You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Liečnički Viestnlk <strong>1898.</strong> Br. l.<br />
Br. l. Liečnički Viestnik <strong>1898.</strong> 7<br />
svoga života epileptičke napadaje, koji su izprvice bili veoma riedki, tekom vremena bivali<br />
sve ·češći tako, da je zadnje vrieme dobivao svaki dan napadaje. Od dviju <strong>godina</strong> je bolstnik<br />
poalije napadaja vrlo smeten i silovit. Razlupao bi sve, što bi mu pod ruke došlo.<br />
Bolestnik je srednjegn stasa, čvrstoga struka, mišičav. Cielim izgledom i ponašanjem·<br />
vo·kazuje prirodjenu slaboumnost. Lubanja malena, okrugla, nizlm. Čelo je koso, uzko,<br />
nizko i nabrano. Zjenice jednake, srednje širine, reagiraju dobro. Nos i ušesa uredna, zubi<br />
zdravi, bieli, jezik slabo drhće. Vrat kratak, debeo. Disala, kucala i probavila u redu.<br />
Reflexi kolj-ena nisu pojačani.<br />
Bolestnik imade svaki dan jedan napadaj, te je prije i poslije napadaja vrlo uzrujan<br />
i pogibeljan. Jednom prilikom razlupao je drveni zahodnjak, te u sliepom biesu navalio<br />
kod vizite na liečnike. U mirnom stanju nije govorio, samo kao začudj eno naokolo gledao,<br />
smiešio se glupo na svako pitanje, te se samo česao. Sve njegove kretnje su nespretne i<br />
polaga ne; hod je zibajući.<br />
7./7. 1897. nadjoše ga bolničari u jutro sgrčenog u krevetu, težko dišnćeg i nepomičnog.<br />
Dan prije nije imao napadaja, te u isti u obće zadnji mjesec riedki bili. Konstatirana<br />
·hemiplt>gija ·dex. i sopor. U ovom stanju bez grčeva nastupila je za 24 sata smrt.<br />
Razudbeni nalaz: Lubanja sclerotična, nepravilno odebljana. Kosti desne polovine,<br />
-osobito čelna, na ll mm. debela. Tvrda opna malokrvna, na čelnih dielovih uz<br />
možgjane prirasla. Lieva hemisfera napadno veća od desne. Čitavi možgjani važu 130 gr.,<br />
lieva hemisfera 695 gr., rl esna 350 gr. (bez hydrocephaličke tekućine). Zavoji lieve hemisfere<br />
široki, desne uzki, nu typus zavoja na obijuh jednak. Tanke opne po cieloj površini možgjana,<br />
osobito okolo fossae Sylvii, na podnici i ponsu vrlo odebljane.<br />
Na prorezu nalazi se u lievoj hemisferi skupina većih i manjih, medju sobom stic:.jućih<br />
tvrdih i sirovitih gniezda - gummata - ležećih na vanjskoj strani centralnih<br />
ganglija i razgra njujućih se osobito u temporalnom predjelu. Oko ovih gummata je tkanina<br />
umekšana i protkana malimi haemorrhagijami. Siva kora ove okolice je široka i na pogled<br />
·<br />
nepovriedjena.<br />
Na prorezu desne hemisfere vidi se zanimivo razširenje postranične klietke u veličini<br />
šake, .tako da mjestimice ostaje od možgjanske tkanine tek vrsta od nekoliko mm. Tkanina<br />
ove hemisfere je tvrda, kora vrlo uzka, sve anatomske sastavine jasne, ali malašne. Odgovarajući<br />
pedunculus je za polovinu manji od lievoga. I dalje na prorezu mostića i produljenoga<br />
mozga do križanja pyramida je desna polovina istih manja.· Iza križanja motoričke<br />
pruge se Qpet razlike u veličini prilično izjednačuju.<br />
U drugih organih nije se ništ& osobitoga našlo.<br />
Mi kroskopičko iztr aživanje potvrdilo je syphilitički značaj afekcije. Na žilah<br />
i opnah nalaze se često opisane promjene na ime peri- i ·endoarteritis. N a ganglionih stanicah<br />
lie'Ve hemisfere ne nalazi se ništa osobitoga, dočim na stanicah kore desne hemisfere<br />
vidimo sve moguće forme atrophije. a živcih motoričke pruge, potičućih iz atrophičke<br />
hemisfere, nije ·viditi nikakovih degenerativnih znakova.<br />
Najzanimivije točke ovoga slučaja sabiremo u sliedećem: Mužkarac 24 god.<br />
star, od poroda tup, imade epileptič.ke napadaje od prve godine svoga . života.<br />
U razvitku zaostala, malena desna hemisfera s ogromnim hydrocephalom odgovara<br />
činjenici, da su se te promjene kod bolestnika već u njranije doba razvile, a<br />
