You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
16 Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> Br. l.<br />
-------- --<br />
<strong>godina</strong>, mogavši izkusiti njezine jake i slabe strane. Spomen iz mladosti i kasnija izkustva<br />
potaknuše me na sliedeće razmatranje.<br />
"Istina" i "sreća" dvie su tajinstvene, čarobne pojave, što no lj udstvu poput sunca<br />
sjaju ; one ga griju, one mu pružaju snagu, da živi t može i radost, da mu živo t godi. T11.<br />
dva sunca ciljem su lj udske težnje i vodićem duha lj udskoga - istina je ideal razuma, a<br />
sreća ideal čuvstva našega.<br />
Ali ta sunca pojavljaju se i izčezavaju za koprenom oblaka, i nikad ih čovjek nije<br />
dohvatiti mogao ; ako ih je dohvatiti mislio, opet su mu se odmakla u nedoglednu daljinu,<br />
odakle sveudilj svojim sjajem i toplim žarom k sebi mame.<br />
Pojmovi "liepo" i "dobro" jesu traci tih sunaca, što no prodiru u duh ljudski i u<br />
njem radjaju znanost i umjetno:t. Znanost i umjetnost jesu dakle djeca istine i sreće, proizašla<br />
iz sjemena liepoga i dobroga.<br />
Da vidimo, može li se i liečuička znanost uvrstiti n plemenitu tu porodicu.<br />
Theologija je od vajkada najuglednija znanost, jer ona ima predmetom i ciljem najuzvišenije<br />
biće, što ga je lj udski um po prirodnoj objavi zaslutiti mogao. Tu lj udsku<br />
slutnj u podkriepila je, ua vjeri osnovana, znanost neodoljivom snagom vrhunaravne, izravne,<br />
formalne objave Božje i podigla ju time do nepobitne istine. Time su u znanstvenoj<br />
spoznaji akta zaključena, sgrada je dovršena, ona se može samo u svojoj nutrini pregradjivati,<br />
preuredjivati, učvrstiti, ·uriesiti ; popravljača se je vasda našlo, a i takovih, koji su<br />
smjerali sgradu porušiti, uzdrmavši njezine temelje, vjeru.<br />
Iz spoznaje istine izravno proizlazi pojam pravednosti, jedno i drugo je gotovo isto.<br />
pravedno može samo ono biti, što se osniva na istini. Za ostvarenjem pravednosti pako<br />
ide pravnička znanost ; ona se utjelovljuje u zakonu, koj i urejuje ljudsko družtvo i odred<br />
juje, što je dozvoljeno, a što nije. Pravne ustanove ipak nikada nisu mogle doseći do<br />
istine, a niti do sreće, ali su pobudile krilate rieči, da "najviše pravo može biti najveća<br />
krivica". Pravne ustanove mienjaj u se i moraju se mienjati prema potrebi i razvitku čovj<br />
ečanskoga družtva: pravnik prošloga stoljeća dao je na lomači spaliti krivovjerce ili<br />
vješticu s istim etičkim uvjerenjem, s kojim danas dade objesiti ubojicu ; pravnik osu dj uj e<br />
danas urotnika na vješala, a sutradan, ako je borla urotnika urodila uspjehom, postao je<br />
jučerašnji zločinac najplemenitijim junakom naroda. Nu premda je pravna znanost, buduć<br />
judski proizvod, izvržena ljudskomu neznanju, sebičnosti, strastim i zabludam ; ipak joj<br />
nitko ne će poreći naslova znanosti, na koliko ona nastoji, obazrievši se na sve lj udske<br />
potrebe i uvaživši prirodne zakone, da se usavrši i dovine do pravednosti, do istine.<br />
I mudrost je diete istine, ali žalibože nije svaki filozof mudrac, dapače, kolikogod<br />
je znanost težila za "kamenom mudraca", za ljudskom srećom, ipak su i veliki umovi<br />
očitovali Hvoje uvjerenje, "da je mudroslovje od svih taština upravo najsmiešnija i najpraznija<br />
laž školskoga znanja". Matematika je temeljni zakon svega, što naš um pojimlje,<br />
