Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ljujući eroziji uništena kanalizacija, a ušće rijeka zbog taloženja naplavina po<br />
maklo se nekoliko stotina kilometara nizvodno.<br />
Zahvaljujući činjenici da je izvorište Nila vrlo slabo naseljeno, te prema tome<br />
nije bila uništena vegetacija, Nil je tisućama godina natapao svoju dolinu<br />
i bio žitnica Egipta. Slično kao u Mesopotamiji dogodilo se i u nekim predjelima<br />
Kine, Indije i Pakistana.<br />
U Sjevernoj Africi zbog intenzivnog pašarenja granica Sahare se širila k<br />
jugu.<br />
Osim navedenih primjera, utjecaj čovjeka na njegovu okolinu bio je neznatan<br />
u prvom redu zbog malog broja stanovništva. Računa se da je u vrijeme<br />
Krista živjelo na zemlji cea 200—300,000.000 stanovnika. Taj broj porastao je od<br />
tada do 1900-te godine na milijardu i pol, da bi do 1970. godine narastao na 3<br />
i pol milijarde. Računa se da će 2000-te godine biti oko 6 milijardi stanovnika.<br />
Razlozi toj ekspanziji stanovništva su višestruki. Prvenstveno je to posljedica<br />
povećanja energetskih izvora (ugljena prije 800 godina, a nafte prije nešto više<br />
od 100 godina), te oslobođenja kolonija kao i napretkom medicine.<br />
Utjecaj čovjeka na prirodu razvitkom industrije postaje sve veći i veći, nažalost<br />
ponajčešće u negativnom smislu. No isto tako negativno utječe i širenje<br />
poljoprivrednih površina, često na račun šuma.<br />
Na početku industrijskog razvoja malo se računa vodilo o čovjekovoj okolini.<br />
Bilo je toliko netaknutih prostora da je izgledalo smiješno da se usporedo<br />
s razvojem industrije sprečava unakazivanje i onečišćavanje čovjekove okoline.<br />
Kudgod se čovjek okrene postojale su netaknute površine, pa se nije vodilo računa,<br />
gdje se gradi industrija. U Americi su takav odnos prema prirodi nazvali<br />
»kaubojskom« politikom. Nemilice se onečišćuje zrak, voda, unakazuju se prirodni<br />
pejsaži, uništava se šumski pokrov.. Vremenom kada su posljedice takvog<br />
odnosa direktno počele ugrožavati život i zdravlje čovjeka, javlja se sve veći<br />
broj onih koji upozoravaju na posljedice takovog odnosa prema prirodi i čovje<br />
kovoj okolini. Rađa se nova nauka — ekologija, koja proučava odnose<br />
između živih bića (raslinja, životinja, čovjeka) i okoline. (Riječ ekologija dolazi<br />
od grčkih riječi oikos = boravište, dom, logos = nauka). Ta nauka nastala je<br />
sredinom, prošlog stoljeća, a naročiti je napredak postigla posljednjih tridesetak<br />
godina. U narednim izlaganjima obuhvatit ćemo pojedine grane kojima se ta<br />
nauka bavi.<br />
Jedan od važnijih dostignuća te nove nauke jest spoznaja da u prirodi postoje<br />
tzv. eko-sistemi. Čovjekov je okoliš biosfera. Biosfera je suma svih ekosistema<br />
na zemlji. Glavni eko-sistemi po svojim karakteristikama razvrstani su<br />
na:<br />
— tundra — duge zime, kratka ljeta — Eskimi i Lapi,<br />
— tajga — pojas šuma četinjara — podzol,<br />
— pojas šuma lišćara — <strong>list</strong>opadno drveće — kiselo zemljište,<br />
— stepa (Grasland) — alkalično ili neutralno zemljište,<br />
— pustinje,<br />
— mediteranski oblici,<br />
— prelazni oblici,<br />
•— tropski eko-sistemi,<br />
•— vodeni eko-sistemi.<br />
346
Change language