You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
(REVUE FORESTIÈRE)<br />
САДРЖАЈ (SOMMAIRE):<br />
Poziv na glavnu skupštinu (Convocation de l'Assemblée générale<br />
de l'Union) — D. Milovanović: Sume i šumarstvo u Rusiji<br />
(Les forêts et l'économie forestière
L<br />
ШУМАРСКИ лист<br />
ИЗДАЈЕ ЈУГОСЛОВЕНСКО ШУМАРСКО УДРУЖЕЊЕ t<br />
Уређује редакциони одбор - <br />
Главни и одговорни уредник: Професор Др. Антун Леваковнђ ј|<br />
Уредништво и Управа, Загреб, Вукотиновићева 2. — Телефон 64-73<br />
a<br />
ј! ШУМАРСКИ ЛИСТ ..«!<br />
ji излази сваког првог y мјесецу на 2—4 штампана арка "
ШУМХРСКИЛИСТ<br />
ГОД. 54. АВГУСТ 1930.<br />
54-ta redovita<br />
skupština<br />
glavna<br />
V<br />
Jugos/ooen. Šumarskog Udruženja<br />
održavati<br />
će se<br />
7.-9. septembra 1930.<br />
u Ljubljani,<br />
pa se pozivaju gg. članovi,<br />
u što većem<br />
broju.<br />
da na istu dođu<br />
Dnevni red i raspored<br />
skupštine tiskan je u Pozivu, koji je priložen<br />
V<br />
ovome broju „Šumarskog<br />
Lista".<br />
361
Проф. Д. МИЛОВАНОВИЋ (СВЈЕРДЛОВСКЈ :<br />
ШУМЕ И ШУМАРСТВО У РУСИЈИ<br />
(LES FORÊTS ET L'ÉCONOMIE FORESTIÈRE DE LA RUSSIE)<br />
Држава, која заузима једну шестину земаљскс кугле (21,200.000 кв.<br />
км), a има једну трећину свих светских гаума (900,000.000 ха), заслужује,<br />
да joj ce иосвети више пажње, него ли je то y ствари сада.<br />
Политичке су прилике такве, да je савремена Русија (Савез Coциалистичких<br />
Советских Република) изолирана од осталог света, те<br />
немамо доста могућности за бољу везу, што смета и културном опћењу<br />
и науци, na и сваком промету. Ипак то не значи, да о Руеији не треба<br />
говорити. Њена огромна површина и велики значај y културном и политичком<br />
животу остају иа старом положају. Политичка револуција je<br />
стварно изменила економско стање Русије и знатно утицала na њен<br />
културни и индустријални развој, a y вези с тим na развитак науке, na<br />
y том реду ii шумарске, која je поеледњих 5—(i година врло коракнула<br />
напред.<br />
Moj многогодишњи рад по руским шумама, од Ленинграда до далеког<br />
Р>ладивоетока, од хладног Архангелског севера и еедог Урала, до субтропских<br />
предела јужног Кавказа, и познавање науке и литературе дају<br />
ми могућности, да бар y овом кратком чланку саошнтим полегама y<br />
Југославији о етању шума и развићу шумарске праксе y овој великој<br />
земљи.<br />
оаузимајући северне пределе Европе и Азије, Русија поеедује шумовито<br />
земљиште, још мало освојено културом. У исто време она има<br />
реоне југа, где je проценат шума врло мален, као што су Украина (Мала<br />
Русија) са 7,0% или Казакстан са 3,1% шумовитости. Неравномерна<br />
подела шума најбоље ce види из следеће таблице, где je површина шума<br />
разврстана no појединим реонима и савезним републикама. Свака република<br />
има своје самостално министарство '(комиеаријат) ползопрквреде<br />
са шумском главном управом и тек еада ce ради na уједињењу y<br />
један свесавезнп комисаријат.<br />
По старој, доратној статистици површина шума y Русији рачунала<br />
ce около 520,000.000 ха, a са Финском 530,000.000 ха. Револуција<br />
je дала самосталност Финској, Пољској, Естонији, Латвији и<br />
Литви, са којима je отпало близу 25,000.000 ха шума, пајзгоднијих за<br />
експлоатацију и експорт и најбоље уређених, na ипак je данас остало<br />
y Русији шума више, него их je било до револуције. Ово ce да објаснити<br />
повим методама израчунаваља. У осталом, нико незна тачно, колико има<br />
y Русији шума. Док једни наводе број од 000—700 миљуна ха, други<br />
ra подижу до 900 и више милијуна ха. Што би значило за велику Русиј-у<br />
погрешити за 50—100 милијуна, када чак и Југославија до данас није<br />
на чисту, има ли 5 или 7 милијуна шума, a то je већа процентна грешка<br />
него за Русију.<br />
Количина руских шума повећана je за рачун крајних севсрних предела<br />
са огромним просторима тундре, y којој je шума врло кржљава и<br />
362
N. N. Републике и области<br />
Општа<br />
површина<br />
Шуме<br />
У<br />
хектарима<br />
I. Руска Социал. Федеративна<br />
Советска Република<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
Северна обл. (Архангелск) . . .<br />
Северо-Запад. обл. (Ленинград) .<br />
Централна (Москва)<br />
Западна (Смоленск)<br />
Вјатска (Вјатка)<br />
Средња Волга (Самара)'<br />
Урал (Свердловск)<br />
Нижа Волга (Саратов)<br />
Црно-Земна и Степа (Воронеж) .<br />
Сев. Кавказ (мале републике) . .<br />
Киргизија<br />
Сибир (Иркутск)<br />
Далеки Исток (Амур) .<br />
Свега y P. С. Ф. CP. . .<br />
1,215.000<br />
230-000<br />
327.000<br />
113-000<br />
235.000<br />
241.000<br />
1,656.000<br />
275.000<br />
188.000<br />
268.000<br />
246.000<br />
4,362.000<br />
2,555.000<br />
11,911.000<br />
79,708.000<br />
12,083.000<br />
11,909-000<br />
3,067.000<br />
11,995.000<br />
31,147.000<br />
80,700 000<br />
1,440-000<br />
1,471.000<br />
3,127.000<br />
1,992 000<br />
225,965.000<br />
102,561000<br />
569,165-000<br />
II. Остале веће рерублике<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
Карелија (Петрозаводск) . . . .<br />
Бела Русија (Минск)<br />
Украина (Харков)<br />
Крим (Севастопол)<br />
Кавказ (савез реп. Тифлис) . . .<br />
Козакстан (турк. пустиња) . . .<br />
Башкирска реп. (Уфа)<br />
Туркестан (савез реп.)<br />
Татарска реп. (Казан)<br />
Јакутија (Јакутск)<br />
Бурјатија (Сибир)<br />
Свега y С. С. CP.. .<br />
146.000<br />
125.700<br />
451.700<br />
25.000<br />
420.000<br />
2,900.000<br />
145.C00<br />
491.000<br />
67.240<br />
4,023.000<br />
420.000<br />
12,100 000<br />
3,400.000<br />
3,700-000<br />
243.000<br />
5,200.000<br />
8,000-000<br />
6,000-000<br />
32,000.000<br />
1,200.000<br />
153,000.000<br />
30,000-000<br />
21,725.640 824,008.000<br />
нема особите вредности. Процснат шумовитости то очигледно показује.<br />
Јужни пак предели, y којима je јако развијена земљорадња, имају врло<br />
мало шума, управо мање него ли ма која европска држава.<br />
Дакле и поред све количине шума Русија са својих 28% шумовитости<br />
спада y ред доста слабо пошумљених држава •— нижс него ли<br />
Финска (46%), Шведска (47%), na чак и Југославија 30,5%).<br />
Главни масиви руских шума налазе ce y мало приступачним местима<br />
Севера и Сибира. Путева y њима има мало, a реке теку y Ледени<br />
океан, те су згодније за транспорт грађе y иностранство (Архангелск)<br />
или су сасвим затворене вечитим ледом y Океану (Лена). Због тога ce<br />
y многим областима и републикама (Украина, Огепа, Туркестан) oceha<br />
велика оскудица y шумској грађи и гориву, које ce чак увози (из Румунске).<br />
Обична статистичка деоба шума no власништву y саврсменој Русији<br />
отпада. Све су шуме (као и сва земља) после револуције национа-<br />
$63
лизоване, ш сада су државна својина. У последњим годинама из државног<br />
je фонда удељено сељацџма (општинама) више од 30,000.000 ха шума<br />
за њихову домаћу потребу, али ce и оне рачунају као државне и над<br />
њима ce води контрола. До револуције држава je имала под својим власништвом<br />
већину шума (00%), сељаци су имали 8%, приватна лица<br />
и компаније 21,5%, династија 3% и остали 1,5%.<br />
В р с т е ш y м a. Разноврсни нриродни услови велике Русијо, гсографске,<br />
климатскс и земљишне особине саздалс су најразличније прилике<br />
за вегетацију Пигмејска бреза (Betula nana) и ситие скривене под<br />
маховином врбо (Salix lenata) арктичне и приполарне зонс ниже 65°—<br />
07° с. ш. измсњују ce зеленим морем смрекових (Picea obovata) и борових<br />
(Pinus silvestris) шума, ca местимице већом или маљом примесом брезе<br />
(Betula verrucosa и В. pubescens) и ТОПОЛОМ (Populus tremula). Непрегледна<br />
равна поврпшна европске Русије доста je монотона и мрачна. До паралеле<br />
Ленинград—Перм—Урал (60° с. ш.) протеже ce овај шумски океан.<br />
Он je извор дрвеног богатства, како за унутарњу потребу тако и за експорт.<br />
Архангелска и Ленинградска област и Карелија дају годиппве<br />
•До свега извоза шумске грађе. Овде су сконцентрисани највећи уређаји<br />
за прераду дрвета. Само y Архангелској губернији има 40 пилана (до<br />
рата их je било 50) ca 170 гатера, који годишље израде 200.000—300.000<br />
стандарта (1,500.000 м 3 ) експортних дасака, јако тражених на светском,<br />
особито лондонском тржишту. Ове шуме ca средљом залихом 150—180<br />
м 3 ер;сплоатигау ce много десетина година доста примитивно, проредном<br />
сечом, na ипак нису још израђене и чак и сада имају средњу старост<br />
од 120—150 година.<br />
Даље на југ јавља ce храст (Quercus pedunculata и sessiliflora), ипак<br />
je четинаста тума y већини. Белоруске храстове шуме мало ce чиме<br />
одликују од славонских и дају одличну експортну грађу. Само маленим<br />
делом, преко Пољске и Подолије, залази y Русију буква (Fagus siivatica),<br />
где ca грабом и кленом долази y вези ca кијевским боровима и<br />
смењује смреку. Преко читаве равне Украине шуме сс срећу y малим<br />
оазама, док ce no кримским планинама опет не нађе храст, бор и смрека,<br />
a ПО МОрСКИМ Обалама црни бор (Pinus Laricio — Pallatiana) и раЗШ! ВСштачки<br />
сађени екзоти (тис, палме, кипариси).<br />
По стрминама Кавказа храстовипа ce високо не дижс. Њу смењује<br />
смрека, јела и буква (Fagus orientalis), a присојне стране црноморских<br />
планина окићене су биљпом вегетацијом из истих врсти, мегааних ca<br />
кестеном (Castanea vesca), орахом (Ј. regia) и чувеним кавкаским хиљадугодишњим<br />
шимширима (Buxus sempervirens), које no обалама мора плету<br />
лијане и украшавају Liriodendron tulipifera и вештачки подигнуте раскошне<br />
баште и вртови из пампуровог храста (Quercus robur), палме (Camaerops),<br />
еукалитова, наранче, лимуна, a око Батума великим плантажама китајског<br />
чаја и бамбусове трске. Јужни Кавказ (ближе Перзије, поред храста,<br />
бора, букве и јеле има читаве шуме из челичног дрвета (Parrotia persica),<br />
Celtis australis и Др.<br />
Пешчане пустиње Туркестаиа покривене су местимице кржљавим<br />
шумицама саксаула (Holoxilon Ammodendron), који даје добро гориво, a<br />
огранци Тјан Шана и Памира старим орахович шумама, смреком, јелом,<br />
дудом (Morus alba) и Pistacia vera. Овде ce највише негује памук и<br />
одлично воће.<br />
364
Идући на исток, средње руске борове, смрековс и храстове шуме<br />
губс ce y широкој степи, да ce затим опет појаве no обалама Болге и<br />
оките каменита плећа седога Урала. Дуд и липа једва достижу 58° с, ш.<br />
и смењују ce црним таласима смреке и јеле (западни Урал), a даље на<br />
исток одличним боровим шумама (источни Урал) y коме ce већ јавља<br />
СибирСКа флора са аришем (Larix sibirica) И Кедром (Pinus Cembra). Богатство<br />
уралских шума тек je сада оцењено како троба. Читавих 200<br />
година оне су верно служиле металургији и давале joj до 10,000.000 м*<br />
дрва за угаљ, да ce добије чувени уралски челик. Велика je будућност<br />