a logika je matematično miš\jenje. Na koliko se mudroslovno umovanje osniva na matematičnom<br />
mišljenju, bit će ono na pravom putu k istini. Kako je filozofsko umovanje<br />
temeljnom podlogom svega ljudskoga znanja, pa i theologije i jusa: spada filozofija logičnom<br />
dosliednošću u prvobitne znanosti; nu i ta znanost ne dovodi do nepobitnih zaključaka,<br />
pošto je ljudsko mišljenje pogriešivo, osobito na širokom polju maštanja, gdje<br />
prelazi u pjesničtvo.<br />
Ako je znanost ono, što znademo, to jest, što smo svojimi ćutili ubrali, svojim<br />
umom razabrali i shvatili, pa je postalo svojinom našega duha : onda su realne znanosti<br />
najpozitivnije. Lj udski um je kroz hiljade <strong>godina</strong> lietao po nedosežnih daljinah izvan<br />
našega svieta, a nije razabrao stvari, koje se ga neposredno tiču - kao što i naše oko,<br />
upravljeno u neizmjernu prazninu, nejasno vidi bliže predmete. U naše doba upravilo se<br />
je oštro ljudsko oko na te bliže stvari, oboružalo se je divnim i pitomim oružjeil.l, koje<br />
mu neizmjerno 11daljene predmete približava, a neizmjerno sitne povećava i viduijimi prikazuje<br />
- i eto uspjeha neizčekivanoga, eto slavlja ljudskog ·uma : odkrile su mu se<br />
stvari nikad nevi dj ene, nikad nečuvene ; eto svjetlosti, gdje je bila tmina, eto razumljivih<br />
pojava u prirodi, koji su razgonetali mnogu tajnu, razbi!ltrili krive pojmove, razpršili<br />
sumnje, preokrenuli ljudsko mišljenje i otvorili bezbrojne nove staze, kojimi koraca duh<br />
ljudski do svoga usavršivanja, do zadnjega cilja - do istine i sreće. Naravoslovne zna-<br />
Br. l. Liečnički Viestnlk <strong>1898.</strong> 17<br />
-------···----<br />
nosti pokrenule su ogromni ovaj napredak čovječanstva u znanju umjenju, s kojega se<br />
snebivamo mi sami, nošeni i bacani njegovimi valovi ; s nagloga gibanja spopada nas<br />
vrtoglavica, te se zapanjeni pitamo, kud nas nose, kamo ćemo dospjeti I zastupnici staro<br />
urevnih znanosti stoje i u čudu motre bučnu i sjajnu triumfalno povorku, što no se pred<br />
njihovim okom ra:1.vija; nekoji nj ih, zagrijani, klanjaju se barjaku povorke : "znanje je<br />
moć !" i priključuju se sveobćemu oduševlj enju; drugi se povlače natrag, ne vjerujući<br />
blistavu 8jaju ; a treći udaraju srednjom stazom, razmišljaju, uče, izpituju sami, prihvaćaju,<br />
što im se čini valjano, zabacuju, što im se čini prenagljeno ili neosnovano. Mlada znanost,<br />
poput vatrena konja juri napred, ruši i obara sve pred sobom, objestno poskakuje u vis<br />
i postrance, spotuknuv se kadkada sbaci jahača i ne stignuv cilja, vraća se natrag<br />
k omiljelim jaslam, da se iz njih nahrani i crpi snagu za ponovni polet. Polet je često<br />
bezuspješan, pogrjrške su neizbježive ; ali snaga je tu, volja je tu, mudro suzprezanje<br />
i uztrajna vj ežba dovode do razumne uporabe snage i do sigurnijega napredka. Ali ako i<br />
zaključci, koji se kadkada izvadjaju iz naravoslovnog iztraživanja, sižu predaleko, ipak<br />
ne stoji, da naravoslovne znanosti moraju dovesti jedino do pustoga materijalizma, bez<br />
utjehe i zanosa ; te znanosti, iztražnjući pojave i tajne prirode. dostojna su luč i u hramu<br />
lj udskih ideala, gdje jasno razsvietljuju pročelje i još tamnijim prikazuju tajinstveno začelje,<br />
. u kojem ljudstvo naslućuje ostvarene slike svojih težnja i svojih nada.<br />
