1 - Å umarski list

Ruscus aculeatus), bljušt (Tamus communis) i, kod Dolja, grohotuša (Colutea
arborescens) kao jedino nalazište u kontinentalnim šumama Hrvatske.
Od alpske flore nalazi se: Epidemium alpinum, Anthylus alpestris, Trifolium
alpestre i dr.
Prirodnu rijetkost predstavlja Lonicera Xilosteum (navodno pronađena
na vapnenačnim stijenama iznad Markovog travnjaka i na pećinama potoka
Bistre). U raritete Medvedenice spadaju i ove vrste: Primula auricola (kod
Gorščice na Viteličkim stijenama), Panonica carallina (na Srednjem brijegu
ispod Pongračeve lugarnice na Veternice, SZ od Medvedgrada, na Komušarevoj
i Banovoj pećini od Vidovca), a rijetke su Iris germanica (modra
perunika — na Stražnjecu), Iris graminae (na padinama Oštrice) i Lilium
carniolicum (kranjski ljiljan kod Kamenih svatova i na padinama Oštrca).
Od vrsta, koje ukrašuju Medvednicu svojim cvjetovima, između ostalih,
navodimo žućkasti nizanj (Hacqetia epipactis), modru jetrenku (Anemone
hepatica), zvončiće (Campanula sp.), visibabe (Galanthus nivalis), proljetni
podlistak ili šafran (Crocus vernus), lopuh (Petasites officinalis, — uz potoke),
kaljužnica (Caltha palustris), žabljak (Ranunculus sp.).
Od alohtonih vrsta na Medvednicu unesena je smreka uz planinarske
domove, kao grupe te kao drvored posađen prije 80 godina uz cesrtu od
Blizneca na više). Unošeni su i borovi (borovac, banksiana, crni i obični),
a između dva rata ispod Brestovca posađena je i kultura duglazije. U
šumi Šumarskog fakulteta uz navedene vrste nalazi se i Pančićeva omorika,
ariš te molika i munjika. Na mršava tla, opuzine i u napuštene kamenolome
sađen je bagrem, koji se i prirodno širi na slabo obraslim površinama (od
ciklona, sječa i si.).
Šumske Htocenoze
Prema Đ. RAUŠU (19) šire područje Zagreba nalazi se u eurosibirskosjeveroameričkoj
regiji, ilirsko provinciji i oblasti unutarnjih šuma s jasno
izražena dva visinska pojasa i tri vegetacijska područja. To su:
A) Područje nizinskih šuma (mokrih i vlažnih terena) sa cenozama:
1. šuma vrbe, 2. šuma crne johe, 3. šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem,
4. šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke i 5. šuma hrasta lužnjaka
i običnog graba;
B) područje brežuljaka, nižeg gorja, podgorja i prigorja sa cenozama:
1. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, 2. šuma pitomog kestena, 3. šuma
hrasta kitnjaka, 4. šuma hrasta medunca i crnog graba i 5. gorska šuma
obične bukve;
C) područje gora i planina sa cenozama: 1. šuma bukve i jele i 2. šuma
običnog jasena i gorskog javora.
Šuma vrbe — bijele vrbe (Salicetum albae) nalazi se fragmentalno uz
potoke (npr. Vrabečkoga, Blizance, Reke, Bistre i dr.) na području stalno
vlažnog staništa i visoke podzemne vode; uz Salix alba nalaze se i S. fragilis
te grmolike S. purpurea, S. cinerea i S. caprea.
Šuma crne johe (Alnetum glutinosae) nalazi se u donjim tokovima većih
potoka, ali se u manjim skupinama i grupama uvlači i duboko u Medvednicu.
Na pojedinim lokalitetima joha postiže znatne dimenzije te ih
306