ових огромнић шумовитих површина (35,000.000 ха доступних за сада),<br />
јер оне дају одличну грађу.<br />
Источнијс од Урала протеже ce велика сибирска равница, покривена<br />
y већини смреком (»тајга«). Стотине милијуна ха ових шума за<br />
сада ce врло мало експлоатишу. Нема путева за извоз, велике реке (00,<br />
Јенисеј, Лена) теку на север y Ледени океан, a насеље je врло редко.<br />
To су резервоари за цео свет. И када y Европи и Америци култура<br />
уништи шуме, свет ће ce обратити на север и исток, где још борави<br />
девичанска »тајга« од 500 и више милијуна ха, и само je још безазлени<br />
ловац-номад пали, како би no младој тополи, која затим расте,<br />
имао добар лов на јелене и лосове (Alces Machnis).<br />
Што дал>е на исток Сибира, све je чешћи ариш, који ce иза Бајкала<br />
и Лене смељује другом врстом — даурске феле (Larix dahunca). Велике<br />
кедрове и борове ирашуме окружиле су свето језеро Бајкал и губе ce<br />
на југу y Бурјатско-Монголским степама, окружене већ y Китају пустињама<br />
Гоби (Шамо). A дуж »највеће реке« Амура, где бор, смрека, јела,<br />
бреза. ариш и кедар образују дивне прашуме, лагано ce увлачи даурскоманџурска<br />
флора, која y даљњем току ове велике реке, и особито y<br />
приморској области (Владивосток), no Тихоокеапским обалама достиже<br />
врхунац свога бујног развијања, правих субтропсчшх пратума, уточишта<br />
белог амурског тигра, канадског јелена-вапита (Cervus maral)<br />
И леопарда. Манџурски храст (Ouercus mandschurica), Pinus Caraiensis, Abies<br />
holophyla, Carpinus Cordata, Betula costata, Phelodendron Amurense, Cladratis Amurensis,<br />
Kalopanax ricinifolium, Taxus cuspidata и још велики број оригиналне<br />
шумске флоре (орах, јасен, лииа, кедар...), окићене и исплетене лијанама<br />
(Maximovicia Amurensis, Vitis vinifera, Antinidia), ПОД којима ce y TCHlKOj<br />
И ВЛаЖНОЈ атМ0С(])е])И ВИДИ шаренИЛО разних Rododendron dahuricum, Prunus<br />
Manna, Acer barbinerva, Eleutherococcus senticacus, дивље вишње, јапански<br />
јоргован, чудновате орхидеје и папрати — све то даје илузију скзотичне<br />
прашуме, y којој заиста није редкост срести цара свију звери — великог<br />
амурског тигра.<br />
Оеверније од Амура, y Јакутији, на КамчатЈш и даље до хладне<br />
тундре, борове и аришеве шуме ce опет губс и смељују пигмејском<br />
брезом и пузећим врбама.<br />
Такова je физиономија рускић шума.<br />
У [) е ђ е њ е и и н в е п т a р и з a ц и ј a, ш y м a. У Русији није изведен<br />
катастар земљишта. те ce још незна, колико има шума na и<br />
зиратне земље. И ако ce уређење шума изводило до рата много година<br />
и са великим бројем техничког особља (годишње 10—12 мил. ха са око<br />
1.000 техничара), ипак сс успело да уреди свега 120,000.000 ха или<br />
15% свих шума.<br />
365
Већина јужних и средњих шума било je добро уређено и y њима<br />
ce газдовало строго no плану. Велике северне шуме биле су такође y<br />
већем делу уређене, истина no последњем разреду (IV—V) на пробирну<br />
сечу, са парцелама (кварталима) 4Х 4 , 4Х^ и 4X16 километара. ^Зато<br />
тамо и шумске јединице имају површипу no стотину и више хиљада ха,<br />
a no некоје и више од милијуна ха. Шуме Урала готово све су биле<br />
уређене (осим, разуме ce, севера), специално за металургиску индустрију<br />
(2Х- км) И са чистом еечом. Најмање су биле уређене сибирске<br />
шуме, као и шуме Кавказа и Туркестана, јер нису имале већег индустријалног<br />
значаја.<br />
За време рата и револуције сви планови газдинства били су поремећени,<br />
јер ce сеча вршила no потреби. Вевик број мапа и планова и<br />
другог материала je упропашћен и сада ce готово све ради понова.<br />
Декретирано je да ce све шуме уређене до 1918. године сматрају као<br />
неуређене.<br />
Ново уређење шума отпочето je 1924. године и сада je y највећем<br />
јеку. Годишње ce сада уређује 15—20 милиуна ха н 10—15 милиуна ce<br />
протходно проучава. Ha томе раде више од 2.500 шумарских инжењера<br />
и таксатора, a троши ce na ту сврху годишље 6—8 милиуна рубаља<br />
(близу 200 мил. динара).<br />
НТуме ce y Русији уређују no специалној инструкцији, која ce<br />
мсљала и допуњавала почев од 1908. год. неколико пута, докле није<br />
добила најновију модерну форму y 1926. години. Ca данашњом променом<br />
y шумарској политици na реду je и измена инструкпије, и ако<br />
одлично састављене. али са много конзерватизма и шаблона, од којих ce<br />
руско практично шумарство никако још ne може да ослободи. Уређење<br />
je доста компликовано, више ce базирало na ироучавању ириродних<br />
услова пего на пројектираљу газдинства и плана сксплоатацијс, што<br />
ce сада особито тражи. Усл('д тога планови пису најбољс! одговарали<br />
потребама руског економског живота, na су ce често и реметили. У<br />
већини шума je усвојена мрежа правилних квартала, IX1' -X-, 2X4 км<br />
са 1—3 таксапиона визира. Опходље су најобичније 100—120 година,<br />
a сеча чиста, на северу пробирна.<br />
Пошто joui нису све шуме уређене, о њима ce може дати само приближна<br />
слика y следећој таблици средњпх таксационих елемената<br />
na 1 ха:<br />
(Види табела на стр. 367.)<br />
Док ce јужне шуме екеплоатишу врло интепзивпо и дају прихода<br />
од једног ха 5—10 и више рубаља (150—200 динара), дотле северне<br />
шуме дају прихода од 20—30—50 копејака (10—15 динара). Сече ce<br />
само крупна грађа за тесање. У пеким централним губе[)пијама била<br />
je тако јака сеча за време револуције, да je већ узет етат на 20—50 година<br />
унапред и остале су само младе шуме. Псковска, Орловска,<br />
Смоленска губернија.)<br />
Рачуна ce, да све руске шуме дају годишње до 225 милиуна куб.<br />
метара прирагатаја, али због екстензивности газдинства y северним и<br />
сибирским шумама годишњи етат не пређе 130 мил. куб. метара, дакле<br />
свега 58%'. Остало гњије на пању или je жртва огња и ветра.<br />
Е к с плоатаци ј a и и н д y ст р и ј a. У Русији нш;ада није<br />
било доста новчаних капитала за развитак ипдустрије, те je y њој било<br />
запослено много страних компанија. Особито je слабо била развијена<br />
366
Ра;они<br />
Састав<br />
(у десетинкама)<br />
Старост<br />
(год.)<br />
1<br />
Iß *<br />
O<br />
X<br />
>,<br />
C<br />
Maca<br />
м 3<br />
AS<br />
o. s-<br />
Север<br />
6 бор, 3 смрека, 1 бреза<br />
100—200<br />
III«<br />
0,6<br />
180<br />
1,7<br />
Центар<br />
4 бор, 2 смрека, 2 храст,<br />
2 бреза<br />
80-100<br />
II 3<br />
07<br />
200<br />
2,5<br />
Југ<br />
2 бор, 2 липа, 4 храст,<br />
2 бреза<br />
60 - 70<br />
II<br />
0.7<br />
220<br />
3-4<br />
Урал<br />
4 смрека и јела, 3 бор,<br />
1 бреза, 1 кедар,<br />
1 ариш<br />
150-180<br />
III 2<br />
0,6<br />
140<br />
2,0<br />
Сибир<br />
4 смрека и јела, 1 бор,<br />
3 ариш, 2 KI дар<br />
150-180<br />
III-'<br />
0,6<br />
120<br />
1,5<br />
Д. Исток<br />
3 ариш, 2 смрека и<br />
јела, 2 кебар, 3 разне<br />
врсте лишћара<br />
160<br />
III<br />
0,7<br />
150<br />
2,0<br />
шумарска индустрија, због чега je; тако мало прираштаја искоришћеко,<br />
a газдинетво je y већинћ било екстензивно.<br />
До револуције je y Русији било 2130 шумских предузећа са<br />
ili.910 раденика на љима и 1 '/•> милијуна дрвара и возара. Годишња<br />
производња je била од 1-20,000.000 рубаља. To je мало више него y<br />
Шведској и Финској.<br />
За време рата индустрија за експорт ce знатно сузила, зато je<br />
добро радила унутарља и за војну потребу. Револуција je шумску индустрију<br />
готово сасвим уништила. Већина фабрика и завода je прекинуло<br />
свој рад. Трошили ce стари резерви, док y 1921. години нису опи били<br />
сасвим исцрпљени. Газдинстао y шумама je било сасвим поремећено, био<br />
, je велик хаос. Али су шуме »спаок! револуцију«, јер и бакинска нафта<br />
и доњецки угаљ били су y рукама непријатеља, те су све железнице и<br />
фабрике радиле на дрвеном гориву. Све je било мобилизовано за израду<br />
горива, годишње вшие од 100 мил. куб. метара. »Глав-лес-ком« (1'лавни<br />
шумски комитет) ј(> y годинама litis.—19'2-i. био госџодар положаја и<br />
секао бсз особитог плана. Руске шуме неће још дуго година залечити<br />
својс тешке ране из тога доба.<br />
У 1921. год. ПОСле Н. В. П-а (Нове економеке иолитике),, шуме и<br />
особито шумарска индустрија су сасвим другојачије конструисане.<br />
Шуме су B|)ah
Хемијска индустрија ce тешко подизала. Производња целулозе<br />
и хартијс организовала ce y труст »Глав-лес-бум-труст«, a смоларење y<br />
кооперативне дружине и тек доцније y специјални труст »Лес-хим«.<br />
Каиитал, којим су раснолагали трустови, био je и сувише слаб, да<br />
рестаурира порупгена индустријална предузећа. Радило ce на старим<br />
гатерима и казанима. И тек y последњим годинама подигнуто je неколико<br />
великих предузећа и сада су на реду велики радови за развиће<br />
шумске индустрије. Било je и неколико шумских концесија иностраних<br />
капитала, али већина Pix je ликвидирано, јер пису могле да уложе y<br />
своја предузећа доста нотребних средстава.<br />
Сва унутарња трговина иалази ce y рукама особитог труста<br />
»Лесо-синдикат«, a инострана y рукама труста »Експорт-лсс«, т;оји и<br />
регулирају цене на артикле. Приватна je трговина сасвим уништена<br />
осим ситне сеоске и неке занатлијске.<br />
Поред свих новчаних криза шумска индустрија je; ииак успела,<br />
да реставрира многа предузећа и да подигне своју продукцију до 60%<br />
доратне.<br />
Плата за сировину ce узимала no уређеним таксама, које су ce са<br />
напретком индустрије сваке године повећавале. Тако y 1924. год. приход<br />
од шума био je свега 42,000.000 рубаља, y 192«. год. 90,000.000 рубаља,<br />
a y 1928. год.' 245,000.000 рубаља.<br />
Домаћа потреба троши више од 50% све шумеке лроизводње (дрво,<br />
грађа), a од овога 35—40% само сељаци за себе и за ситну продају.<br />
Треба знати, да су y Русији понова сва села саграђена од дрвених<br />
греда, na да ce оцени велика потреба na шуми. Затим руске железнице<br />
са 73.000 EM пруге годишњс троше 30 милиуна прагова и 7,000.000 куб.<br />
метара дрва за паровозе.<br />
Велика индустрија ради на снабдевању унутарњих иотрошача,<br />
разних државних предузећа и за експорт. Уопште целокунна продукција<br />
свега шумарства y милионима рубаља била je следећа:<br />
1925 26<br />
1926/27<br />
1927/28<br />
Шумарско газдинство ....<br />
15'Ј8<br />
1.691<br />
1765<br />
Шумска индустрија<br />
3.618<br />
4.470<br />
4 927<br />
Експорт шумске грађе y Русији je увек имао велик значај. До<br />
рата ce годишње извозило разне грађе око 10,000.000 куб. метара са<br />
105,000.000 рубаља вредности. У то време Русија je заузимала 10%<br />
светског експорта и доминирала je над свима експортерима. Између<br />
свих извозних артикла шума je до рата заузимала друго место после<br />
жита, a сада (услед скраћеног извоза жита) заузима прво место, како ce<br />
то види из следеће таблице y милионима рубаља:<br />
366-
