+ $ in T—| SO oo t^ s £ OS + 8 O IT) s + OS 8 o + ro I i "- V—t -> o C/3 M 1 c/3 0 § O -r—< > g v •i—i o & CS I C (8 H C/J •a o bo r-' OS 326
Kako ovi podaci pokazuju u posljednjih 15 godina dobna struktura sastojina bitno se poboljšala, a izraziti manjak je u I i VII dobnom razredu. Struktura sastojina po vrstama drveća, porijeklu — uzgojnom obliku i dobnim razredima prikazana je u tabl. 7. Sjemenjače zauzimaju 5 866,57 ha ili 75%, 'S prosječnom masom s 234 m 3 /ha i prirastom 6,2 m 3 /ha, a panjače 1949,11 ha ili 25% s prosječnom drvnom masom od 106 m 3 /ha a prirastom 3,9 m 3 /ha. Prema 1961. godini udio sjemenjača porastao je za 3%, a dosljedno tome udio panjača pao za taj postotak. Prirast pojedinih vrsta po 1 ha iznosio je: u sjemenjačama jele 11,2 m', jela-bukva 8,0 m 3 , bukve 5,8 m 3 i hrasta 3,3 m 3 u panjačama bukve 4,6 m 3 , graba 3,9 m 3 i hrasta 3,7 m 3 . Gospodarskom osnovom određen je etat od 26 299 m 3 ili za 1 824 m 3 manji nego po prethodnoj osnovi. Etat iznosi 1,66% drvnog fonda odnosno 59% prirasta. Rekosmo, da je etat određen, jer bi ekonomski izračunat po 3,6 X V 3 formuli prof, dr D. Klepca E = , iznosio 49 393 m 3 ili 3,13°/o drvnog u fonda odnosno 111% prirasta. Razlike su i u strukturi etata odnosno u udjelu glavnog i prethodnog prihoda. U ekonomskom etatu glavni iznosi 38 351 m 3 a prethodni 11 042 m 3 , a u taksacijskom (određenom) glavni prihod iznosi svega 10 567 m 3 , a prethodni 15 732 m 3 . Propisani etat dakle ima vise uzgojni nego eksploatacioni značaj. Od pojedinih vrsta najviše je bukve. Njezin udio u sjemenjačama iznosi 55%, a u panjačama 33%, hrast je u sjemenjačana zastupan s 15%, a u panjačama s 30%, ostale <strong>list</strong>ače u sjemenjačana s 10% a u panjačama s 35%, jela u sjemenjačama s 19%, a u panjačama s 1%, a ostale četinjače s 1% drvne mase. Gospodarska osnova iz 1977. godine propisuje ove smjernice gospodarenja: 1. U čistini bukovim, mješovitim bukovo-jelovim, čistim jelovim i u kestenovim sastojinama uzgojnim zahvatima postići preborno-grupimičnu strukturu, a u hrastovim sastojinama preborno-skupinastu; 2. obnovu sastojina grupimičnog gospodarenja provoditi na krugove promjera jedne visine dominantnih stabala (cea 25 — 30 m), a sastojina skupinastog gospodarenja u krugovima promjera dvije visine dominantnih stabala (cea 50 — 60 m); 3. grupimično ili skupinasto gospodarenje vršiti u sastojinama bukve i jele starosti do 80 godina, a u hrastovim starosti do 100 godina; 4. obnovu sastojina započeti: — hrastovih uz ophodnju od 140 god. i podmladno razdoblje od 20 godina u dobi 121 godina na više, — bukve uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 20 god. u dobi 111 god., — u mješovitim sastojinama bukva-jela uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 30 god. u 101. godini, starosti, — ostalih četinjača uz uphodnju 100 godina, podmladno razdoblje 10 god. počam od 91. godine starosti, 327
- Page 1 and 2: Poštarina plaćena u gotovom UDK.
- Page 3 and 4: HDK 634.0 YÜ ISSN 0373-1332 ŠUMAR
- Page 5 and 6: Sura, list 104:299, 1980. ŠUME MED
- Page 7 and 8: Mikulići — Bačun — Markuševa
- Page 9 and 10: U toku zime u Zagrebu ima 5 oblačn
- Page 11 and 12: FLORISTIČKE I FITOCENOLOŠKE KARAK
- Page 13 and 14: npr. uz potok Bliznec ima s pp 60 c
- Page 15 and 16: sen; u sloju grmlja nalazi se crven
- Page 17 and 18: POSJEDOVNI ODNOSI ŠUMA NA MEDVEDNI
- Page 19 and 20: GOSPODARENJE SA ŠUMAMA MEDVEDNICE
- Page 21 and 22: osnovi bila je: bukva 78%, hrast/ke
- Page 23 and 24: Površina kaptolskih šuma u Marku
- Page 25 and 26: Posebna osnova gradnje puteva nije
- Page 27 and 28: i izraditi novu gospodarsku osnovu.
- Page 29 and 30: 90 m-Vha od Mark, gora i prirastom
- Page 31: Na osnovu zonske podjele društveni
- Page 35 and 36: S § & 8 I I rt M m J3 a y ca 329
- Page 37 and 38: USPOREĐENJE STANJA SASTOJINA PREMA
- Page 39 and 40: ZAŠTITA PRIRODE NA MEDVEDNICI Na M
- Page 41 and 42: strala na zapadnom dijelu (nastavno
- Page 43 and 44: Svi autori se slažu da je prva i n
- Page 45 and 46: SUM. LIST 104:339, 1980. PRIRODNA N
- Page 47 and 48: pp oko 25 cm, visoko 14 met. i star
- Page 49 and 50: 4. Lokalitet u odsjeku 6a g. j. »J
- Page 51 and 52: ZAŠTITA PRIRODE I ČOVJEKOVA OKOLI
- Page 53 and 54: Osim te tzv. podiobe ekosistema po
- Page 55 and 56: vedenim zemljama prestati daljnja i
- Page 57 and 58: neprijatelje tih insekata. Tako je
- Page 59 and 60: Najveći uzročnici onečišćavanj
- Page 61 and 62: hvaljujući smanjenom pritisku stok
- Page 63 and 64: kada, lavaboa, pipa itd. Svi ti art
- Page 65 and 66: 20 do 30 puta veća nego u sredstvi
- Page 67 and 68: SOCIJALNI, ZAKONSKI I EKONOMSKI ASP
- Page 69 and 70: IZ RADA ŠUMSKIH GOSPODARSTAVA RAZV
- Page 71 and 72: širinu oba obalnog pojasa oko 600
- Page 73 and 74: akademije znanosti i umjetnosti, os
- Page 75 and 76: Što se više ide u unutrašnjost,
- Page 77 and 78: je to evidentno u planinskim masivi
- Page 79 and 80: Izvan Buenos Airesa posjetio sam j
- Page 81 and 82: ELABORATI Republički zavod za zaš
- Page 83 and 84:
STRANA STRUČNA LITERATURA LESNICKA
- Page 85 and 86:
stručnih škola mogu tražiti prim
- Page 87 and 88:
sekundarne faktore uzmicanja jele a
- Page 89 and 90:
B a r t o š, Z.: Istraživanja o o
- Page 91 and 92:
kog gospodarstva. U suvislosti s ti
- Page 93 and 94:
poprečnom presjeku jedne tropske l
- Page 95 and 96:
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA
Change language