2006 Olimp - Hrvatski Olimpijski Odbor
2006 Olimp - Hrvatski Olimpijski Odbor
2006 Olimp - Hrvatski Olimpijski Odbor
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10<br />
©PORTSKA MUZEOLOGIJA<br />
SVESTRANI ©PORTA© DRAGUTIN - KARLEK FRIEDRICH<br />
Prvi moderni nogometni vratar<br />
Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanja i dosljednosti<br />
Dragutin Friedrich je uæivao veliku popularnost. U πportu je poπtivao princip<br />
Ëistog amaterizma<br />
Piπe Mirko PoldrugaË<br />
Rijetko je koji hrvatski πportaπ ostavio iza sebe tako<br />
raznoliku i vrijednu zbirku kao Dragutin Friedrich.<br />
Roappleen je u Koprivnici 5. sijeËnja 1897., a umro je<br />
u Zagrebu, 26. oæujka 1980. Osnovnu πkolu i gimnaziju<br />
zavrπio je u Koprivnici. U Zagreb se doselio 1919. godine,<br />
a na Filozofskom fakultetu diplomirao je biologiju i<br />
zemljopis 1924. godine. Srednjoπkolski profesor bio je u<br />
Virovitici, GospiÊu, Sisku, Varaædinu i od 1939. do 1953.<br />
godine u Zagrebu. Ispite za trenere tenisa, nogometa,<br />
atletike i skijanja poloæio je na ondaπnjem Zavodu za fiziËki<br />
odgoj u Zagrebu.<br />
Sklonost i ljubav za πport ogledala se u bavljenju brojnim<br />
πportskim granama. U nogometu, atletici i tenisu postigao<br />
je rezultate do razine dræavnog prvaka. Nogomet<br />
je poËeo igrati u Koprivnici, a za HA©K je nastupao od<br />
1919. do 1932. godine. Igrao je na poziciji vratara i napadaËa.<br />
Kao vratar primio je 354, a kao navalni igraË postigao<br />
je 77 zgoditaka. Za dræavnu reprezentaciju nastupio<br />
je 15, a za reprezentaciju Zagreba 16 puta kao vratar. Na<br />
utakmici Jugoslavija - »ehoslovaËka na igraliπtu u Kranj-<br />
ËeviÊevoj ulici 28. rujna 1924. godine nastupilo je 10<br />
igraËa J©K Hajduk, a na vratima je bio Dragutin Friedrich.<br />
Za razliku od tadaπnjih vratara, Friedrich je demonstrirao<br />
novi naËin branjenja u kojem je Ëesto izlazio s golne<br />
crte. Nije teæio paradama - branio je maksimalno jednostavno<br />
i efektno.<br />
Dræavni prvak u tenisu<br />
Prestanak aktivnog igranja nogometa omoguÊio mu je<br />
redovito nastupanje na teniskim turnirima u zemlji i u<br />
inozemstvu od<br />
1932. do 1941.<br />
godine. S bratom<br />
Kreπimirom<br />
osvojio je dræavno<br />
prvenstvo u<br />
igri parova<br />
1928. i 1931.<br />
godine. Zajedno<br />
s appleacima izgradio<br />
je 1949. godine<br />
tenisko<br />
igraliπte u dvoriπtu<br />
gimnazije<br />
u Kuπlanovoj<br />
ulici. Na tom je<br />
igraliπtu vodio<br />
tenisku πkolu od<br />
1949. do 1953.<br />
Trofejni predmeti iz zbirke Dragutina Friedricha<br />
godine. Od 1955. do 1971. godine bio je teniski trener u<br />
Austriji i NjemaËkoj.<br />
Atletikom se bavio u rodnoj Koprivnici od 1908. do<br />
1915. godine. U atletskoj sekciji HA©K-a (1922. - 1925.)<br />
bacao je disk i koplje, skakao u vis i motkom. Na dræavnom<br />
prvenstvu 1922. godine bio je drugi u skoku motkom.<br />
Klizao je i skijao od najranije mladosti, a hokej na<br />
ledu igrao je od 1924. godine. U Varaædinu je 1936. osnovao<br />
hokejsku sekciju u SK Slavija i bio najbolji igraË.<br />
Uzor mladima<br />
Zbog rezultata koje je postigao, primjerenog ponaπanja<br />
i dosljednosti Dragutin Friedrich je uæivao veliku popularnost.<br />
U πportu je poπtivao princip Ëistog amaterizma.<br />
Bio je pozivan u druge nogometne klubove, ali je ostao<br />
vjeran HA©K-u. U tom je klubu pronaπao toliko potrebnu<br />
disciplinu, prijateljstvo i jednakost meappleu igraËima. Svojim<br />
je postupcima utjecao na πportsko opredjeljenje brojnih<br />
mladih ljudi, a naroËito svojih neÊaka, stolnotenisaËa<br />
Æarka i Borisa Dolinara. Sam je i uz pomoÊ svojih uËenika<br />
obnovio, uredio, a kasnije odræavao nekoliko πkolskih<br />
igraliπta. Redovito je vjeæbao tako da je i u poznoj dobi<br />
zadræao vitalnost. Stanovao je pokraj stadiona NK Dinamo<br />
u JakiÊevoj ulici 20. Iz svojeg je dvoriπta imao slobodan<br />
ulaz na igraliπte, πto je vrlo Ëesto i koristio.<br />
Izuzetno vrijedna ostavπtina<br />
Ostavπtina Dragutina Friedricha pravi je biser u fundusu<br />
Hrvatskog πportskog muzeja. Predmeti su proizvedeni<br />
u razdoblju kada im se u druπtvu pridavalo iznimno zna-<br />
Ëenje. Dio predmeta<br />
stranog je<br />
porijekla, pa ih<br />
moæemo usporeappleivati<br />
s onima<br />
proizvedenim u<br />
nas. Medalje,<br />
pehari, plakete,<br />
znaËke i trofejni<br />
predmeti uporabnog<br />
znaËenja<br />
odiπu neobi-<br />
Ënom ljepotom i<br />
muzejski su predmeti<br />
nulte kategorije.<br />
Brojne<br />
fotografije precizno<br />
su opisane,<br />
a saËuvani
Change language