Предмети извоза<br />
1901<br />
1911<br />
1925/26<br />
1926/27<br />
од ње — жита<br />
Индустрија<br />
y том броју шума ....<br />
свега . .<br />
564<br />
345<br />
197<br />
59<br />
53<br />
761<br />
1.215<br />
1.200<br />
3"6<br />
149<br />
30<br />
1591<br />
429<br />
398<br />
248<br />
58<br />
76<br />
677<br />
472<br />
234<br />
299<br />
80<br />
89<br />
771<br />
У следећим годинама шума je надмашила и жито и нафту. Ипак<br />
према количини шума y Русији извоз je и сувише слаб, ако ce има y<br />
виду, да je она y 1913. год. експортирала свега 5,930.000 куб. метара<br />
нрерађених материјала (f>% светског и 10% европског експорта), док je<br />
финска са шумама од 13 мил. ха експортирала 4,200.000 куб. метара. У<br />
иоследњим годинама јако ce развија експорт лимитрофа (Гшв. руских<br />
провинција) за рачун не само прираштаја, но и основног капитала.<br />
Финска и Шведска су већ давно стабилизирале свој експорт, јер шуме<br />
њихове не дозвољавају даље повећање. И сама велика и нространа<br />
Русија, која сада тако мало експортира, може да заузме доминирајући<br />
положај, чим ce њена индустрија y следећим годинама подигне. У<br />
1926./27. год. експорт на европском тржишту био je следећи:<br />
Пољска<br />
10,700.000 куб. метара<br />
Финска 10,500.000 « «<br />
Шведска 5,900.000 « «<br />
Чехословачка 5,315.000 « «<br />
Руеија 4,1()0.ооо « «<br />
Према експорту Русије оцењеном на 145,000.000 рубаља, фински<br />
je експорт био '2.5 пута већи, пољски 2.6, шведски 1.4 и чехословачки<br />
1.3 пута већи.<br />
Советска власт je и сувише била заузета развићем »тошке« металуршке<br />
индустрије и шумарској je индустрији поклањала мало пажње.<br />
Осим тога je шумска индустрија била y вечитој борби са унравом<br />
шума о реду и условима рада y шуми и такси за грађу. Било je много<br />
оштрих конфликата, док y овој години индустрија није напослетку нобедила<br />
и толико заитересовала советску власт, да je последња сесија<br />
советског парламента (В. Ц. И. К.) y новембру месецу прошло године<br />
била посвсћена шумској индустрији и y место скромних кредита за<br />
прошлих пет година за подизање (у суми 145 милиуна рубаља) она je<br />
добила на следећих 5 година огромни кредит од милиарде и 25 милиуна<br />
рубаља, тс he ce брзо развити до необичних размера.<br />
П е т г о д и ш љ и г е н е р a л н и п л a н (1927/28.— 1932/33. год.),<br />
који ce сада брзим темпом проводи но свима гранама индустрије и<br />
привреде, био je за шумску индустрију израђен y не великом размеру,<br />
али ce сада све одједном нагло изменило и наста^је нова — велика epa<br />
за руску шуму и индустрију.<br />
Пре свега je индустрија добила од управе шума огромне комилексе<br />
шума, на 00 година газдовања. Организација управе шумских<br />
369
дирекција je битно измењена. У место старих »лесничества« створене су<br />
дирекције no типу фабричких управа, са много разних специалиста, и<br />
широком механизацијом израде шума. До краја квинквенија (1932/33.)<br />
решено je, да ce y шуму баци 4.500 трактира. Имају ce регулисати реке<br />
и железнице, удесити железничке пруге и ледени путеви. Брз развој<br />
народне привреде и особито индустрије есећа велик дефицит y дрвеној<br />
грађи (15—20%), осим тога треба зпатпо повећати извоз.<br />
lio новом плану израда ce шуме мора повећати, na макар то превисило<br />
одређени етат за поједине комплексе. »Зајам од потомака« —<br />
такова je лозишса бачена од стране индустрије y прошлој години. И y<br />
томе ce правцу ишло тако далеко, да су неки предлагали посећи макар<br />
сву шуму, рецимо Смоленске области, и земљиште претворити y зиратно,<br />
ако je то потребно за индустрију. Сада пак, када je ипдустрија<br />
добила под своју непосредну управу толике множине шума, она трезније<br />
гледа na љих и већ спрема планове рационалпог газдовања.<br />
У место зоо пилана, које имају свега 515 гатера (до револуције их<br />
je било 1830 са 2.000 гатера), има ce y току ових пет година подићи<br />
много пових предузећа и реновирати стара и y 1932/33. години дотерати<br />
до 1000 и више гатера. Унутарња потреба y даскама оцењује ce na<br />
13,000.000 м 3 и ona ce има повећати y 1932/33. години до 30,000.000 м 3 .<br />
Дефицит није ликвидиран и мора ce развој индустрије још јаче повећати<br />
и no новом варианту износиће 52,5 мил. м 3 , с тим да ce добије<br />
резсрвни фонд.<br />
Производња целулозе и хартије, услед превеликог тражења са<br />
стране просвете, новинарстка и индустрије (само ce књига y Руеији<br />
годишље штампа no 120,000.000 примерака и више) такође je no новом<br />
нлану повећапа. Поред доста добро развијене ипдустрије хартије (80<br />
фабрика) Русија je још до револупије увозила зпатну количину из<br />
Финске и Шведске, како би задовољила своју ведику потребу y хартији.<br />
И до дапас ce увози један део хартије и целулозе и тиме ce троши потребна<br />
за друге еврхе скупа валута, a међутим y Русији има толико<br />
смрекових шума, да je могуће задовољити потребу целога света. оато<br />
ce y последње време поред реставрације старих великих и добро уређених<br />
фабрика (Дубровка, Печаткино, Сакол) подижу нове, пајмодерније<br />
инсталиране, no угледу американских. Готова je већ и пуштепа<br />
фабрика целулозе (смрекове) иновинарске хартије »Балахна« na Волги,<br />
више Нижног Новгорода еа годишњом продукцијом од 200.000 тона.<br />
Заиста je дивно удешена ова велика фабрика — читава варошица. Ha<br />
далеком северу, y Карелији, na обали Оњешког језера саграђена je<br />
такође нова целулозна фабрика »Кондо-строј«, са електричном хидроцентралом<br />
и фабриком хартије с производњом од 25.000 гона. Јужннје,<br />
на Ладожком језеру, завршена je; инсталација такође нове целулозне<br />
фабрике »Сјас-строј« са производњом од 30.000 тона. Почето je грађеље -<br />
нове фабрике најфипије хартије na реци Ками, ниже од Перма.<br />
Потреба y колофону, терпентину, смоли и другим хемиским npoдуктима<br />
раније ce задовољавала ситном — сеоском и кооперативном —<br />
индустријом, од које œ много извозило, особито из Архангелске губерније.<br />
Потреба je y тим артиклима сада знатно већа и на смоларење ce<br />
обраћа особита пажња. Подижу ce велики екстракциони заводи<br />
(»Вахтан« y Нижегородској губ., »Котлас« — na северу, неколико no<br />
Уралу и Сибиру). Смоларење — то je сада најновија мода y руском<br />
370
шумарству. Хиљадо и десетине хиљада хектара борових шума je y<br />
експлоатацпји. Вологодски начин, уралски (у току 2—3 године до сече),<br />
немачки, американски — све ce то примењује y великој размери.<br />
»Вахтан« — читава колонија продуцира годишње више од 4.000 тона<br />
хемикалија. Ha Уралу ce сада врши смоларење на поврпшни од<br />
150.000 ха бороних шума и добија ce годишње 3.000 тона смоле, из које<br />
ce преради 70% калофона, *11% терпентина.<br />
Дрвени угаљ за металургију на Уралу ce сада израђује y количини<br />
5,000.000 м*. Кроз четири године (у 1932/33.), он морабити повећан. И<br />
ако je y перспективи израда гвожђа на каменоугљеном коксу. за добијање<br />
финог челика, индустрија на дрвеном угљу je и даље потребна.<br />
Угаљ ce добија y шварцовским (руским) пећима, којих има свуда no<br />
уралским шумама, местимице no '200—300 на једном месту (Надеждинск.<br />
Te псћи угљенишу 1,-200.000 м 3 дрва и добијају 900.000 м 3 угља за<br />
домене пећи на месту). Али ce y овим пећима добија само угаљ, a сви<br />
остали хемиски продукти лете y ваздух или ce одвајају као житкости<br />
и не утилизирају ce. Зато ce сада пројектирају nehn шведског инжењера<br />
Аминова за утилизацију свих продуката.<br />
Имало би ce joui много шта рећи о другим гранама дрвне индустрије<br />
(фунирање, столарење и фабрике намештаја, дрвна слама за<br />
паковање, свила-вискоза и т. д.), које раде или су y перспективи, али<br />
би нас то одвело далеко. Beh je наступила друга година генералног петгодишњег<br />
развића индустрије. Много je већ створено, истина са<br />
иеобичним напрезањем, али ce joui више очекује y следећим годинама,<br />
које имају показати целом свету темпо социалистичког стварања и<br />
знатно улливисати на међународно тржиште.<br />
Ha жалост то ce не може рећи о шумарском газдинству, које ce<br />
»спотиче« y последњем реду генералне линије. Конзсрвативно уошпте,<br />
особито када нас je сама природа наградила толиким шумама, оно не<br />
може да конкурира живим темпом и азвииу.<br />
Ипак ce много ради na уређењу газдинства, особито y мало шумотитим<br />
реонима.<br />
Под руком ми je најноеија књига »Мат(;ријали« о перспективном<br />
(5-годишњем) плану шумарског газдинства Р. С. Ф. 0. Р. — 1929. год.<br />
Пошто Р. (I Ф. С. Р. заузима п8% свих руских шума, Материали ће бити<br />
уопште карактерни за сву Русију. Upe свега — прихода од шума држава<br />
има сада 165,000.000 рубал^а, a расхода свега 42,000.000 рубал>а,<br />
дакле расходује ce свега 25 '/,., што ce мора призпати и сувише мало, чак<br />
y сравњењу са приликама до револуције (35%-), нс говорећи о добро<br />
урегЈ(>ним шумама европских држава (40—50 и више процената). Али<br />
ако ce има y виду стање руских шума и екстензивност газдовања, овај<br />
проценат није баш тако страшан. Приход од шума je мален и доцније<br />
he релативно бити такав, јер грађу купују већином државни трустови,<br />
чији опстанак зависи од државне помоћи, a она ce најлакше даје y<br />
виду ниске таксе за шуму. Приход y 1932/33. год. израчунат je na<br />
206,000.000 руб., a ]>асход на 91,300.000 руб., дакле већ 44%.'<br />
Уређеље шума годишље no 32,000.000 ха, са 2.200 техпичког<br />
особља и ву 2 мил. рубаља расхода, на крају петгодишњице има извршити<br />
радова na 123,589.000 ха, са укупним трогаком од 35,257.000<br />
рубаља. Овоме ce треба додати 101,000.000 ха рекогносцирања шума, na<br />
да ce види, да he кроз четири године важније шуме, доступне за експлоатацију,<br />
бити уређене.<br />
371
МелиорациЈа река за плављење грађс од великог je значаја. Две<br />
трећине шумске грађс ce транспортира водом. Тако y 1927/28. год. плављено<br />
je 27,000.000 тона шумских материјала (греда и дрва). При управи<br />
шума и на местима постоји специална техничка организација за<br />
изграђивање и оетварење мелиорације. У 1927/28. години она je извршила<br />
ове радове: рекогносциратве — 3.400 км, измере и састав пројеката<br />
— 320 км, мелиорација река — 350 км, лакши радови — 1.306 км, мелиорација<br />
мочвара и блата 5.000 ха. Према количини река (130.000 км<br />
пловних) и шума ово je врло мало. Али скупи мелиоративни радови и<br />
даље су предвиђени и на крају петгодишњице има ce no плану свега<br />
извршити 77.000 км мелиорације река и 1,430.000 ха шумских мочвара<br />
и блата.<br />
Гајење шума особито je развијено y јужним пределима, y осталим<br />
шумама подизање je природно и »како бог да«. Истина и тамо ce пази<br />
на размер сече, ширине секореда и др. услове, који помажу лриродном<br />