U red naravoslovnih znanosti stupila je i današnja medicina ; ona se je otresla<br />
školskoga doktrinarizma, nju ne vode više puste dogmatične fraze ; motrenje i pokus je<br />
njezina staza, odkrića svih ostalih naravoslovnih znanosti jesu luč, koja joj pokazuje put ;<br />
tim putem i s tim svjetlom je ona već dobrano pokročila napred.<br />
Liečnička znanost može se prispodobiti drvetu. Svojim korienjem - naukom o<br />
ustrojstvu čovječjega tiela i o dj elovanju nj egovih organa - uhvatila je čvrst temelj, a<br />
podpomažu ga i učvršćuju mnoge druge znanosti : prispodabljajuća anatomija, biologija,<br />
nauka o razvitku neorganičnog i organičnoga svieta, fizika i chemija. Iz tako jakoga korienja<br />
poraslo je stablo : nauka o poja vih i znakovih bolesti i o promjenah, što ih bolesti<br />
proizvadjaju u bolestnom organizmu ; a stablo je potjeralo obilno granje : pojedine struke<br />
patholožke. Što je stablu lišće, to je Iiečničkoj znanosti obća i experimentalna pathologija,<br />
pharmakologij a i pharmakodynamika ; a plod drveta toga jest - therapija i hygij<br />
e n a. Po plodu pako cieni čovjek vriednost drveta.<br />
Kod bujnoga razvitka toga drveta primjetilo se je, da nj egov plod nije bio tako<br />
obilan, kakov je bio porast drveta ; uspjesi therapije nisu bili u razmjerju s napredkom<br />
ostalih Iiečničkih disciplina. Liečnici pravili su liepe diagnoze, stavljali su takove prognoze,<br />
koje su se divno obistinile, u ostalom su prekrstili ruke, te su učenim okom mirno motrili<br />
razvitak i tečaj bolesti : rodio se therapeutički nihilizam. Videći na ime liečnici, da se<br />
njihov lječitbeni postupak ne da vasda dovoljno obrazložiti i podkriepiti sigurnošću experimenta<br />
i naravoslovnimi činjenicami, zapustili su therapij u, pa se kod mnogih bolesti o njoj<br />
s katedre ni govorilo nije. Taj nihilizam morao je pobuditi reakciju, i tako se je rodilo<br />
čudno čedo - homoeopathija. Našao se je liečnik, koji je svoju metodu osnovao na ova<br />
dva principa. Prvo : podaš li zdravu čovjeku stanoviti liek, proizvest će ovaj u njegovom<br />
organizmu stanovite symptome ; pojave li se takovi symptomi u bolestnom organizmu, izliečit<br />
ćeš te symptome istim sredstvom - "similia si mili bus 'curantur". Ta tvrdnja doduše ne<br />
Atoji, ali - živio princip ! Drugo : čim manju količinu lieka uneseš ti boletni organizam,<br />
tim veća je njegova dj elatna sn.aga, a najveću "potenciju" lieka ćeš postići, ako ga ad<br />
infinitum vodom razriediš. To znači drugimi riečmi : ako u toj ljekovitoj raztopini ne ima<br />
gotovo ništa lieka, onda je ona najkoristnija. To je dakle opet bio nihilizam, ali u drugoj<br />
formi. Osbiljna znanstvena medicina ignorirala je te čudne, s matematikom, logikom i<br />
naraYoslovnim izkustvom protuslovne tvrdnje, ali gm·a u njih sadržana ironija potaknula<br />
je ipak marljivije nastojanj e oko racijonalne therapije.<br />
U naravi stvari leži, da su nekoje grane našega stabla urodile obilnijim plodom,<br />
nego li druge, naročito da se je u chirurgiji došlo do neočekivano uspješnih rezultata.<br />
Liečničko iztraživanje i dj elovanje razciepkalo se je u specijalne grane, jer pojedinac ne<br />
mogaše više obuhvatiti svekolike ogromne gradnje; počele su se pojedine struke obradjivati,<br />
te su urođile i briegovi literarnih proizvoda i svaki gotovo dan novimi therapeu-
Change language