You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dobro; to je vrijedilo isto tako za različita<br />
uzgojna područja, autohtone aloktone<br />
provenijencije. Rezultati istraživanja<br />
dokumentiraju, u suglasnosti s informacijama<br />
iz drugih eksperimentalnih<br />
površina u tuzemstvu i inozemstvu, visokovrijednu<br />
ekovalenou sudetskog ariša.<br />
M ä 1 e k , J .: Jela i gospodarenje čistim<br />
sječama<br />
Nazadak jele zapaža se na prelazu između<br />
17. i 18. stoljeća. Izravnu dokumentaciju<br />
o sušenju jele posjedujemo iz<br />
vremena oko 1750. godine. Čiste sječe<br />
s kultiviranjem smreka i borova bile su<br />
pomalo uvedene istom od 1810-1820, na<br />
nižim položajima uglavnom oko 1850.<br />
godine. Teza o prvenstvenom utjecaju<br />
šumara na nazadak jele ne može biti<br />
prihvaćena iz slijedećih razloga: 1 nazadak<br />
jele je počeo najmanje 50 do 100<br />
godina prije uvođenja čistih sječa; 2. jela<br />
je nazadovala svuda, bez obzira na<br />
način gospodarenja; 3. isto vrijedi i za<br />
seljačke šume malih površina, gdje gospodarenje<br />
s velikim sječinama nije nikad<br />
primjenjivano; 4. jela nazaduje i u prirodnim<br />
šumama prašumskog oblika (parkovi<br />
prirode), a u najnovije vrijeme također<br />
u šumama, gdje se primjenjuje<br />
proređivanje; 5. u posljednjim godinama<br />
odumiru također jele s bogatom krošnjom,<br />
koje su uzrasle u prekinutom<br />
sklopu ili u optimalnim sastojinskim<br />
smjesama.<br />
Kod jele dolazi do izražaja nekoliko<br />
oprečnih svojstava, koja stoje u protuslovlju<br />
sa svojstvima »normalne« autohtone<br />
vrsti drva. Jela pokazuje danas<br />
osobine »bolesne« vrste ili osjetljive egzote;<br />
ali krivnju za ovu »bolešljivost« ne<br />
nosi šumsko gospodarstvo.<br />
Kalousek, F. : Razvoj broja radnika<br />
u organizacijama državnih šuma u ČSR<br />
Istovremeno s uvođenjem tehničkih<br />
tekovina u šumsko gospodarstvo raste<br />
značenje kvalitete radne snage i zakonomjerno<br />
nastupaju promjene u razvoju<br />
broja radnika. Za vrijeme promatranog<br />
razdoblja od 1952. do 1976. utvrđeni su<br />
prosječni brojevi evidentiranih radnika<br />
kod organizacija državnih šuma u ČSR.<br />
Analiza razvoja je provedena kako kod<br />
manuelnih radnika, tako i kod tehničko<br />
gospodarskih namještenika i svih ostalih<br />
suradnika. Na području radne snage<br />
čini osnovni strukturalni značaj vrijednost<br />
kvocijenta R/TGN (to znači radnici-<br />
•4ehničko gospodarski namještenici), koji<br />
daje broj radnika na jednog<br />
tehničko gospodarskog namještenika. Veličina<br />
ovog kvocijenta ovisi o kompliciranosti<br />
proizvodnje i njezine opskrbljenosti<br />
fondovima.<br />
Šebanek-Kralik-Blažek : Utjecaj<br />
regulatora rasta na zakorijenjivanje topolovih<br />
reznica<br />
Jedan od istaknutih ciljeva šumskog<br />
gospodarstva u daljnjim godinama je i<br />
brža proizvodnja sadnog materijala. Procenat<br />
primanja reznica i sadnica šumskog<br />
drveća moguće je djelotvorno povećati<br />
primjenom regulatora rasta — fitohormona.<br />
Autori navode u tabeli sada poznate<br />
nativne i sintetičke fitohormone,<br />
promotore i inhibitore. Slabo pak primanje<br />
reznica u rasadniku Lednice ih<br />
je navelo da provedu pokuse s tretiranjem<br />
reznica kultivara raznih e. a. topola<br />
raznim koncentracijama fitohormona i<br />
kontrole bez tretiranja. Iznose u članku<br />
rezultate tih pokusa i zaključuju, da<br />
razmjerno jednostavna primjena regulatora<br />
rasta, njihova niska cijena, brže<br />
stvaranje i rast adventivnog korijenja<br />
i nastavljajući dobar rast zakorijenjenih<br />
reznica pokazuju radnicima u šumskim<br />
rasadnicima put racionalizacije kod "Proizvodnje<br />
topolovih sadnica i vrlo vjerojatno<br />
sadnica drugih vrsta drveća.<br />
Br. 12.<br />
Č e c h , M .: Uz novo shvaćanje odgoja<br />
i obrazovanja šumskih radnika i tehničara<br />
Projekt daljnjeg razvoja čehoslovačkog<br />
sistema odgoja i obrazovanja, koji je<br />
odobrila vlada ČSSR u 1976. godini, znači<br />
temeljitu kvalitetnu promjenu sadržaja<br />
pedagoške djelatnosti i cijelog razvoja<br />
škola i ostalih institucija obrazovanja.<br />
Realizacija projekta u šumarskom školstvu<br />
zahtijeva trajno unapređivanje razvoja<br />
srednjoškolskog obrazovanja na do<br />
danas običnim putevima, to znači na<br />
šumarskim stručnim školama i šumarsko-<br />
-tehniokim srednjim školama. U prva dva<br />
godišta svih tipova srednjih škola dovršava<br />
mladež obavezno desetogodišnje školovanje<br />
i postiže tako srednjoškolsko<br />
obrazovanje. Završenu srednjoškolsku<br />
zrelost postižu oni apsolventi srednjih<br />
škola, koji polože ispit zrelosti. Najbolji<br />
apsolventi trogodišnjih šumarskih stručnih<br />
škola mogu ovo srednješkolsko o-<br />
brazovanje postići studijem na jednoj<br />
srednjoj školi za radnike ili studijem<br />
za vrijeme zaposlenja. Učenici šumarskih<br />
378
Change language