подизању шуме, али су све то палијативне мере и помажу не увек.<br />
Једина je нада на услове, који су доста иовољни за успело подизање<br />
шума (слаба пешчана, иодзолна или каменита земља). И зато je y северним<br />
иределима примљена само једна основна мера гајења шума, a<br />
то je чишћеље сечшпта од остатака (грана) и чување шума од ножара.<br />
Годишње ce чисти око 1,000.000 ха скупљањем y гомиле и палењем на<br />
месту тих остатака. Развиће индустрије, недостатак раденика и потреба<br />
механизирања траже увећавање сечшита до неколико стотина хектара,<br />
о чему ce сада води велика дискусија.<br />
Треба знати, какове штете наноси шуми пожар, на да ce оцени сва<br />
важност чувања шума. Годишње ce појави no 5—8 хиљада пожара, који<br />
уништавају по неколико стотина хиљада хектара шума, y оцени од<br />
4—5 мил. рубаља. Тако врошлог лета услед јако сувог времена били еу<br />
велики пожари и само y реону мога рада, на Уралу, из.горело je више од<br />
25.000 ха шума. Ha борбу с овим злом морао сам мобилизовати све своје<br />
таксаторе и инжењере (50 људи) и са неколико стотина сељака и фабричних<br />
раденика борили смо ce с овим страшним злом 15 дана.<br />
Повреда шума од инсеката најчешћа je на југу, северне шуме мање<br />
од њих пате. Велики непријатељ младих култура хрушт (Melolontlm)<br />
упропастио je y 1927/28 г. 7000 ха.<br />
Јужни пескови ce пошумљавају специјално руским методама.<br />
Тако y 1920/27. г. посејано je и посађено 15.218 ха и допуњено неуспелих<br />
и уништених култура 3309 ха. И то je, разуме ce, мало. Зато ce y перспективном<br />
плану дредвиђа тај рад на 62.000 ха y 1932/33 г.<br />
Још једна културна мера y шумарству — узгајање шума (ссјан>е н<br />
сађење) уопште — развијена je добро y културним реонима, на северу и<br />
код екстензивног газдовања примоњена je слабо. Тако y 1926/27. она<br />
je извршена на 141.000 ха, y 1932/33. г. предвиђа ce на 500.000 ха.<br />
Из све површине Р.С.Ф.О.Р. (570 мил. ха) годишњи етат je отприлике<br />
примљен y 800.000 ха и са масом 118,000.000 м 3 , од које ce на тсхпичко<br />
дрво односи 40% и на гориво 60%. Ова ce маса има повећати y 1932/33.<br />
г. до 108,000.000 м а техничког материјала и 115,ооо.ооо м 3 , a свега до<br />
223,000.000 м 3 . Годишњи прираштај шума Р. С. Ф. 0. Р. износи око<br />
435,000.000 м 3 ; дакле и на крају петогодишњиде искористиће ce свега<br />
50%. Из тога ce види, како су још колосални резервоари руских шу^а.<br />
И када су Финска, Шведска na и индустријалне државе на прагу<br />
372
максималног искоришћавања својих гпума, Русија тек почиње да развија<br />
своју шумарску индустрију.<br />
Светско европско гржиште годтшве тражи 108,000.000 м а обрађене<br />
дрвене грађо, оваће ce количина кроз пет година увећати до 125,000.000<br />
м 3 и сва je будућа нада на Руске и Американске шуме.<br />
Лов y Русији има већи значај псго ма где и такмичи ce са Америком.<br />
Руске северне шуме и понешто сибирске су препуне свакакве<br />
дивљачи и звери. Годишље ce добија само веверице више од 10,000.000<br />
комада, a годишљи лриход je већи од 50,000.000 рубаља. Крзно ce извози<br />
сада y суми од 80,000.000 рубаља и y експорту заузима поред шумске<br />
грађе прво меето. 0 ловству треба говорити засебно, јер je ono и<br />
значајно и врло интересантно y Русији.<br />
Нови и брзи тсмпо развића шумарства и индустријо y вези je са<br />
развићем шумарске науке и спремањем к,ал1и
Mene jedino interesira pitanje, u čemu se sastoji zabluda u mišljenju g.<br />
prof. Levakovića, koja ga je dovela do ovakovih neočekivanih izvoda.<br />
Ova je zabluda principijelna. Ona se sastoji u neispravnosti same predstave<br />
o srednjoj kvadratnoj pogreški ili — kako je zovu — srednjoj pogreški,<br />
koja služi kao prirodna mjera za slučajne pogreške datog niza mjerenja i<br />
koja potpuno karakteriše njihovu točnost. Jer znajući srednju pogrešku mi<br />
ćemo istovremeno znati i vjerojatnost pojave pogrešaka povoljne veličine u<br />
datom nizu mjerenja.<br />
0. slučajnim pogreškama izvjesnog niza mjerenja sa matematičkog gledišta<br />
mi možemo rasuđivati samo u pretpostavci, da je takovih mjerenja izvršeno<br />
beskonačna množina pod potpuno istim prilikama i sa jednakom točnošću<br />
tako, da sva pojedinačna mjerenja možemo smatrati jednako točnima.<br />
Pod ovakovim uslovima naime Gauss izvodi svoju formulu za vjerojatnost<br />
pojave neke slučajne pogreške A pri kakovomgod bilo mjerenju, smatrajući,<br />
da se ova greška nalazi u relativno vrlo uskim granicama<br />
da . . , дД<br />
A i A A<br />
2 ^ 2<br />
a formula za vjerojatnost glasi:<br />
1 —±- ôA<br />
p A = • e 2*. ——- (1)<br />
\ 2 л<br />
£<br />
Pod istim pretpostavkama je Gauss izveo i formulu za vjerojatnost pojave<br />
svih slučajnih pogrešaka A l ', Д г , А г , • • • • Д, u nizu od s jednako točnih<br />
mjerenja. Ona glasi:<br />
\\j 2n<br />
Konstantnu veličinu e, od koje će zavisiti stupanj smanjivanja<br />
(2)<br />
vjerojatnosti<br />
рд (form (1) ) u isporedenju sa povećanjem pogreške â u različitim<br />
mjerenjima, Gauss određuje pod uslovom, da bi vjerojatnost P bila maximum ili<br />
E, = 4Î+4+4 + ----4 (3)<br />
A ova veličina i nije drugo, nego srednja kvadratna ili prosto srednja<br />
pogreška.<br />
Ovaj pojam o srednjoj pogreški za neku veličinu X, određenu iz niza<br />
jednako točnih mjerenja, Gauss prenosi i na svakovrsne funkcije ove veličine<br />
*=/(*) (4)<br />
pa za srednju pogrešku veličine X (označimo nju sa E) smatra takovu veličinu,<br />
čiji je kvadrat jednak aritmetičkoj sredini iz kvadrata sviju pogrešaka, koje<br />
mogu pripadati veličini X. Pojam o srednjoj pogreški različitih linearnih i<br />
nelinearnih funkcija treba razumjeti uvijek također u istom smislu.<br />
Prema tome će funkcije<br />
X l = х ± х'<br />
X 2 = х + х' + х" + • • • •<br />
X z •= a х -^г a' х' + a" x" + • • • •<br />
Xi — f (x, x' x" • • • • )<br />
imati ove srednje pogreške:<br />
374<br />
(5)
£1 = e a + *'* + *"'<br />
Д* =, aV + a'V 2 H<br />
//2 //<br />
a £<br />
df<br />
dx/o ' W Ж' /g \ Ö x"<br />
G. prof. Levaković, imajući u vidu srednju kvadratnu pogrešku određenu<br />
pomoću formule (3) govori: «Srednja pogreška (/*)• koja tereti iznos<br />
svakog pojedinog mjerenja ...» Drugim riječima on svakom pojedinom mjerenju<br />
pripisuje veličinu srednje pogreške.<br />
Gauss potpuno drugačije promatra srednju kvadratnu pogrešku. On<br />
određuje nju pod uslovom vjerojatnosti ukupnog postanka date sisteme pogrešaka<br />
/1,, A., • • • • 4,. u povoljnom nizu od s jednako točnih mjerenja.<br />
Označivši omjer proizvoljne pogreške A i srednje в sa t, t. j.<br />
(6)<br />
t = A (7)<br />
lako ćemo odrediti formulu za vjerojatnost P(,>, da greška učinjena u nekom<br />
posebnom mjerenju neće izići iz granica + t \ — t \ to:<br />
Рл = Y~2<br />
a* (8)<br />
Donja tablica prikazuje ovu vjerojatnost za argumenat .<br />
*<br />
00<br />
0.1<br />
0.2<br />
0.3<br />
0.4<br />
05<br />
06<br />
0.7<br />
0.8<br />
0.9<br />
1.0<br />
1.1<br />
1.2<br />
1.3<br />
1.4<br />
1.5<br />
1.6<br />
1.7<br />
1.8<br />
P (t)<br />
0000<br />
0.080<br />
0 159<br />
0.236<br />
0.311<br />
0383<br />
0 451<br />
0.516<br />
0576<br />
0.632<br />
0.683<br />
0.729<br />
0.770<br />
0.806<br />
0.838<br />
0.866<br />
0.890<br />
0.911<br />
0.928<br />
t<br />
1.9<br />
2.0<br />
2.1<br />
2.2<br />
23<br />
2.4<br />
25<br />
2.6<br />
2.7<br />
2.8<br />
2.9<br />
3.0<br />
3.1<br />
3.2<br />
3.3<br />
3.4<br />
3.5<br />
3.6<br />
P(t)<br />
0.942<br />
0.954<br />
0.961<br />
0.972<br />
0-979<br />
0.984<br />
0.988<br />
0.991<br />
0.993<br />
0995<br />
0.9У6<br />
0.997<br />
0998<br />
0.999<br />
0.999<br />
0.999<br />
0.999<br />
1.000<br />
375
Pomoću ove tablice mi smo u stanju lako odrediti, koliko treba da bude<br />
pogrešaka u jednome nizu od s jednako točnih mjerenja, sa srednjom pogreškom<br />
£, manjih ili većih od date veličine + £ -<br />
Л<br />
Za ovu svrhu treba samo naći po argumentu / = — odgovarajuću mu<br />
E<br />
vjerojatnost P\^ i pomnožiti je sa brojem opažanja s.<br />
Radi ilustracije uzećemo naprimjer, da smo izmjerili neku veličinu 100<br />
puta i odredili njezinu srednju pogrešku E. Sada možemo iz tablice neposredno<br />
viditi, da će u nizu od 100 merenjä<br />
oko 8 mjerenja imati i<br />
•esku<br />
<<br />
] E<br />
10<br />
n<br />
' 10<br />
n<br />
)<br />
n<br />
n<br />
T!<br />
38<br />
62<br />
68<br />
32<br />
95<br />
5<br />
и<br />
n<br />
n<br />
TI<br />
11<br />
il<br />
и<br />
n<br />
ji<br />
17<br />
n<br />
II<br />
A,<br />
' 2<br />
< e<br />
> e<br />
< 2E<br />
> 2«<br />
п 99 n<br />
n < 2,5 e<br />
»<br />
n 1 n<br />
n > 2,5 e<br />
Vjerojatnost, da dobijemo pogrešku > 3«, vrlo je malena.<br />
Ovakovim načinom dobivena srednja pogreška iz niza mjerenja daje<br />
čitavu sliku raspodjelenja pogrešaka i osim toga omogućuje nam odbaciti<br />
mjerenja, čije su pogreške nevjerojatne.<br />
U svima praktičnim brižljivo izvedenim radovima ova se teorija srednje<br />
pogreške sjajno potvrđuje.<br />
Sada ćemo odredivši na temelju Bernoulli — Poissonova zakona velikih<br />
brojeva formule (3) u' (6) preći na određivanje srednje kvadratne pogreške<br />
za sve praktične slučajeve, i to:<br />
1) srednju pogrešku za niz izmjerenih veličina, čiju pogrešku dobivamo<br />
pomoću otklona pojedinih mjerenja od aritmetičke sredine<br />
и— 1<br />
2) srednju pogrešku aritmetičke sredine<br />
џ<br />
m = , •<br />
in<br />
i t. d.<br />
Nakon ovoga ćemo preći na određivanje srednje kvadratne pogreške za<br />
funkciju, za koju određuje srednju pogrešku i g. prof. Levaković. Pri tome<br />
ćemo zadržati njegove oznake<br />
376
X—B± s-<br />
Veličina R izmjerena je m puta<br />
« S « « ш «<br />
Pojedinačnim mjerenjem dobili smo ove veličine:<br />
Najvjerojatnija vrijednost funkcije X biće prema tome:<br />
и, - n 2<br />
Da odredimo za ovu funkciju srednju pogrešku, moramo primijeniti treću<br />
formulu pod (б), t. j.:<br />
o S _J_ 2 I 2 I 8 l 8 ' I 2<br />
Uz pretpostavku, da je:<br />
рп čemu je:<br />
dobićemo, da je<br />
a pošto je<br />
biće konačno:<br />
2 2<br />
џ г<br />
(l r<br />
i 2<br />
f.l g = /( s .<br />
2<br />
= .<br />
2<br />
fl r —<br />
2<br />
/'-.5 =<br />
2<br />
— = v'L<br />
•••_• — (4„ 2 = A<br />
[ v,. V,. |<br />
(»I - I)<br />
1 W s V h }<br />
џ г II 2<br />
,2 «< X = —-+ — do)<br />
m 2<br />
n, n.<br />
к<br />
tf<br />
:п)<br />
m = + V w a -)- m 3 (12)<br />
Kako je vidljivo, dobili smo formulu po oznaci g. prof. Levakovića (14 a),<br />
a ne (14) ili (20) za srednju kvadratnu pogrešku m x veličine X u tom smislu,<br />
kako je smatrao Gauss, a po njemu i ostali naučenjaci. Pri tome naše formule<br />
(9) i (10) pokazuju baš suprotno tvrđenju g. prof. Levakovića, t. j. da smo<br />
pri izvodu srednje kvadratne pogreške m r upotrebili pogreške pojedinačnih<br />
mjerenja i uzeli u obzir i težine veličina r. i s.
