2006 Olimp - Hrvatski Olimpijski Odbor

Viπe od 60.000 gledatelja bilo je nazoËno
na otvaranju I. OI1896. u Ateni, a meappleu
njima samo tridesetak novinara
trebalo objaviti u novinama, jer ga je
televizija izravno prenosila, a stotine
milijuna gledatelja je, sa
“zakaπnjenjem” od nekoliko tisuÊinka
sekunde, vidjelo i doznalo da je Janica
pobijedila.
Izmeappleu pisma koje je objavljeno
Ëetiri dana nakon dogaappleaja i doista
trenutaËnog, istodobnog saznanja da je
Janica KosteliÊ postigla Ëetvrtu
olimpijsku pobjedu nalazi se sva
povijest ne samo sportskog novinarstva.
S I. olimpijskih igara 1896., dakle
prije samo 110 godina (!), izvjeπtavalo
je, pretpostavlja se, izmeappleu 30 i 40
novinara, od kojih su osmorica bili
fotoreporteri, od toga πest Grka. Od
stranaca, jedan je bio profesionalni
fotograf Nijemac Albert Meyer, a drugi
Amerikanac Thomas Curtis, koji je
usput bio amater fotograf, a na Igrama
je pobijedio u utrci na 110 metara
prepone!
Nezamislive
moguÊnosti
Od novinara koji su pisali 10 je bilo
inozemaca, a od njih tri aktivna
natjecatelja. Oni malobrojni
profesionalci slali su svojim
agencijama - brzojave, a ostali su
svoje zabiljeπke slali (kao i
PandakoviÊ 28 godina poslije) poπtom,
ili objavljivali dulja sjeÊanja nakon
povratka kuÊama. Fotografije su bile,
naravno, samo crno-bijele i iskljuËivo
o nepomiËnim dogaappleajima.
U samo 60 godina kako je televizija
uπla na olimpijske igre (1956., Cortina
d'Ampezzo), sve se stubokom
promijenilo. TehniËki napredak
stvorio je neviappleene moguÊnosti
izvjeπtavanja, i o sportu, pa sada viπe
ne izvjeπtavaju sluËajno prisutni
dogaappleaju, nego viπe od 10 tisuÊa (!)
novinskih profesionalaca koji se
moraju grËevito boriti da bi dobili
pravo izvjeπtavanja s lica mjesta.
Danas imaju, u usporedbi s 1896.
godinom nezamislive tehniËke
moguÊnosti izvjeπtavanja na razliËite
naËine, na neograniËene udaljenosti, i
baπ o svemu πto se dogaapplealo na terenu
i oko njega, Ëak i u samom trenu
zbivanja.
Sve je to bitno utjecalo na oblik i
naËin izvjeπtavanja ili opisivanja. Od
onih 20 redaka Mirka PandakoviÊa.
1924 godine nastale su, 80-ak godina
kasnije, cijele stranice svih vrsta
novinskog izraæavanja, slika u boji i
trenutaka koji traju tisuÊinke sekunde,
ili Ëak neki tehniËki uradak koji
omoguÊava da vidimo reprizu onoga
πto se zbivalo danas, ili godinama ili
desetljeÊima prije.
Posljedica svega je neviappleen razvoj
(dobar ili loπ!) novinarstva, u ovom
sluËaju sportskog.
25