu koju primaju od prestanka rada do ispunjavanja uvjeta za redovitu starosnu mirovinu, i _ kao dodatnu smanjenu mirovinu, uz mirovinu iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, nakon odlaska u redovitu starosnu mirovinu, a u svoti razlike zbog manje ostvarenoga mirovinskog sta‘a u odre|enom slu~aju. 24
Ovaj oblik mirovinskog osiguranja provodi posebno osnovan fond obveznoga dodatnoga mirovinskog osiguranja, koji: _ prikuplja doprinose (premije) koje pla}aju poslodavci; _ upravlja imovinom od prikupljenih sredstava, _ ispla}uje mirovine korisnicima (mogu}e su i kapitalizirane isplate). Ovaj mirovinski fond mo‘e upravljanje svojom imovinom povjeriti nekom dru{tvu za upravljanje investicijskim fondovima. Nadzor nad poslovanjem ovoga mirovinskog fonda obavlja ministar za rad. Osim obveznoga dodatnoga mirovinskog osiguranja, ovaj zakon u Sloveniji je uveo mogu}nost dobrovoljnoga dodatnoga mirovinskog osiguranja, koje mogu financirati zaposleni, njihovi poslodavci i pripadnici samostalnih djelatnosti. Svrha ovoga osiguranja jest ostvarivanje prava na dodatno mirovinsko primanje nakon odlaska u mirovinu, a otvoreno je, ne samo osiguranicima, nego i korisnicima mirovina. Ovaj oblik dodatnoga mirovinskog osiguranja provodi se putem otvorenih i zatvorenih uzajamnih mirovinskih fondova. Otvorenim mirovinskim fondovima mogu pristupiti svi potencijali osiguranici, a zatvoreni mirovinski fondovi su rezervirani za pojedine poslodavce, njihove udruge ili pojedine skupine zaposlenih, kao i samostalnih profesionalnih djelatnosti. Sami mirovinski fondovi nemaju pravu osobnost nego njima mo‘e upravljati osiguravatelj koji za to ima ovla{tenje ili ovla{tena banka. Zakon, nadalje, detaljno ure|uje upravljanje mirovinskim fondovima, ~ije poslovanje prati agencija za nadzor osiguranja. Ovaj zakon omogu}ava i osnivanje posebnih mirovinskih dru{tava, koja se organiziraju kao dioni~ka dru{tva za provedbu dobrovoljnoga dodatnoga mirovinskog osiguranja, te koja posluju prema propisima o osiguranju. Ovi nositelji dodatnoga mirovinskog osiguranja mogu provoditi to osiguranje ako sakupe najmanje 15000 osiguranika. Pravo na starosnu mirovinu iz dobrovoljnoga dodatnoga mirovinskog osiguranja mo‘e se ostvariti pod sljede}im uvjetima: _ da je osiguranik napunio najmanje 58 godina starosti, _ da je ostvario pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja i _ da je od uklju~ivanja u dobrovoljno mirovinsko osiguranje pro{lo najmanje 120 mjeseci, Za prijevremenu dodatnu, starosnu mirovinu odre|eni su sljede}i uvjeti: _ trajanje dobrovoljnoga osiguranja od najmanje 180 mjeseci, _ navr{avanje 53 godine ‘ivota, i _ da pravila dobrovoljnog mirovinskog osiguranja predvi|aju mogu}- nost ostvarivanja ove vrste mirovine. Osim ove dvije vrste mirovine, mogu}e je i ostvarivanje invalidske odnosno obiteljske mirovine iz dobrovoljnoga dodatnoga mirovinskog osiguranja, a u skladu s pravilima odre- |enog nositelja. I kona~no, zakon posebno ure|uje i mirovinski fond obrtnika, u kojemu osiguranicima mogu biti i zaposleni kod obrtnika, kao i osobe koje imaju status samozaposlenih. Iz ovoga ukupnog prikaza dodatnoga mirovinskog osiguranja u Sloveniji mo‘e se zaklju~iti da su u toj dr‘avi od 2000. godine uspostavljene normativne osnove za provedbu strukovnih mirovinskih osiguranja, za pojedine skupine zaposlenih i pripadnika samostalnih djelatnosti, obveznog i dobrovoljnog karaktera, a u sklopu otvorenih i zatvorenih mirovinskih fondova i u mirovinskom fondu obrtnika, sli~no kao i u dr‘avama Zapadne Europe, odnosno Europske unije. 4. Strukovna mirovinska osiguranja i dobrovoljno kapitalizirano mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj Od po~etka 2002. godine u Hrvatskoj se provodi zakonodavstvo, kojim je ure|ena druga i tre}a razina postoje}ega troslojnoga mirovinskog sustava (19). Mirovinsko osiguranje na tim razinama ure|eno je kao osiguranje financirano doprinosima koji se kapitaliziraju, a provodi se putem mirovinskih fondova kojima upravljaju posebno osnovana mirovinska dru{tva (dioni~ka dru{tva ili dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u). Pri tome je, za 25
Page 1 and 2: Mirovinsko osiguranje na temelju ka
Page 3 and 4: Mirovinsko osiguranje Strukovno (do
Page 5: strukovnih mirovinskih osiguranja u
Page 9 and 10: _ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim m
Page 11 and 12: Summary The pension insurance based

Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?