Uvodeći pojam o srednjoj pogreški aritmetičke sredine funkcije g. prof.<br />
Levaković smatra Qaussovu srednju kvadratnu pogrešku neispravnom i<br />
uzima za mjeru točnosti svoju novu pogrešku. Sada samo nastaje pitanje.<br />
da li će se ova nova mjera točnosti opravdati u primjeni na stvarna mjerenja,<br />
kako je to bilo, jeste i biće za srednju kvadratnu Qaussovu pogrešku.<br />
Radi ilustracije uporedimo ove dvije pogreške na konkretni slučaj mjerenja<br />
baze na kanalu Kunišćak u Zagrebu! Ovo mjerenje izveli' su studenti<br />
geodetsko-kulturnog odjeljenja na tehničkom fakultetu 3—V—30. godine.<br />
Baza, duljine oko 500 metara, podijeljena je bila u 21 dio i svaki od ovih<br />
dijelova bio je izmjeren pomoću 2 invarne žice od 24 metra po dva puta.<br />
Slučajne pogreške čitanja na skalama žica su + "-1 " «• Dakle pogreška<br />
razlike čitanja na oba kraja žice biće<br />
+ 0.1- - y'T<br />
Kako je svako čitanje bilo ponovljeno 5 puta, to će srednja greška jedne<br />
žice biti<br />
^ - ^ V T = + 0.06^<br />
V.5<br />
Dužina same žice određena je sa točnošću + 0 01 "' ». Dakle rezultat<br />
mjerenja baze pomoću 2 žice, po 2 puta, mora imati srednju pogrešku<br />
E~ ±\ v'2T7oT06F : | r 2'l 1 M}"0r+<br />
E= ± 0.17 "lm .<br />
U stvari je dobivena srednja pogreška<br />
E = ± 0 21 * - .<br />
Iz istog mjerenja imamo jedan lijep primjer raspodjeljen.ia slučajnih pogrešaka<br />
bez obzira na njihovu malobrojnost. Broj opažanja je svega 21. Pri<br />
mjerenju baze sa dvije žice dobiveni su otkloni prikazani u donjoj tabeli.<br />
â<br />
mjerenje napređ<br />
srednja pogr. = +_ 0.15 »"/„,<br />
broj A teor.<br />
stvar.<br />
mjerenje natrag<br />
srednja pogr. = + 0.09 w/ m<br />
teor.<br />
stvar.<br />
'" /1»<br />
0.0-0.1<br />
0.1—0.2<br />
0 2-03<br />
0.3-0 4<br />
0.4—0.5<br />
10.4<br />
6.8<br />
28<br />
08<br />
1 02<br />
9<br />
8<br />
4<br />
15.4<br />
5.1<br />
0.5<br />
16<br />
5<br />
Time je dokazana potpuna harmonija između Gaussovog zakona i<br />
stvarnosti.<br />
Međutim po teoriji g. prof. Levakovića u gore navedenim prilikama pogreške<br />
pojedinih dijelova ne bi imale nikakovog uticaja na definitivni rezultat<br />
mjerenja, pa bismo morali dobiti dužinu baze gotovo apsolutno točno, a toga<br />
u stvarnosti nismo nikako dobili.<br />
378
Iz ove kritike, u kojoj sam radi kratkoće samo sumarno naveo temeljne<br />
misli Gaussovog zakona o prirastu pogrešaka, jasno je vidljivo, da je g. prof.<br />
Levaković možda i nehotice porekao ispravnost temeljnih misli baš Gaussovih.<br />
Naravno, moguće je za prosuđivanje točnosti mjerenja uzeti i drugo mjerilo,<br />
samo bi ovo mjerilo moralo biti u saglasju sa zakonima vjerojatnosti i moralo<br />
bi ga potvrditi i iskustvo.<br />
Da su Gaussove polazne misli pravilne, to je dokazala neizmjerna količina<br />
radova kako na polju geodezije, tako i na polju astronomije, meteorologije<br />
i drugih disciplina. A da li će to biti moguće i za nove —• potpuno oprečne<br />
— zakone g. prof. Levakovića, to je vrlo dvojbeno, jer dosada nije niti jedno<br />
iskustvo dokazalo, da izvjesno razdjeljenje neke veličine na male intervale<br />
omogućuje gotovo bespogrešne rezultate; a bojim se da i ne će.<br />
Résumé. C'est une critique de l'article sous la même intitulation (voir paçe 265<br />
de cette Revue) tendant à annuler les résultats généraux et principiels dudit article.<br />
Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ, ZAGREB:<br />
O SREDNJOJ POGREŠKI SUME<br />
(SUR L'ERREUR MOYENNE D'UNE SOMME)<br />
Gosp. prof. Abakumov razlikuje i sam u prednjem svome članku<br />
s jedne strane »srednju pogrešku pojedinog mjerenja« i s druge strane<br />
»srednju pogrešku aritmetičke sredine«, pak za obje ove vrsti srednjih<br />
pogrešaka navodi i pripadne formule.<br />
Prvu vrst srednje pogreške nazivlje on nepotpunim nazivom<br />
»srednja kvadratna« ili prosto »srednja« pogreška, dok je svi autori iz<br />
teorije najmanjih kvadrata nazivlju »srednjom pogreškom pojedinog mjerenja«<br />
— baš za razliku od »srednje pogreške aritmetičke sredine«.<br />
Iz mojih naziva na strani 266. i dalje (kao i iz cijele moje napadnute<br />
studije) izlazi u pogledu prve vrsti srednje pogreške jedino to, da s v i<br />
iznosi dobiveni opetovanim mjerenjem jedne te iste veličine imaju jednu<br />
zajedničku srednju pogrešku, pak da ta srednja pogreška — u p r o-<br />
s j e č n o m smislu naravski — tereti iznos svakoga pojedinoga od tih<br />
mjerenja, dok dakako svaki pojedini iznos mjerenja ima sv o j u zasebnu<br />
pravu (dot. prividnu) pogrešku. Nigdje ja dakle ni u doslovnom<br />
smislu riječi ni neizravno ne pripisujem svakom pojedinom mjerenju baš<br />
veličinu srednje pogreške, pak se vrlo čudim tome, da je g. Abakumov<br />
mogao doći na ovakovu pomisao, a još se više čudim njegovoj aluziji o<br />
»neispravnosti same predstave o srednjoj kvadratnoj pogreški«.<br />
Iz moje studije izlazi nadalje, da se i srednja pogreška pojedinog<br />
mjerenja i srednja pogreška aritmetičke sredine može da<br />
odnosi ne samo na pojedine d i j e 1 o v e (R, S, T . . . .) sastavljene<br />
379
veličine X, već i na s a m u tu veličinu. Pa to isto izlazi i iz prednjeg<br />
članka, gdje pod (6) gosp. prof. Abakumov navodi formule srednjih<br />
pogrešaka pojedinog mjerenja za — u glavnom — dvije vrsti<br />
funkcija, dok pod (11) dotično (12) navodi formulu za srednju pogrešku<br />
aritmetičke sredine, dobivene iz podataka opetovanog mjerenja<br />
prve funkcije pod (5).<br />
Stoga i opet zvuči malo čudno, kad gosp. prof. Abakumov napominje,<br />
da sam ja uveo pojam o srednjoj pogreški aritmetičke sredine funkcije.<br />
Taj se pojam nalazi gotovo u svim djelima o teoriji najmanjih kvadrata,<br />
jer svi ti autori govore o najvjerojatnijoj (n a j p r o b i ta č n i-<br />
j o j) vrijednosti ovakove jedne funkcije i o njenoj srednjoj pogreški.<br />
A ta najvjerojatnija vrijednost nije ništa drugo, već aritmetička<br />
sredina svih iznosa dobivenih za funkciju opetovanim mjerenjem njezinih<br />
dijelova, pa prema tome i nje same.<br />
Ja neću da pođem tako daleko, pak da gosp. prof. Abakumovu — ma<br />
i za uzvrat — pripišem »neispravnost same predstave o srednjoj kvadratnoj<br />
pogreški«. Reći ću samo, da je gosp. profesor tek nehotice<br />
smetnuo s vida pojam te srednje pogreške, kad je preduzeo, da na<br />
onakav način izvede formulu (11) dotično (12). Jer onako se ta formula<br />
ne izvodi niti može izvesti. Ona se može doduše izvesti iz treće formule<br />
pod (6), ali tek uz uslov, da se u ovoj stavi<br />
a = a = a = 1,<br />
nakon čega ta formula prelazi u drugu dotično (uz daljnji uslov a" = 0)<br />
u prvu formulu pod (б). Tek iz o-v e formule može da iziđe formula<br />
(11), ali opet uz uslov, da su elementi xix'u prvoj funkciji pod (5) izmjereni<br />
(opetovano) jednak broj puta i da se prva jednadžba pod (б)<br />
razdijeli s tim brojem mjerenja.<br />
Put, kojim je pošao gosp. prof. Abakumov pri izvodu formule (11)<br />
dotično (12), neispravan je naročito s razloga, jer je gosp. profesor — kako<br />
rekoh — smetnuo s vida pojam srednje pogreške pojedinog mjerenja.<br />
U jednadžbi (9) uzimlje on naime, da iznos n parcijalne veličine R, dakle<br />
jedan skroz pojedinačni iznos te veličine, dobiven i s k 1 j u-<br />
č i v o prvim njezinim mjerenjem, ima sam za sebe srednju pogrešku<br />
pi. Isto takovu supoziciju učinio je gosp. profesor s obzirom na<br />
iznos r-2 te iste veličine, kojemu kao rezultatu isključivo drugog<br />
mjerenja (dakle opet kao jednom skroz pojedinačnom iznosu)<br />
pripisuje zasebnu srednju pogrešku Џ г % i t. d. Jednake supozicije čini<br />
tu gosp. profesor i s pojedinim analognim iznosima, izašlim iz opetovanog<br />
mjerenja parcijalne veličine S. I sve te supozicije čini on nakon toga, što<br />
je u cijelom dotadanjem toku svoga članka izričito pretpostavljao, da su<br />
sva pojedinačna mjerenja veličine R dotično S izvršena pod potpuno istim<br />
prilikama, dakle »uz isti stupanj točnosti«. A gornje supozicije u pogledu<br />
srednjih pogrešaka џг,, џг 2 \ t. d. stoje u evidentnoj protivnosti<br />
s pojmom srednje pogreške, jer kod tzv. jednako točnih mjerenja<br />
mogu samo svi iznosi, dobiveni opetovanim mjerenjem jedne te<br />
iste veličine (ovdje na pr. veličine R) da imaju jednu jedinu — i t o<br />
zajedničku srednju pogrešku, a ne može svaki od njih da ima svoju<br />
zasebnu srednju pogrešku.<br />
To uostalom jasno izlazi iz formule, što je gosp. prof. Abakumov<br />
navodi pod (3). Pojam srednja pogreška dade se naime kod »jednako<br />
380
točnih mjerenja« zamisliti samo ondje, gdje ima barem dvije<br />
osnovne pogreške (prave ili prividne). A jedno zasebno mjerenje<br />
izvjesne veličine može da dade samo jednu jedinu osnovnu,<br />
pa prema tome nikakovu srednju pogrešku s obzirom na iznos te<br />
veličine.<br />
Naveo sam put, kojim bi bio mogao gosp. prof. Abakumov da iz<br />
treće dotično prve formule pod (6) izvede formulu (11). No time ipak ne<br />
bi bilo dokazano s njegove strane, da formula (12) zaista predstavlja<br />
srednju pogrešku, koja tereti najvjerojatniju vrijednost funkcije X Evo<br />
zašto.<br />
Uzmimo, da je veličina X sastavljena od v parcijalnih veličina<br />
R, S, T..., od kojih je svaka izmjerena nezavisno jedna od druge, ali<br />
svaka tek po jedamput. Svaka od njih neka je izmjerena »uz isti stupanj<br />
točnosti« i pogreške mjerenja neka spadaju samo u kategoriju neizbježivih<br />
— i pritom skroz »slučajnih« pogrešaka, kod kojih je i pozitivni i<br />
negativni predznak jednako vjerojatan, a takove pogreške dolaze jedino<br />
i u obzir u teoriji najmanjih kvadrata. Zbrojimo li sada sve izmjerom<br />
dobivene iznose, to ćemo naravski mjesto pravog iznosa tražene veličine<br />
dobiti pogrešan iznos<br />
X = R + S "+' T + ...,<br />
X = r + s + t + ,<br />
gdje su pojedini sumandi opterećeni izvjesnim — nepoznatim naravski<br />
pogreškama ±c, + o, + т,- • • -, pa prema tome i suma х pogreškom<br />
+ I- Ali ma da su nam pogreške Q, or, % itd. nepoznate, možemo si<br />
ipak (jednako kao i pri opetovanom mjerenju jedne te iste veličine) stvoriti<br />
izvjestan sud o sumarnom njihovom utjecaju na iznos pogreške i'<br />
One naime sačinjavaju jednadžbu:<br />
±1= ±Q± °±t ±<br />
Što je veći broj sumanda () na desnoj strani ove jednadžbe, to više<br />
ima izgleda za njihovo međusobno ukidanje, jer će se u smislu teorije<br />
pogrešaka suma svih pozitivnih i suma svih negativnih pogrešaka sve to<br />
više približavati jedna drugoj — i po broju sumanda i po njihovoj ukupnoj<br />
veličini. Kada bi broj v postao beskonačno velik, onda. bi međusobno<br />
ukidanje pogrešaka Ç, o, i itd. moralo da bude potpuno i iznos<br />
pogreške i morao bi da sasvim padne na nulu.<br />
Vidimo dakle, da povećanje broja parcijalnih veličina R, S, T,<br />
vrši na točnost određenja sumarne veličine X sličan upliv, kao što ga<br />
vrši povećanje broja opetovanih mjerenja cijele te veličine. Kad bismo<br />
prema tome svaki od beskonačno mnogo sumanda u veličini X izmjerili<br />
prvi puta, dobili bismo §i = 0. Nakon ponovne, pa recimo još i treće<br />
izmjere dobili bismo £2 = 0 i £ s = 0.<br />
U smislu prednjeg, odmah ispod (4) donesenog navoda gosp. prof.<br />
Abakumova (»pa za srednju pogrešku veličine X... smatra takovu veličinu,<br />
čiji je kvadrat jednak aritmetičkoj sredini iz kvadrata sviju pogrešaka,<br />
koje mogu pripadati veličini X«) izlazilo bi iz ovih pojedinačnih<br />
pogrešaka:<br />
381
dotično<br />
2 + il + g 0 2 + 0 2 + 0» 3<br />
y° 2 0-,<br />
Џ* = 0,<br />
a to nije ništa drugo, već srednja pogreška pojedinog mjerenja<br />
za cijelu veličinu X, t. j. pogreška, čiji kvadratni oblik navodi g. prof.<br />
Abakumov pod (3). Srednja pogreška aritmetičke sredine<br />
