Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
_ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim mirovinskim<br />
fondovima ure|en je u<br />
skladu s razdvajanjem funkcije kapitali<strong>za</strong>cije<br />
od funkcije isplate (~lanak<br />
109 i 110. Zakona), i<br />
_ uklonjena je obve<strong>za</strong> suglasnosti dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g programa<br />
s kolektivnim ugovorom (~lanak<br />
112. Zakona).<br />
Dobrovoljni mirovinski fond mo‘e<br />
osnovati dobrovoljno <strong>mirovinsko</strong> dru-<br />
{tvo (trgova~ko dru{tvo <strong>za</strong> upravljanje<br />
tim fondom), pokrovitelj dobrovoljnoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g fonda ili <strong>mirovinsko</strong><br />
osiguravaju}e dru{tvo (trgova~ko<br />
dru{tvo osnovano <strong>za</strong> isplatu mirovina<br />
iz individualne kapitalizirane {tednje,<br />
prema Zakonu o mirovinskim osiguravaju}im<br />
dru{tvima i isplati mirovina na<br />
temelju individualne kapitalizirane<br />
{tednje). Pod pokroviteljstvom <strong>mirovinsko</strong>g<br />
fonda smatraju se prvenstveno<br />
poslodavci, odnosno sindikati <strong>za</strong><br />
~ije se potrebe mo‘e i osnovati dobrovoljni<br />
mirovinski fond. Ina~e, dobrovoljnim<br />
mirovinskim fondovima<br />
upravlja se, u pravilu, i na isti na~in<br />
kao i obveznim mirovinskim fondovima,<br />
tj. njima upravljaju dobrovoljna<br />
mirovinska dru{tva. S obzirom na to<br />
da izri~ito predvi|a mogu}nost osnivanja<br />
i poslovanja <strong>za</strong>tvorenih dobrovoljnih<br />
mirovinskih fondova, osnovanih<br />
<strong>za</strong> potrebe odre|enih poslodavaca<br />
i sindikata, te zna~i da ovaj Zakon<br />
otvara i mogu}nost suradnje socijalnih<br />
partnera na podru~ju rada i socijalne<br />
sigurnosti u upravljanju mirovinskim<br />
fondovima, na na~elima socijalnog<br />
partnerstva.<br />
Druga karakteristika tako osnovanih<br />
mirovinskih fondova jest neprofitabilnost<br />
u njihovom poslovanju, jer se<br />
oni ne osnivaju i ne posluju radi ostvarivanja<br />
dobiti (kao {to je to slu~aj s<br />
otvorenim mirovinskim fondovima),<br />
{to zna~ajno umanjuje tro{kove njihova<br />
poslovanja. Na taj se na~in osiguravaju<br />
i ve}e uplate na osobne ra~une<br />
njihovih ~lanova ili ni‘e svote doprinosa<br />
koji se u njih upla}uju.<br />
Druga zna~ajka <strong>za</strong>tvorenih mirovinskih<br />
fondova jest mogu}nost da se<br />
u njima osiguravaju odre|eni rizici,<br />
svojstveni odre|enim skupinama <strong>za</strong>poslenih<br />
ili pripadnika samostalnih<br />
djelatnosti i na taj na~in pokriju odre-<br />
|eni nedostatci u njihovoj socijalnoj<br />
sigurnosti, koji su ostali nepokriveni u<br />
obveznome <strong>mirovinsko</strong>m osiguranju<br />
na temelju generacijske solidarnosti.<br />
Tako }e se, na primjer u sklopu dobrovoljnih<br />
<strong>za</strong>tvorenih mirovinskih fondova<br />
mo}i pokriti rizik ranijeg odlaska<br />
u mirovinu onih skupina osiguranika<br />
koji, zbog svoje starosne dobi, ne<br />
mogu vi{e na}i mjesto na tr‘i{tu rada,<br />
a jo{ ne ispunjavaju <strong>za</strong>konske uvjete<br />
<strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k u redovitu starosnu mirovinu<br />
(pomorci, baletni umjetnici i dr.).<br />
Nadalje, dobrovoljnim mirovinskim<br />
<strong>osiguranje</strong>m, koje se provodi u sklopu<br />
<strong>za</strong>tvorenih mirovinskih fondova, poslodavcima<br />
se omogu}uje stimuliranje<br />
vjernosti tvrtki osoba <strong>za</strong>poslenih u<br />
deficitarnim <strong>za</strong>nimanjima (na primjer,<br />
varioci, cijevari i monteri u brodogradnji)<br />
ili <strong>za</strong> stimuliranje rada na pojedinim<br />
poslovima u tvrtki (npr. rukovode}e<br />
osoblje kod pojedinih poslodavaca<br />
ili ~asni~ko osoblje kod brodara).<br />
I kona~no, dobrovoljnim mirovinskim<br />
<strong>osiguranje</strong>m mo}i }e se posti}i<br />
realno vi{a razina socijalne sigurnosti,<br />
<strong>za</strong> razliku od obveznoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja iz prve dvije razine <strong>mirovinsko</strong>g<br />
sustava, na kojima }e se <strong>za</strong>pravo<br />
dosti<strong>za</strong>ti prosje~na razina mirovina<br />
iz po~etka devedesetih godina<br />
pro{log stolje}a.<br />
Ako usporedimo navedene mogu}-<br />
nosti iz Zakona s elementima i obilje‘jima<br />
strukovnoga <strong>mirovinsko</strong>g<br />
osiguranja, ~ini nam se da su odredbe<br />
Zakona o mogu}im osniva~ima (pokroviteljima)<br />
dobrovoljnih mirovinskih<br />
fondova i njihovim obve<strong>za</strong>ma preop-<br />
}enite i da bi ih radi njihove lak{e<br />
provedbe u praksi i poticanja ovoga<br />
oblika <strong>mirovinsko</strong>g osiguranja trebalo<br />
vi{e razraditi. Nadalje, provedba kapitaliziranoga<br />
<strong>mirovinsko</strong>g osiguranja<br />
putem osobnih ra~una, <strong>za</strong> strogom individuali<strong>za</strong>cijom<br />
uplata i njihove kapitali<strong>za</strong>cije<br />
svakog pojedinca bit }e<br />
ograni~avaju}i faktor u pogledu odre-<br />
|ivanja davanja i njihovog opsega u<br />
27