moguće je, da su svoj početak imale već in utero. U zamjenu za zaostalu<br />
hemisteru razvila se je lieva mnogo više, dapače je postala veća, nego li bi<br />
imala biti de norma. Desna mala hemisfera mogla je samo služiti nižim animalnim<br />
funkcijam, dočim je jedino lieva, imajući obilje asocijativnih vlakanaca, mogla<br />
služiti višim duševnim funkcijam. Možemo reći, da je taj čovjek mislio ili bio<br />
čovjekom samo Jievom hemisferom.<br />
,<br />
Bolestnik je nadalje imao gummata u lievoj hemisferi u susjedstvu motoričkih<br />
pruga, koja su uviek bila izvorom podražaja za epileptičke napadaje.<br />
Po razgranjenju, razporedu i gradnji tih gummata možemo zaključiti, 'da<br />
su se razvijala mnogo i mnogo <strong>godina</strong>.<br />
Niti anamneza, niti nalaz na tielu ne<br />
pružaju nam podataka, da Ji je bolestnik bio inficiran ili ne. Najbliže nam je<br />
dakle pomisliti na to, da su patholožke promjene u obijuh hemisferah poticale<br />
od djetinstm, te da su bile istoga - na ime syphilitičkoga porietla. Poznato je,<br />
da oe sypbilitični proces na jednih te istih možgjanih može pojaviti u raznih<br />
oblicih. 'l'ako je u našem slučaju bez drojbe congenitalna<br />
syphilis prouzročila<br />
u jednoj hemisferi gummata, a u drugoj hydrocephalus i atrophiju.<br />
Da nije<br />
bila u ovoin slučaju označena Hutchinsonova trias hereditarne lues, ne može<br />
nas od stavljene diagnoze odvratiti, posto se spomenuta trias ne treba u svakom<br />
slueaju pojaviti.<br />
Oko gurnmata nastalo je uslied thromboza žila umekšanje možgjanske<br />
tkanina, što je obicno i značajno za gummata, a uslied umekšanja došlo je do<br />
sveobće kljenuti.<br />
O prelomu doljne čeljusti i njegovom Hečenju.<br />
Priobćuje dr. A. Miiller, liečnik za zube i usta u Zagrebu.*<br />
Prije nekoliko mjeseci demonstrirao sam model i prothezu t. zv. interdentalschiene<br />
od bolestnika, koji je<br />
izišao, ne mogoh istoga demonstrirati.<br />
liečen na chiružkom odjelu g. primarnoga<br />
liečnika dra. S e h wa r z a, nu pošto je bolestnik već prije sjednice iz bolnice<br />
•<br />
Danas pružila mi se je sgoda, da pokažem 2 bolestnika s istoga odjela<br />
gosp. rlra S e h wa r z a, i to jednoga, koji je već izliečen, a drugoga, koji još<br />
nosi prothezu.<br />
Pošto u "Oentrallblat.t fiir Ohirurgie od ove godine dva liečnika razpnwljaju<br />
o svojih metoclah liečenja fractura doljne čeljusti, i to dr. L !t u e n<br />
s t e i n u Hamburgu, koji izmedju fracturi najbli7.ih čvrstih zubi probuši luknju,<br />
te učiuivši to provuče žicu, pa s njom fixira prebijene dielove, dok isti zaciele,<br />
a dr. H a n s y u Badenu kod Beča meće debelu žicu, koja se proteže .na lingua!<br />
noj i labialnoj strani svih zubi, pak ove dvie debele žice s tankom žicom,<br />
pro vlačeći istu izmedju zubi, spaja i tako :fixira fracturirane dielove čeljusti kroz<br />
4 tjedna, dok zaciele.<br />
I jedan i drugi ovaj način liečenja vec Je dugo poznat, te smo ga ostavili,<br />
jer pn-o trebamo ordje čeljust sa zubi i to moraju biti čvrsti, a drugo,<br />
prieti pogibelj infekcije, jer izmedju žica uviek se zapliću ostanci jela i<br />
slina,<br />
te se raztvaraju, sto je za liečenje vrlo neugodno, osobito ako je u ustih veća<br />
otvorena rana, kako je obično kod fractnre čeljusti.<br />
I mehanički draži se pri jelu rana, jer jelo š njom dolazi neposredno u<br />
dodir. Osim toga mora bolestnik za cieloga liečenja ostati u bolnici, jer je<br />
uviek moguće, da koji dio žice popusti ili pukne, a jezik i ustnice lahko se na<br />
okrajcih žice ozliedjuju.<br />
Sve ove neugodnosti odpadaju, ako se lieči prelom doljne čeljusti prothezorn<br />
(interdentalschieneJ od vulkanizovanoga kaučuka.<br />
Oim se metne protheza, bolestnik može svako jelo da žvače, protheza je<br />
* Predavao na skupštini sbora liečnika dne 25. listopada 1897.