bila bi:<br />
\/3 v 3<br />
Dakle kod ^ = co ne bi samo srednja pogreška najvjerojatnije<br />
vrijednosti za X bila jednaka nuli, već bi — šta više —<br />
u tom slučaju bila nuli jednaka i srednja pogreška pojedinog mjerenja<br />
te veličine.<br />
U beskonačno mnogo dijelova ne može se naravski podijeliti nijedna<br />
veličina (kao što se nijedna ne može ni mjeriti beskonačno mnogo<br />
puta), ali se uza sve to vidi odovud jasno, da sa povećanjem broja sastavnih<br />
dijelova u veličini X mora da pada i jedna i druga vrst srednje<br />
pogreške za tu veličinu. Jer ako povećanje broja v sve do granice<br />
v<br />
— °° mora da ima za posljedicu granične vrijednosti џ х = 0 i m m — 0,<br />
onda se te granične vrijednosti mogu da postignu samo postepenim s m a-<br />
n j i v a n j e m dotičnih srednjih pogrešaka uporedo s rastenjem broja<br />
v i a ta činjenica izlazi jasno iz mojih napadnutih formula.<br />
Te formule nisu naravski i ne mogu da budu posve točne, osim uz<br />
supoziciju v = oo ili и = , gdj e n naznačuje broj opetovanih mjerenja.<br />
Ali one su izražaj jednoga principa, koji se ne da poreći, a to je,<br />
da sa povećanjem broja dijelova u veličini X mora (naravski uz isključivu<br />
supoziciju »slučajnih« pogrešaka) uporedo da pada ne samo f a k-<br />
t i č n a pogreška s obzirom na iznos te veličine, već i srednja.<br />
Uostalom i sve ostale formule iz teorije najmanjih kvadrata važe<br />
kao posve točne tek uz ; uslov » = , dok se za formulu (12) iz članka<br />
g. prof. Abakumova pored toga traži još uslov v < . Uz uslove<br />
v = OD i и
MANJA SAOPĆENJA<br />
NOTICE U POGLEDU OSNIVANJA I NJEGOVANJA KESTENOVIH I ORAHOVIH<br />
SASTOJINA.<br />
U ovog. Šum. Listu br. 1. u članku g. Bosiljevića: »Ekskurzija zagreb.<br />
studenata šumarstva u naše istočne krajeve« čitam na str. 14., da »pokušaji sa Castanea<br />
vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili«. Interesantno bi bilo saznati,<br />
da li se posuši samo stabljika ili sa stabljikom i korijen<br />
U voćarstvu je poznato, da se stabljika posađene (presađene) Castanea vesca<br />
vazda posuši. Stoga je uputno, da se pri sadnji stabljika (Heister) odreže odmah nad<br />
vratom korijena. Jer C. vesca potjera iz korijena nove izbojke, od kojih se jedan<br />
može da uzgoji za stabljiku — eventualno po principima pomološkim. I kalamljenje se<br />
stoga ne preporučuje u rasadniku, već na licu mjesta nakon uzgojene stabljike od izbojka<br />
iz korijena.<br />
C. vesca može se saditi na licu mjesta i kao plod (Frucht). Plod se prije toga<br />
stratifikuje — uloži u pijesak (ili barem pjeskovitu zemlju), da počne klijati, te se sadi<br />
u naklijanom stanju. — Vidi u pogledu stratifikacije i sadenja orahova ploda (koja<br />
stratifikacija vrijedi i za C. vesca) moje primjedbe na članak »Neuere Erfahrungen<br />
über die Anzucht einiger Juglandeen« od šumarnika Rebmann-a na str. (258/259 u »Allgemeine<br />
Forst- u. Jagdzeitung« 1913, Juli. U tim primjedbama napominjem i pinciranje,<br />
pa i obrezivanje postranih mladica prije odrvenjenja (dakle u mjesecu augustu) na<br />
stabljici, koja se uzgaja, da može da dade u svoje doba visoka, čista, uspravna i<br />
zdrava stabla.<br />
Orane, naročito deblje, mogu se odrezivati uvijek samo po prestanku »curenja«<br />
sokova, koje je najjače s proljeća u početku vegetacije. Ovi sokovi, koji su pri orahu<br />
dosta jetki, prouzročuju drvetu na mjestima odrezanih grana bolest sličnu raku, te<br />
sprečavaju zacjeljivanje rana, radi čega nastaje trulež.<br />
Bilo bi ovdje od interesa saznati, da li se čišćenje oraha od grana na deblu u<br />
lipnju i srpnju (prema spomenutom članku) vazda dobro izvelo i da li su se rane<br />
premazivale katranom Jer orah je vrlo osjetljiv na rezanje debljih grana — s obzirom<br />
na njegovo »zdravlje« debla.<br />
Naročito ondje, gdje se ne sadi orah tako gusto, da bi se više manje čistio i sam,<br />
te se ne potsaduje bukvom kao sredstvom za regulaciju sastojinskog razvoja i zaštitu<br />
tla (Füll- und Treibholz), morao bi nastupiti uzgoj stabljika prema principima pomološkim<br />
(ma i bez skupog pinciranja), mjesto da se na deblu režu naknadno deblje i<br />
debale grane. To sve vrijedi naročito za obični orah.<br />
Napomenuti moram konačno, da se osobito pri upotrebi skupocjenih sadnica vazda<br />
isplati, da se one nose pri sadnji sa sobom u posudu, u kojem se nalazi načinjena<br />
»kaša« od ilovače (ne najteže i mrtve). Za sadnice, koje zahtijevaju krepko tlo, može<br />
se primiješati toj »kaši« nešta dubra (ili gnojnice) dotično vrlo dobrog i jakog komposta.<br />
U vezi s ovim osvrnut ću se i na navode g. Omanovićau članku: »Pošumljivanje<br />
krša i golijeti« (u prošlogodišnjem šum. Listu br. 12), te velim, da bi i pri sadenju<br />
u kršu (i svuda) bolje bilo, da se biljke drže u napomenutoj kaši (no bez primjese<br />
dubra za obično šum. drveće), mjesto jednostavno u samoj vodi. Sama voda<br />
ispere i ono malo zemlje sa korijenja, a vodom isprani korijen vazda se teže primi —<br />
već s razloga, jer voda ispere s njega i mnogo bakterija, koje mu služe za uzimanje<br />
hrane iz zemlje.<br />
Janko Šušteršič.<br />
POJAVA GUSJENICA GUBARA I ČETNJAKA U ISTOČNOM DIJELU ŠUMA<br />
ZAGREBAČKE OKOLICE.<br />
U mjesecu septembru lanjske godine zapažena su gubareva legla u šumama<br />
Fakultetskog dobra Maksimir Dnbrav i-M o k ri ca.maj i Šašinovačkom<br />
383
lugu, koje se nalaze u okolici Kobiljaka i Šašinovca nedaleko Sesvcta. Legla su<br />
odlagana po hrastovim i grabovim stablima u raznim visinama i to većinom s južne<br />
strane, a nađeno ih je dosta i po složajima drva, koja su ostala od prošlogodišnjeg<br />
proredivanja. Po cijelom su jednom i drugom kompleksu šume bila legla odložena<br />
podjednako, a tek uz rubove šume i uz prosjeke u nešto većoj mjeri.<br />
Osim toga opaženo je u isto vrijeme, da je u okolnim šumama zemljišnih<br />
zajednica Sesvete, Kobiljak, Budinec. Sašinovac i Lužan, te Zagrebačkog prvostolnog<br />
kaptola i Nadbiskupskog sjemeništa, koje se steru između Sesveta, Dugogsela i Sv.<br />
Ivan Zeline, bilo posvuda gubarevih legla. Najveće su količine takovih legla nađene u<br />
šumi Zagreb, prvostolnog kaptola, zvanoj Gliboki jarak, kraj Sesveta.<br />
Uprava je fakultetskih šuma upozorila odmah o tom Sreska načelstva u Dugomselu<br />
i Sv. Ivan Zelini i pozvala ih, da organizuju i nadziru rad oko uništavanja gubarevih<br />
legla u područnim šumama preporučivši im pritom kao najbolje sredstvo u toj<br />
stvari premazivani e legla drvnim katranom,<br />
U mjesecima januaru, februaru i martu o. g. obavljeno je u fakult. šumama premazivanje<br />
gubarevih legla drvnim katranom, razrijeđenim donekle sa petrolejem, te<br />
kvašenje legla samim petrolejem. Iz legla, koja su pri tom ostala nepremazana, pojavile<br />
su se koncem aprila u obim šumama gubareve gusjenice. Njihovo je brštenje bilo<br />
najjače do početka juna, a po tom je sve više jenjavalo. U drugoj polovici mjeseca<br />
juna zakukuljile su se gusjenice, a 3. jula opaženi su prvi leptiri.<br />
Napominje se, da se iz jajašaca onih legla, koja su bila (premazivana katranom,<br />
kao i onih, koja su kvašena petrolejem, nisu izlegle gusjenice. Nađeno je u više slučajeva,<br />
da su ptice raskopale mnoga legla, koja su bila premazana katranom, ali se ni<br />
iz jajašaca takovih legla nisu izlegle gusjenice.<br />
Pored gubarevih gusjenica zapaženo je u mjesecu junu o. g., da su se pojavile<br />
u šumi Dubrava-Mokrice u znatnijoj mjeri i gusjenice hrastovog četnjaka<br />
(Thaumetopoea processionea). Kako je poznato, četnjakove se gusjenice mogu lako<br />
raspoznati po svojoj tamnoj boji, dugim bijelim dlakama i crnosmeđim pjegama po<br />
hrptu. Trbušna im je strana zelenkastosiva. Gusjenice borave danju u većim ili manjim<br />
zapredištima, odakle izlaze naveče u uskim redovima na brštenje. Zapredišta tih<br />
gusjenica nađena su na južnim i jugozapadnim stranama debala i to do 60 cm visine<br />
iznad zemlje. U pojedinim zapredištima bilo je oko 30 do 40 gusjenica. Najviše je<br />
zapredišta nađeno na jednom mjestu blizu ruba šume, u čistoj hrastovoj dobro sklopljenoj<br />
sastojini srednje dobi. Taj je dio sastojine znatno obršten spram ostale šume.<br />
Osim gusjenica gubara i četnjaka pojavile su se ove god. u fakult. šumama i gujsjenice<br />
velike grbice (Erannis defoliaria), te male grbice (Opero.phthera<br />
brumata) i crvenorepke (Dasychira pudibunda), ali u manjoj mjeri.<br />
Uprava je fakult. šuma izvijestila o ovogodišnjoj pojavi gusjenica Kr. bansku<br />
upravu savske banovine u Zagrebu kao i sresko načelstvo u Sv. Ivanu Zelini i upozorila<br />
o potrebi provadanja najstrožijih odredaba u pogledu tamanjenja spomenutih<br />
štetnjaka bilo u obliku jajašaca, gusjenica, kukuljica ili leptira, jer će se samo tako<br />
izbjeći velika šteta, koja bi mogla u protivnom slučaju zadesiti šume onog kraja. U<br />
istoj su stvari upozorene osim toga posebno Uprava šuma zagreb. prvostol. kaptola i<br />
Uprava šuma nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu, te ujedno zamoljene, da pristupe<br />
uništavanju štetnika u svojim šumama.<br />
Ne pristupi li se ove godine temeljito uništavanju gubara, a i četnjaka gdje ga<br />
ima, i to u svim spomenutim šumama jednako, može se očekivati, da će šume u onom<br />
kraju, koje su dosad ostale pošteđene, stići doskora ista sudbina, koja je stigla prošlih<br />
godina brojne šume u Slavoniji. To se ima tim više očekivati, što su gotovo sve spomenute<br />
šume mlade odnosno u srednjoj dobi, a osim toga napada ih i medljika.<br />
Ing. Milan Anić.<br />
384
»DELOKRUQ I RAD ŠUMSKE UPRAVE«.<br />
Tretirajući pitanje, kakvu stručnu spremu treba da ima jedan šumarski stručnjak,<br />
da bi mogao zauzeti položaj šefa šumske uprave, zastupao sam gledište, da bi morao<br />
imati fakultetsku spremu ili pak spremu visokih šumarskih škola sa rangom fakulteta.<br />
Pored te spreme potrebna bi bila i poduža praktična sprema u šumarskoj struci, kao<br />
što to izričito propisuje čl. 132. novog Šumskog Zakona, koji citira i g. Bambulović.<br />
U svome izlaganju nisam činio kakvu aluziju o stručnoj spremi sadanjih i bivših<br />
šefova šumskih uprava, a u najmanju ruku o stručnoj spremi apsolvenata bivšeg Šumarskog<br />
odeljenja Tehničke srednje škole u Sarajevu, koji, kako g. Bambulović tvrdi,<br />
služe već duži niz godina na položajima šefova Šumarskih uprava, pa i na višim položajima<br />
i koji imaju sve uslove, da budu na tim položajima.<br />
Priliko 11 lazvrstavanja činovnika po činovničkom zakonu od 1923. godine položaj<br />
svakoga činovnika, pa i šumarskih stručnjaka, regulisan je prema podnetim dokumentima<br />
o stručnoj spremi. Pravilnik o provadanju Zakona o Šumama mora voditi<br />
računa o već stečenim pravima, koja su regulisana dosadanjim zakonima i zakonskim<br />
uredbama. Doneseni zakoni za pojedine struke nisu dirali stečena prava dotičnih<br />
činovnika, pa će tako van svake sumnje biti i sa novom uredbom o organizaciji Šumarske<br />
Struke.<br />
Ing. Todor Gjurgfić.<br />
LITERATURA<br />
Dr. Karl Dannecker: Der Plenterwald einst und jetzt. Stuttgart, 1929. 145 str.<br />
Literatura o prebirnoj šumi je dosta mnogobrojna, samo je najvećim delom rasejana<br />
po raznim časopisima, pa stoga i razmerno teško pristupna. Medu samostalna deiu<br />
o prebirnoj šumi mogli bi ubrojiti zapravo jedino Biolley-ev i Balsigerov rad, ako već<br />
ispustimo iz vida svakako zastarelo Fürstovo delo: Flänterwald oder schlagweise;<br />
Hochwald iz g. 1885. i Tichy-jeva dva, ponešto tendenciozna i polemična rada od pre<br />
trideset i više godina. Ali dok Biolley u svome radu izlaže jedan uredajni i gospodarsk:<br />
sistem, a Balsiger se s pravom može smatrati jednim od glavnih pionira prebirnog gospodarenja,<br />
