Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

More documents

Recommendations

Info

solidarnosti, obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane {tednje (8). Iako je socijalisti~ki sustav na jedinstven i gotovo jednaki na~in bio uredio mirovinsko osiguranje nakon 1945., ipak su u njemu bila ostala neka obilje‘ja strukovnih mirovinskih osiguranja, i to: _ u obliku posebnih zakonskih odredaba za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja nekih kategorija osiguranika, koje su ta prava ostvarivale uz odre|ene pogodnosti u odnosu na ostale osiguranike (pripadnici vojske i unutarnjih poslova, te pripadnici samostalnih djelatnosti i poljoprivrednici (9), i _ u obliku instituta sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem, na temelju kojega su odre|ene skupine zaposlenih ostvarivale pravo na starosnu mirovinu uz sni‘avanje dobne granice za tu mirovinu i uz obra~un mirovine na temelju vi{e ura~unatog mirovinskog sta‘a, nego {to je to bilo u stvarnosti (10). Od 1999. godine kada je u Hrvatskoj po~ela provedba tzv. male mirovinske reforme, nestalo je posebnih nositelja mirovinskog osiguranja obrtnika, ugostitelja i prijevoznika, kao i individualnih poljoprivrednika, koji su i u pravima iz mirovinskog osiguranja u cijelosti izjedna~eni s ostalim osiguranicima (zaposlenima). Jedino je kod poljoprivrednika ostalo ograni~enje u pogledu prava na temelju invalidnosti, kod kojih se primjenjuje ne{to druk~ija definicija gubitka radne sposobnosti i nema mogu}nosti utvr|ivanja profesionalne nesposobnosti za rad (11). S druge strane, u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti ostala su obilje‘ja strukovnih osiguranja u obliku sta‘a osiguranja s pove- }anim trajanjem i posebnog zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba (za pripadnike vojske) i ovla{tenih slu‘benih osoba (za pripadnike policije), me|utim, nositelj toga osiguranja je jedinstven za sve osiguranike na ovoj razini mirovinskog osiguranja _ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (12). Na taj je na~in, iako je za to bila prilika, prigodom pripreme i po~etka provedbe reforme u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti propu{tena mogu}nost da se na toj razini mirovinskog sustava uvedu strukovna osiguranja, s posebnim nositeljima i zapravo je u tom pogledu sa~uvan model mirovinskog osiguranja koji je funkcionirao i prije 1999. godine. Ne ulaze}i u ovome ~asu u razloge za takovo ure|ivanje obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, u kojima su tako- |er mogu}a i provode se strukovna mirovinska osiguranja s posebnim nositeljima (13), ovdje }emo samo zaklju~iti da su nakon 1999. ostala obilje‘ja strukovnog mirovinskog osiguranja samo u institutu sta‘a osiguranja s pove}anim trajanjem (u ograni~enom opsegu u odnosu na stanje do 1998. i s promijenjenim postupkom za utvr|ivanje radnih mjesta na kojima se sta‘ ra~una s pove}anim trajanjem) i u posebnom zakonu za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za pripadnike vojske i policije, u kojemu se, pored elemenata strukovnog osiguranja, mije{aju i elementi mirovinskog osiguranja za pripadnike dr‘avne uprave, koji, budu}i da dr‘ava ima za to odre|en interes (osiguravanje njezine vanjske i unutra{nje sigurnosti), svoja prava iz mirovinskog osiguranja tradicionalno ostvaruju pod povoljnim uvjetima u odnosu na ostale osiguranike, ~esto puta u zatvorenom mirovinskom sustavu i (naravno) uz financiranje iz dr‘avnog prora~una. 3. Strukovna mirovinska osiguranja u nekim europskim dr‘avama Kao {to je na po~etku ve} kazano, strukovna mirovinska osiguranja su se u Europi razvila osobito nakon II. Svjetskog rata, tj. u posljednjoj polovici XX. stolje}a, koja je i ina~e karakteristi~na po rastu i {irenju mirovinskog osiguranja (i ostalih podru~ja socijalnog osiguranja) u svijetu tako da je taj vijek dobio i epitet «socijalni vijek». Za potrebe ovoga rada, ovdje }emo se osvrnuti i na neka sustavna rje{enja 22
