Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
odre|ene skupine <strong>za</strong>poslenih ili pripadnika<br />
samostalnih djelatnosti.<br />
Strukovna mirovina osiguranja, kao<br />
mirovinska osiguranja privatne naravi,<br />
razvila su se usporedno sa <strong>za</strong>konom<br />
uspostavljenim mirovinskim <strong>osiguranje</strong>m,<br />
i to od strane poslodavaca,<br />
<strong>za</strong>poslenih ili jednih i drugih <strong>za</strong>jedno,<br />
radi dodatne <strong>za</strong>{tite <strong>za</strong>poslenih unutar<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja i <strong>za</strong>{tite od rizika<br />
specifi~nih odre|enim skupinama<br />
<strong>za</strong>poslenih. Ona su s vremenom<br />
sve vi{e dobivala na va‘nosti, ne samo<br />
zbog osiguranja dodatne socijalne<br />
sigurnosti <strong>za</strong>poslenih u mirovini, nego<br />
i zbog toga da dr‘avi olak{avaju financiranje<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja, osiguravaju}i<br />
dodatna davanja uz postoje}i<br />
javni mirovini sustav a u nekim<br />
slu~ajevima, potpuno nadomje{tavaju}i<br />
javno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong> (2).<br />
Strukovna mirovinska osiguranja<br />
razvila su se u Zapadnoj Europi, osobito<br />
nakon II. svjetskog rata do te<br />
mjere da ih se danas smatra integralnim<br />
dijelom socijalne sigurnosti gra-<br />
|ana koja se ostvaruje u sklopu <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja (3). Valja napomenuti<br />
da ovoj vrsti osiguranja posljednjih<br />
godina tako|er pridaje va‘nost<br />
i nastoji ga urediti svojom regulativom i<br />
Europska unija (ranije Europska ekonomska<br />
<strong>za</strong>jednica) (4). U tome smislu,<br />
ono je u sklopu te me|unarodne asocijacije<br />
definirano u jednoj njezinoj<br />
direktivi na sljede}i na~in: «Smatraju<br />
se kao strukovni sustavi socijalnog<br />
osiguranja sustavi, kojima se ne<br />
upravlja na temelju Direktive 79/7/<br />
EEZ, a koji imaju <strong>za</strong> svrhu da <strong>za</strong>poslenima<br />
i pripadnicima samostalnih djelatnosti<br />
grupiranih u sklopu nekog<br />
poduze}a, skupine poduze}a ili nekog<br />
strukovnog, me|ustrukovnog ili<br />
gospodarskog sektora osiguraju davanja<br />
sa svrhom upotpunjavanja davanja<br />
iz sustava socijalnog osiguranja<br />
uvedenih <strong>za</strong>konom ili njihove<br />
<strong>za</strong>mjene, bez obzira na to da li je<br />
uklju~ivanje u te sustave obvezno ili<br />
dobrovoljno» (5).<br />
S obzirom na to da se ovaj oblik<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja javlja kao<br />
strukovno ili kao dodatno <strong>osiguranje</strong>,<br />
u njegovu definiranju su se pojavile<br />
odre|ene dvojbe, budu}i da se u nazivu<br />
«strukovno» vi{e tendira tome da<br />
se ovaj oblik <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
uredi u sklopu odre|ene struke (profesije),<br />
njezine organi<strong>za</strong>cije i potreba,<br />
a naziv «dodatno» tome da svrha ovoga<br />
oblika <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja bude<br />
osiguravanje dodatnih davanja uz<br />
davanja koja se ostvaruju u sklopu ve}<br />
postoje}ega obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja.<br />
Ove dvojbe je <strong>za</strong> uporabu unutar<br />
Europske unije razrije{ila Europska<br />
komisija, jednom svojom izjavom, na<br />
sljede}i na~in:<br />
»U ovome priop}enju, a budu}i da<br />
se radi o mirovinskim sustavima, izrazi<br />
«dodatni» ili «strukovni» smatraju se<br />
sinonimima, u onoj mjeri u kojoj su<br />
mirovine u pravilu ve<strong>za</strong>ne uz dohodak<br />
iz rada i slijedom toga, uz neku strukovnu<br />
djelatnost. Svim ovim sustavima<br />
<strong>za</strong>jedni~ko je da su uspostavljeni<br />
na inicijativu privatnog sektora, a ne<br />
dr‘ave, suprotno od <strong>za</strong>konom uspostavljenih<br />
sustava socijalnog osiguranja.<br />
Dodatni sustavi se ipak smatraju<br />
sustavima koji su sastavni dio<br />
nacionalnog sustava socijalnog osiguranja,<br />
u mjeri u kojoj njihova davanja<br />
nadomje{}uju ili dopunjuju davanja iz<br />
<strong>za</strong>konom uspostavljenih sustava« (6).<br />
U tome smislu, u ovome radu }emo<br />
se koristiti izrazom «strukovno <strong>mirovinsko</strong><br />
<strong>osiguranje</strong>» koji obuhva}a i<br />
dodatno <strong>mirovinsko</strong> <strong>osiguranje</strong>.<br />
Polaze}i od okvira sadr‘anih u navedenoj<br />
definiciji i izjave u sklopu Europske<br />
unije, mogu se <strong>za</strong>paziti sljede-<br />
}e karakteristike strukovnih mirovinskih<br />
osiguranja koje ih ~ine razli~itim<br />
od <strong>za</strong>konom uvedenih javnih mirovinskih<br />
sustava i to:<br />
_ ova osiguranja nisu uspostavljena<br />
voljom vlasti, tj. <strong>za</strong>konom ve} drugom<br />
pravnom regulativom (kolektivni<br />
ugovori i dr.), iako <strong>za</strong>konom<br />
mogu biti ure|eni uvjeti <strong>za</strong> njihovo<br />
poslovanje i provedbu,<br />
_ ova osiguranja ne obuhva}aju ukupno<br />
radno stanovni{tvo, ve} pojedine<br />
njegove skupine s nekim <strong>za</strong>jedni~kim<br />
obilje‘jima, koja proizlaze iz<br />
njihova rada, odnosno djelatnosti,<br />
_ ova osiguranja ne moraju biti obvezna,<br />
nego mogu biti i dobrovoljne<br />
naravi,<br />
20
Change language