to pisac obuhvata taj zanimivi gospodarski oblik više sumarno, pa u jednoj<br />
jasnoj i preglednoj formi nastoji da izloži sve peripetije, kroz koje je prolazila prebirna<br />
šuma od davnih vremena surovih satiranja i okupacija pa sve do finog prebirnog<br />
gospodarenja sadašnjice. Sam rad je veoma instruktivan, jer nas vodi kroz dugu prošlost<br />
šumskog gospodarenja i borbe oko prebirne šume, koja se ponovno pojavljuje na<br />
sceni, jer je prema Ch. Wagneru sposobna za život, a prema Röhrlu se pitanje uređivanja<br />
prebirne šume ima smatrati rešenim. Taj preporod prebirnog gospodarenja tim<br />
je karakterističniji, što je nakon Fürstovog rada izgledalo, da je svršeno s prebirnom<br />
šumom. Dok je Biolley-ev rad fundamentalan i programatski, Danneckerovo<br />
je delo više informativnog karaktera sa zadatkom, kako to i sam pisac ipravno<br />
navada u uvodu, da pregledno izloži strujanja i mišljenja, koja su do sada vladala o<br />
prebirnoj šumi. S te. strane posmatrano, delo je uspelo, pa svakako predstavlja jednu<br />
korist za stručnu literaturu.<br />
Da bi se čitaoci barem u glavnim potezima upoznali sa sadržajem knjige i načinom<br />
obrade, donašamo grupisanje grade:<br />
Prvi deo.<br />
I. Stanje prema starijim delima do K. Qayera.<br />
Ш. Oko pitanja: prebirna ili pravilna visoka šuma.<br />
Ш. Misao prebirne šume do najnovijeg doba.<br />
IV. O trajnoj šumi.<br />
V. Pitanje prebirne šume u Švicarskoj.<br />
385
Drugi deo.<br />
I. Suština prebirne šume.<br />
II:. Prilike staništa u prebornoj šumi.<br />
Ш. Struktura i zaliha.<br />
IV. Qospodarstvenost prebirne šume.<br />
V. Određivanje prihoda.<br />
VI. Prebirno gospodarenje i njegove osobine.<br />
VII. Put do prebirne šume.<br />
Naročito je zanimiv onaj deo knjige, koji raspravlja pitanje trajne šume — Dauervalda,<br />
koji je termin uveo u literaturu pok. Möller, a prihvatili Eberbach i Wiebecke,<br />
a koje je pitanje uzvitlalo toliko polemike u njemačkoj stručnoj javnosti. Pisac daje<br />
piavo mesto ovom pokretu, koji je izazvao toliko objašnjavanja.<br />
Svakako će nas zanimati zaključci, do kojih dolazi pisac, koji se — a to se svakako<br />
mora naglasiti — dekiariše kao izraziti pristaša prebirne šume. U prvom redu<br />
podvlači, da je po njegovom mišljenju prebirna sastojina prirodni oblik šume i najpovoljniji<br />
način gospodarenja, kome će bezuslovno pripadati znatan deo budućnosti<br />
šumarske, ekonomije. Preporuča prelaz k prebirnom gospodarenju, što je mnogo lakše,<br />
nego li to izgleda na prvi pogled. Prebirna šuma treba da je tip ne samo zaštitnih šuma<br />
visokih regija, nego i gospodarskih šuma planina i sastojinski tip ravnica, gde će bolje<br />
odgovarati îugo pravilna visoka šuma proređena snegom, vetrom i drugim kalamiteti.Tia.<br />
Ona treba da je tip sastojine u okolišu gradova i lječilišta, a treba je uvađati i<br />
u veći privatni i mali seljački posed. Nema zapreka o.oštem uvađanju prebirne šume,<br />
jer je uklonjen i poslednji nedostatak, naime rešeno pitanje određivanja prihoda.<br />
Na koncu sadržaje delo popis njem. literature, a ponešto i francuske iz Švicarske,<br />
o prebirnoj i trajnoj šumi. Taj je popis sastavljen pažljivo. Broj radova iznosi 147, a<br />
s ostalim delima opšteg značaja, koja obraduju i pitanje prebirne šume, penje se ta]<br />
broj na 172. To su većinom radovi novijeg datuma, što dokazuje, da se ovom pitanju<br />
u novije doba posvećuje veća pažnja. Ali i pored velikog broja upotrebljenih delà, taj<br />
spisak ipak nije potpun. Dok pisac navada slabije radove Krafta i Bornstedta iz devedesetih<br />
godina prošlog veka, ne spominje A. Schiffel-a, koji u svom radu: Betriebseinrichtung<br />
und Plänterwald (Centralblatt f. d. ges. Forstwesen 1889) izlazi kao protagonista<br />
one, nazvali bismo je spekulativne struje, koja uslove pravilne visoke šume<br />
(razmer dobnih razreda) prenaša i na prebirnu. Isto tako ne spominje ni Flury-jev rad:<br />
Kritische Betrachtung über die Methode du Contrôle iz god. 1901, gdje nalazimo jedno<br />
davno konkretno mišljenje o tom sistemu gospodarenja.<br />
Naposletku, ne može se dati jedno potpuno delo o prebirnoj šumi, a da se pri<br />
tom ne spomenu i radovi francuskih pisaca, koji su se zalagali za prebirnu šumu još<br />
onda, kad se u Njemačkoj ista smatrala »Phantasiewald«-om (vidi str. 19. ovog delà).<br />
Of prebirnoj se šumi ne može govoriti, a da se pri tom ne spomenu i imena Liocourt-a,<br />
D' Alverny-a, Schaeffer-a, Burel-a, Berthon-a, Vaulot-a, Mer-a i mnogih drugih, o<br />
čija su imena povezane mnoge lepe misli. Moguće da pisac nije mogao doći do svih<br />
delà francuskih pisaca. To ga doduše može ispričati, ali ne može sasma ublažiti naš sud<br />
oi ovom delu, koje je — i pored istaknutih dobrih strana — ipak nepotpuno zbog toga<br />
nedostatka.<br />
Dr. Ž. Miletić.<br />
Prof. Dr. Petar Gjorgjević: Anatomska građa drveća i uput za raspoznavanje<br />
našeg najvažnijeg drveća i šiblja po njihovim anatomskim osobinama. Beograd 1930.<br />
Oktavni format (velika osmina) s 44 mikrofotografije i 40 slika u tekstu.<br />
U objavi ovog djela, koje se baš doštampava, spominje autor, da će ovo djelo<br />
imati da posluži u prvom redu kao udžbenik studentima naših poljoprivredno-šumarskih<br />
fakulteta, a osim toga svim šumarskim i tehničkim praktičarima. Djelo je prema<br />
objavi razdijeljeno u dva dijela: 1. Anatomska grada drveća, II. Uput za raspoznavanje<br />
našeg važnijeg šum. drveća i šiblja.<br />
386
U prvom dijelu govori se: A. O unutrašnjoj gradi drveta, B. O spoljašnjoj strukturi<br />
drveta. Drugi dio razdijeljen je sistematski u glavnom po četinjarima i po lišćarima.<br />
Četinjare dijeli autor I. na četinjare bez smolnih kanala, II. na četinjare sa<br />
smolnim kanalima. Jedne i druge pak dijeli prema tome, da li imaju ili nemaju srčevinu<br />
(jedrac).<br />
Lišćare dijeli autor u tri dijela, već prema tome, kako su široki sudovi proljetne<br />
zone, goda, te da li su u krug poredani ili su ravnomjerno rastureni po godu.<br />
Oseg knjige: oko 10 araka, cijena: 70 dinara, u pretplati Din. 50. Pretplate se<br />
šalju Knjižarnici Franje Bacha, Beograd. L.<br />
Josip Heckner: Šumsko-odštetni cenovnik za sve šume područja Savske banovine,<br />
II. izdanje, Zagreb 1930. Oktavni format sa ca 150 stranica, platneni uvez.<br />
Po raspačanju službene naklade toga cjenika (I. izdanje) odlučio se autor, koji<br />
je kao predmetni referent sastavio bio i prvo (službeno) izdanje, da iziđe u susret interesentima,<br />
te da ovo drugo izdanje stavi u promet u vlastitoj smanjenoj nakladi, ali<br />
sa sadržajem identičnim sadržaju prvog izdanja.<br />
Knjiga sadrži i iskaz o razvrstavanju šuma u tri vrijednosna pojasa, opremljena<br />
je vrlo elegantno i sadrži na kraju kojih dvadesetak praznih stranica (na finom papiru)<br />
za eventualne bilješke. L.<br />
IZ UDRUŽENJA<br />
ZAPISNIK III. REDOVITE SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA, KOJA JE ODRŽANA<br />
DNE 20. JULA 1930. U NAŠICAMA.<br />
Prisutni: podpredsjednik Ing. Č i r k o v i ć, Ing. Lenarčić; tajnici: M a n o j-<br />
lović, Neid h art; blagajnik: Drnić; odbornici: Dojković, Rohr, S a c h e r,<br />
M i o d r a g o v i ć, S e v n i k, D u j i ć, Drag. P e t r o v i ć, O r ii n w a 1 d.<br />
Ispričali su. se: Ing. Č m e 1 i k, Lang, F r a n c i š k o v i ć, P r p i ć, B o j i ć,<br />
L j u š t i n a, Dr. P e t r a či ć.<br />
Predsjeda: podpredsjednik M. Č i r k o v i ć.<br />
I. Poslovni tajnik čita zapisnik prošle sjednice od 15. aprila 1930. Zapisnik<br />
se prima sa neznatnom nadopunom. U njemu su naime ispuštena imena neke gg.<br />
odbornika, koji su toj sjednici prisustvovali.<br />
II. a) Poslovni tajni referiše tajničke poslove. Referat se prima u cijelosti,<br />
b) Blagajnik čita blagajnički izvještaj. Prima se u cijelosti.<br />
III. Raspravlja se o predlogu budžeta za godinu 1931. Nakon odulje debate,<br />
napose o pitanju osnivanja fonda za popravak zgrade Šumarski Dom, te pitanju<br />
stavke za naplatu troškova vožnje gg. odbornicima za putovanja na sjednice, prihvaća<br />
se predlog budžeta, kako je predložen po blagajništvu.<br />
IV. Poslovni tajnik čita izvještaj o radu, koji se imade predložiti glavnoj skupštini<br />
u Ljubljani. Nakon odulje debate u kojoj su sudjelovala sva prisutna gg. odbornici,<br />
prihvaća se izvještaj s manjim nadopunama.<br />
V. Raspravlja se o rasporedu glavne skupštine u Ljubljani. Odobrava se dnevni<br />
red, predložen po tajništvu, te raspored, predložen po Podružnici u Ljubljani. Zaključuje<br />
se zamoliti Podružnicu, da bi priredila kod otvorenja skupštine kakovo manje<br />
predavanje o Meščanskoj korporaciji kamniškoj, respektive o njenim šumama i šumama<br />
onoga okoliša, gdje će se voditi ekskurzija prigodom skupštine.<br />
VI. Bratsko českoslovačko šum. udruženje predložilo je, da se izda poseban<br />
broj Šum. Lista, posvećen šumarstvu čehoslovačke. Za uzvrat bi oni izdali jedan broj<br />
svoga <strong>list</strong>a posvećen šumarstvu Jugoslavije.<br />
Poslovni tajnik predlaže, da se iz gotovine društva odredi svota od din. 20.000<br />
za izdavanje jednog broja Šum. Lista, koji bi bio posvećen Českoslovačkoj i jednog<br />
387
oja, koji bi bio posvećen Poljskoj. Poljski broj bi izašao koncem ove godine, dok<br />
bi čehoslovački izašao do godine. Postoji naime još od ranije i predlog Poljaka, da se<br />
i s njima učini jednako međusobno upoznavanje prilika.<br />
Prima se predlog i odobrava 20.000 dinara u tu svrhu.<br />
VII. Poziv českoslovačkog šum. udruženja na zbor u Ceske Budejovice.<br />
Zaključuje se poslati na taj zbor kao delegate g. podpredsjednika Čirkovića i p.<br />
tajnika Neidhardta.<br />
VIII. Prihvaćaju se za redovite članove: Ing. Seljak Janko, šum. pripravnik,<br />
Zagreb; Ing. Šterić Drago, šum. inž. Niš; Ing. L j u b. Obradović,<br />
šum. inž. Zavidović; Ing. Cestar Stjepan, šef. šum. uprave u Novigradu podravskom,<br />
Ing. Ivančan C v j e t k o, direkcija šuma durd. imovne općine, Bjelovar,<br />
Ing. De nišo v Gabriel, šef. šum. uprave, Modruš, Ing.L o v r i ć Ante, šum. inž.<br />
Zagreb^<br />
Prihvaćaju se za članove pomagače: Stjepan Berti ć, stud. for.,- Zagreb,<br />
Bas ti jari čić Ivica, stud. for., Zagreb, Jovanović Vojislav, stud. for.,<br />
Beograd.<br />
Istupili su iz Udruženja: Rajković Đuro, šum. oficijal, Zagreb; Adulov ić<br />
S t e v a п, pisar Ministarstva šuma, Beograd.<br />
Umrli: Oašo V a c, šum. nadsavjetnik, Varaždin, Ing. Mirko M a j e r, šum.<br />
nadsavjetnik, Zagreb.<br />
IX. E v e n t u a 1 i j a.<br />
I. Univerzitetska biblioteka u Beogradu traži na poklon razna godišta Šum.<br />
Lista. Zaključuje se izaći joj u susret koliko god moguće.<br />
2: Stigla je ponuda dekanata šum. fakulteta u Zagrebu, da bi taj dekanat izgradio<br />
na tavanu društvene kuće u Vukotinovićevoj 2 u Zagrebu mansardne sobe za stanove<br />
podvornicima.<br />
Tajništvo referiše o tome predlogu dekanata. Pročitan je taj predlog u cijelosti,<br />
Razmotren je i nacrt te troškovnik, koji su predlogu priloženi.<br />
Zaključuje se odbiti predlog. Kada bi Udruženje dozvolilo ovakovu izgradnju<br />
jednog dijela tavana, postojala bi odviše velika opasnost od požara. Ne može se pristati<br />
na predlog i zato, jer u njemu nisu predviđeni nikakovi nužnici. Podpredsjednik<br />
Dr. Petračić, i tajnik N. Neidhardt proučili su predlog na licu mjesta, pa su se uvjerili,<br />
da njegovim izvođenjem ovako, kako je predložen, ne bi Udruženje, kao vlasnik zgrade<br />
ništa dobilo, već bi se dapače izložilo izvjesnoj opasnosti.<br />
3. Agronomski glasnik, Zagreb, moli zamjenu za Šum. List. Odobrava se.<br />
4. Rade Dmitrašinović, Prijedor, moli, da bi Udruženje dalo stručnu ocjenu rukopisa<br />