strukovnih mirovinskih osiguranja u nama po sli~nosti i pravnom sustavu najbli‘oj SR Njema~koj, Austriji, Italiji i Sloveniji, koja je tako|er u sklopu svoje mirovinske reforme nedavno u~inila korak prema ustrojavanju ovog oblika mirovinskog osiguranja, ure|uju}i svoje zakonodavstvo tako da se u njemu mogu razviti strukovna mirovinska osiguranja. SR Njema~ka U ovoj dr‘avi u postoje}em mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti provodi se odvojeno mirovinsko osiguranje rudara, obrtnika, pomoraca i starosno osiguranje poljoprivrednika (14). Osim toga, u toj dr‘avi veoma se koristi provedbe i mogu}- nost dodatnoga mirovinskog osiguranja u poduze}ima (grupacijama zaposlenih), a na temelju kolektivnih ugovora (15). Procjenjuje se da op}i mirovinski sustav u SR Njema~koj svojim korisnicima, nakon 45 godina mirovinskog sta‘a, osigurava oko 70% posljednje ~iste zarade. Zbog toga, dodatnim mirovinskim sustavom treba osigurati razliku izme|u 70% i 90% zarade. Njema~ko dodatno mirovinsko osiguranje zasnovano je na dobrovoljnosti pristupanja, a provodi se u poduze}ima odnosno grupacijama zaposlenih. Valja napomenuti da njema~ki poslodavci u tom osiguranju tako|er vide svoj interes, stimuliraju}i njime svoje zaposlene na vjernost poduze- }u. U tu svrhu mogu dodatnim mirovinskim osiguranjem obuhvatiti sve ili samo neke skupine svojih zaposlenih. Postoji vi{e na~ina za organiziranje dodatnoga mirovinskog osiguranja u SR Njema~koj. Prvi je da poduze}e samo formira svoje vlastito dodatno mirovinsko osiguranje i u tu svrhu osigurava sredstva, uklju~uju}i tu i obveznu rezervu. Druga mogu}nost jest formiranje posebnih neovisnih blagajna za jedno poduze}e ili vi{e poduze- }a, koje njihovim zaposlenima osiguravaju dodatnu mirovinu. U slu~aju nezadovoljstva korisnika mirovine odre|enim davanjem, on se mo‘e radi za{tite prava, obratiti radnom sudu za za{titu. Sudska presuda u takvom se slu~aju izvr{ava izravno kod poslodavca. Radi sigurnosti, te se blagajne moraju reosigurati. Tre}i je na~in osiguravanje dodatne mirovine kod blagajna koje su organizirane kao udru‘enja za uzajamno osiguranje (na na~elu ‘ivotnog osiguranja) i koje posluju kao neprofitne organizacije. Te blagajne otvorene su poslodavcima i zaposlenima, a njihovo poslovanje nadzire dr‘ava. I kona~no, ~etvrta mogu}nost je da poslodavac zaklju~i ugovor o ‘ivotnom osiguranju u korist svojega zaposlenoga i/ili ~lana njegove obitelji, zavisno od obuhvata rizika koji se ‘eli posti}i. Smatra se da }e u idu}em stolje}u SR Njema~ka zbog nepovoljnih demografskih kretanja (pove}anje starijeg stanovni{tva), koja }e pogoditi op}i obvezni mirovinski sustav i dodatni mirovinski sustav zapasti u te{ko}e. Italija U sklopu reforme mirovinskog osiguranja, provedene devedesetih godina pro{loga stolje}a u Italiji, u toj je dr‘avi dodatno mirovinsko osiguranje uvedeno zakonom od 1993. godine, koji se provodi od 1995. godine (16). Njime mogu biti obuhva}eni radnici, namje{tenici i pripadnici samostalnih djelatnosti, a samo osiguranje zasniva se na na~elu dobrovoljnosti. Osiguranje se provodi preko mirovinskih fondova koji se formiraju za jedno poduze}e, skupinu poduze}a ili grupaciju zaposlenih, odnosno pripadnika samostalnih djelatnosti. Mirovinski fond mo‘e poslovati samostalno ili u sklopu poduze}a. U ovom drugom slu~aju zakon predvi|a odvojeno poslovanje radi za{tite sredstava namijenjenih isplati dodatnih mirovina. Zanimljivo je da mirovinski fondovi za dodatnu mirovinu ne mogu sami upravljati svojom imovinom, ve} je moraju povjeriti nekom osiguravaju}em dru- {tvu, kreditnom zavodu ili ustanovi koja se bavi nekretninama. Davanja (dodatne mirovine) odre- |uju se ugovorno, bez obzira na mirovine iz op}ega mirovinskog sustava, a stje~u se nakon najmanje pet godina uplate doprinosa i dosizanja dobne granice za starosnu mirovinu iz op}eg 23
Page 1 and 2: Mirovinsko osiguranje na temelju ka
Page 3: Mirovinsko osiguranje Strukovno (do
Page 7 and 8: Ovaj oblik mirovinskog osiguranja p
Page 9 and 10: _ pristup u ~lanstvo dobrovoljnim m
Page 11 and 12: Summary The pension insurance based

Mihovil Rismondo - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?