njegove knjige, koju bi on želio izdati.<br />
Zaključuje se zatražiti rukopis knjige.<br />
5. Gđica Jozić, moli pripomoć, . kakovu je i ranijih godina dobivala godišnje<br />
umjesto trinaeste plaće.<br />
Odobrava se pripomoć kao trinajsta plaća.<br />
6. Zaključuje se, da u buduće tajništvo stavlja predloge upravnom odboru:<br />
koje i kakove knjige da se nabavljaju za knjižnicu Udruženja.<br />
7. Zaključuje se predložiti skupštini u Ljubljani da se podigne honorar za saradnike<br />
u Šum. Listu. Da skupština dade u tome smjeru ovlaštenje budućem odboru, da odredi<br />
svel detalje o tome.<br />
8. G. podpredsjednik Ing. Lenarčić obavješćuje, kako je u ime Udruženja pozdravio<br />
telegrafski konferencu privrednika za spoj Slovenije s morem.<br />
Sjednica odobrava taj korak.<br />
9. Zaključuje se Spomenici sniziti cijenu na 10O Din., ali samo onima, koji tu<br />
pogodovnu cijenu zatraže i uz zaporku, da još bar 100 knjiga Spomenice ostane<br />
Udruženju. Za te ostale knjige bi se onda u buduće eventualno odredila viša cijena.<br />
388
ISKAZ<br />
Šumarskih Listova, koji se vraćaju sa naznakom »Nepoznat«, »Otputovao«, »Ne<br />
prima« itd. Molimo nižu gg. članove, da nam jave svoje cij. točne adrese.<br />
1. Rcs-Koritić Antun, šum. nadsavjetnik Zagreb, Vrhovčeva ul. 18.<br />
2. Živanović Zivan, nadšumarnik Rasinja;<br />
3. Dumendžić Adolf, šum. nadsavjetnik, Osijek;<br />
4. Logić Mustafa, šumar, Sarajevo, Direkcija šuma;<br />
5. Kalinić Antun, sekretar, Prokuplje, Srbija;<br />
6. Ivanović Strahinja, Beograd, Neimar 59;<br />
7. Rajner Franjo, Maribor, Vrazova ul. 9;<br />
8. Simunović Živan šum. inspektor, Beograd Gen. dir. šuma;<br />
9. Maruzi Ivan, šum. inspektor, Beograd, Gen. dir. šuma.<br />
10. Marković M. Miodrag, Vinkovci, Direkcija šuma;<br />
11. Miklaužić Josip, Murska Subota;<br />
12. Medlin Uldarih, šumar, Knin, Dalmacija;<br />
13. Herman Josip, šum. inžinjer, Vinkovci, Direkcija šuma;<br />
14. Sreski šumarski referent Kostanjevica;<br />
15. Maljko Sergije, Zagreb, šum. fakultet;<br />
Ako već tko od gospode nažalost želi istupiti iz Udruženja, neka to javi posebnim<br />
dopisom (kartom). Nije dovoljno samo na Listu označiti »Ne prima«.<br />
Nadamo se međutim, da se svi Listovi vraćaju pomutnjom ili zbog netačne<br />
adrese. Svaka promjena adresa molimo da nam se javi. Neko vrijeme smo ispravljali<br />
adrese po tome, kako smo saznali za pojedina premještenja. Dakle iz ureda. Međutim<br />
doskora se je to pokazalo nemogućim. Adrese se ispravljaju u glavnom samo na traženje<br />
i obavijest gg. članova.<br />
Uprava.<br />
ISKAZ UPLATE ČLANARINE U MJESECU MAJU I JUNU 1930. GOD.<br />
Redoviti članovi: Bergan Rudolf, Delnice Din. 100.— za god. 1930.; Bogiče/ić<br />
Aleksandar, Pančevo Din. 200,— za god. 1929. i 1930.; Bjegović Tomo, Sušak Din.<br />
1501.— za god 1929. i I. polg. 1930'.; Bunić Petar, Ivanjica Din. 50.— za polg. II. 193;j.<br />
Balić Mehmed, Prijedor Din. 100.— za god. 1930.; Fetahagić Mustafa Teslić Din. 100.—<br />
za god. 1930.; Flogl Šime, N. Gradiška din. 100.— za god. 1930.; Cvitovac Vjckoslav,<br />
Zavalje Din. 20.— upisnina, Grahovac Petar, N. Gradiška Din. 50.— za I. polg. 1930.;<br />
Hekner Josip, Zagreb Din. 100.— za god. 1930.; Ivić Franjo, Varaždin Din. 50.— za I.<br />
polg. 19(30.; Ivaučanin Cvjetko Bjelovar Din. 120.— za god. 1930 i upis.; Janković Djordje,<br />
Beograd Din. 100.— za god. 1929.; Jovanović Tihomir, Skoplje Din. 100.— za god.<br />
1930.; Kušan Stjepan, Zagreb Din. 100.— za god. 1930:. Kariolić Stanko, Sušak Din.<br />
100.— za god. 1930.; Kolarević Stevan, Sr. Mitrovica Din. 100.— za god. 1930.; Dr.<br />
Lovrenčić, Ljubljana Din. 50.— za II. polg. 1929. Milekić Sreta, Jakšić Din. 200.— za<br />
god. 1929. i 1930.; Marčić Fdo, Ljubljana Din 50.— za I. polg. 1930.; Miklaužić Frairo,<br />
Kranj. Gora Din. 100.— za god. 1930.; Metz Albert, Bugojno Din. 100— za god. 1930.;<br />
Pere Zvonko, Sarajevo Din. KM).— za god. 1930.; Slanina Franjo, Bjelovar Din. 100.—<br />
za god. 1930. Strepački Vjekoslav Rajevo-Selo Din. 100.— za god. 1930. Spiclfogel<br />
Viktor, Našice Din. 1(20.— za god. 1930. i upis; Šebetić Marko, Novi Sad Din. 100.— za<br />
god. 1929.; Terešćenko Stefan Kavadar Din. 100.— za god. 1930.; Ukropina Dušan,<br />
Drvar Din. 100.— za god. 1930. Zboržil Jaroslav, Novi Marof Din. IOOL— za god. 1930.;<br />
Zastavniković Slaviša, Niš Din. 10O.— za god. 1930.; Zagar Bogoslav Kočevje Din. 100.<br />
za god. 1930. Bastijančić Ivica, Zagreb Din. 60.— za god. 1930. i upis; Bcrtić Stjepan,<br />
Zagreb Din. 60.— za god. 1930. i upis, Cestar Stjepan, Zagreb Din. 120.— za god 1927.<br />
1928. i 1929. Jovanović Vojislav, Beograd Din. 60.— za god. 1930. i upis; Knez Tone,<br />
Zagreb Din. 60.— za god. 1930. i upis; Poščić Davor, Zagreb Din. 60'.— za god. 1930. i<br />
upis; Sotošek Stanko, Beograd Din. 125.— za god. 1927., 1928. i 1929.; Šetinc Ante,<br />
389
Zagreb Din. 40.— za god. 1929.: Varović Ivan, Zagreb. Din. 20.— za god. 1930.; Žarković<br />
( Pantelijc, Zagreb Din. 50.— za god. 1930.<br />
Pretplata: Inspektorat za pošumljavanje Senj Din. 100.— za god. 1930; ©rajska<br />
uprava Grmoče Din. 50 ! .— za II. polg. №9.; »Praga« insertni a novinarski zavod<br />
Praha Din. 100.— za god. 1930.; Sounenfeld Zoltan Virovitica Din. 100.— za god. 1930.<br />
A. Šutej Ivan, Zagreb Din. 10O.— za god. 1930. Turk Roman, Slunj Din. 100.— za<br />
ftod. 1930.<br />
Umoljavaju se gg. članovi da uplate članarinu za 1930. god. Gotovo niti<br />
polovica članova nije još dosada uplatila, a već je august! Po pravilima<br />
Udruženja bi trebalo članarinu podmiriti u prvoj četvrti svake godine! Uprava<br />
je razaslala opomene za dužnu članarinu zajedno sa čekovima, pa se mole gg.<br />
da upotrebom tih čekova udovolje svojim članskim dužnostima.<br />
UPRAVA.<br />
UMRLI<br />
f GAŠO VAC.<br />
Novembarski Šumarski List od prošle godine donio je uz topli popraćaj vijest<br />
o smrti blagopokojnog žup. šumarskog nadzornika g. Gase Vaca. Kao odličnom stručnjaku,<br />
vrlom drugu i članu utemeljitelju Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja neka<br />
bude pokojniku na još svježi grob mjesto cvijeća i lovorika stavljeno ovo par riječi:<br />
Pokojnik se rodio u Srijemskoj Mitrovici 4. januara 1866. Nakon svršene osnovne<br />
škole i niže realke u svom rodnom mjestu dao se velikom ljubavlju na studij šumarstva<br />
u višem šumarskom učilištu u Križevcima — jedinom tadanjem zavodu te vrsti<br />
na cijelom slavenskom jugu. Po apsolviranju toga zavoda bio je već 3. X. 1887 namješten<br />
u svojstvu šumarskog vježbenika kod gradiške imovne općine sa sjedištem u<br />
Novskoj. Odatle je 1888. godine prešao u zemaljsku šumarsku službu, kojoj je ostao<br />
vijeran do smrti. Prvim sjedištem u toj novoj službi bila mu je Donja Stubica.<br />
Godine 1893. premješten je u Donji Miholjac.<br />
Tu započima njegovo pravo otadžbeničko<br />
djelovanje — paralelno sa stručnim.<br />
Teško si je sada i zamisliti smjelost njegovog<br />
oporbenog stava, što ga je zauzeo protiv moćnog<br />
Mađara feudalca Majlata i još u njegovom<br />
sjedištu, gdje je u kratko vrijeme svoga<br />
trogodišnjeg službovanja prvi zaveo hrvatsku<br />
komandu u vatrogasnom društvu i osnovao<br />
hrvatsku čitaonicu, kojoj je po zasluzi izabran<br />
tajnikom. Naravno da je zbog toga neminovno<br />
došao njegov premještaj i to u Krapinu.<br />
Kako je u Donjem Miholjcu razvio rad<br />
na podizanju i njezi sastojina, koje danas u<br />
starosti od ca 40 godina imaju vrlo lijep izgled<br />
i veliku vrijednost, što je i njemu lično i šum.<br />
struci pribavilo poštovanje medu ondješnjim<br />
narodom, tako se u ubavoj Krapini bacio medu<br />
inim na poljepšavanje mjesta parkiranjem i<br />
osnutkom drvoreda u Dolcu i spram Trškog<br />
vrha. No ne samo ovde, već i u područjima kasnijeg službovanja t. j. u srezovima<br />
Čazma, Ogulin, Pisarovina, Požega (županija), Kutjevo, Ivanec, Dugoselo i Varaždin<br />
890
(županija), razvio je zamjeran, opsežan i produktivan rad u svim granama šumarske<br />
struke, pa je po tom radu bio svuda dobro viđen i štovan.<br />
Bio je upravo poslovično revan član šumarskog udruženja, pa sve do pred konac<br />
života nije propuštao nijedne prilike, da sudjeluje na skupštini šumarskog društva, ma<br />
gde se ona držala. U predvečerje tih skupština znao bi zdravim humorom vrlo dobro<br />
zabaviti svoje drugove, dok bi se na samoj skupštini zborom i tvorom zauzimao za<br />
poboljšanje staleških prilika i unapređenje same struke. Otud je poznat i mladoj generaciji,<br />
kojoj ali nije poznato, da je baš vrli pokojnik bio jakim pobornikom osnutku<br />
šumarske akademije, pa je u njenom oživotvorenju vidio ostvarenje svojih nastojanja<br />
i želja.<br />
U koliko je dospio, bavio se razmjerno mnogo šumarskom literaturom. Članci<br />
njegovi — iz područja šumskog zakonodavstva i iz drugih dijelova šumarske nauke —<br />
biili su objektivni i instruktivni, a zbog toga i rado čitani. Smirila ga u radu tek smrt,<br />
koja je nama prerano ugrabila jednog od najagilnijih drugova, a njegovoj porodici<br />
plemenitog oca obitelji.<br />
Vječna mu spomen! H.<br />
t Ivan Majstorović, šum. nadsavjetnik otočke imovne općine umro je dana 23.<br />
maja o. g. u Zagrebu u Kliničkoj bolnici u najboljoj dobi u 52. godini života.<br />
Umro je od bolesti srca; shrvale su ga ličke planine, koje je tako volio i shrvala<br />
ga je »njegova« Plješivica, ispod koje se rodio, a koju je on kroz zadnje 22 godine<br />
života kao šumar čuvao.<br />
Umro je nenadano baš u času, kada je mislio prividno oporavljen vratiti se svojoj<br />
familiji i »svojoj« Plješivici; bolno srce valjda nije moglo te radosti podnesti.<br />
Slava m u !<br />
Kr. prodaja baruta - Industrija oružja<br />
BOROVNIK I VRBANIĆ<br />
Zagreb, Jurišićeva ulica 9<br />
Telefon ^Éè\ m Telefon<br />
59-99 jdisBBÈr „.. ^ M 59-99<br />
Prodajo svakovrsnog oružja, municije i lovačkih potrepština<br />
Obavlja svakovrsne popravke, koji spadaju u puškarsku struku,<br />
kao i montiranje dalekozora<br />
Vlastita tvornica pušaka u Borovlju (Ferlach)<br />
Prodaja na veliko i na malo.<br />
391
OGLASI<br />
KR. DIREKCIJA ŠUMA: VINKOVCI.<br />
Broj: 6865 — 1930.<br />
Licitacija izradjenog drvenog materijala.<br />
U subotu, 28. augusta 1930. god. u 10 sati pre podne prodavače se u koncelariji<br />
Kr. Direkcije Šuma u Vinkovcima javnom ofertalnom licitacijom sledeće skupine izrađenog<br />
drvnog materijala:<br />
i<br />
ï<br />
i<br />
ej<br />
5<br />
to<br />
a.<br />
p<br />
Л<br />
Д<br />
a<br />
>02<br />
Stovarište<br />
Vrst<br />
materijala<br />
Hrastovi žel. pragovi 2.20<br />
o<br />
'5<br />
u<br />
kom.<br />
to<br />
I *<br />
1500<br />
Isklična cena<br />
po meri jedinice<br />
Din<br />
12.50<br />
o<br />
Din<br />
2000<br />
2<br />
Isto<br />
•<<br />
1500<br />
12.60<br />
2000<br />
3<br />
Isto<br />
m<br />
1500<br />
12.50<br />
2000<br />
4<br />
5<br />
-<br />
6<br />
7<br />
es<br />
><br />
o<br />
a<br />
<br />
1500<br />
S 00<br />
60<br />
230<br />
12.50<br />
53.-<br />
48. -<br />
38.-<br />
2000<br />
5000<br />
600<br />
1000<br />
8<br />
Brestove cepanice sa 15%<br />
obliea<br />
11<br />
57<br />
50.-<br />
300<br />
9<br />
Hrastove, jasenove i brestove<br />
oblica sa 40% cepanica<br />
•п<br />
130<br />
42.-<br />
600<br />
10<br />
Hrastova mosna gradja<br />
180—3 i 20/20 - 28/30<br />
cm. . . . . .<br />
m»<br />
48.65<br />
460.-<br />
3000<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
a<br />
><br />
o<br />
a.<br />
Industrijski kolosek<br />
kod željezničke<br />
. stanice<br />
LIPOVLJANI<br />
Ind. kolosek<br />
ILOVA<br />
Hrastova skretnička gradja<br />
1.80-4.80 m 15/25 i '<br />
15/30 cm<br />
Hrastovi trupci iz Opeka<br />
41—60 cm. debljina po<br />
kranelu mereno . . .<br />
Hrastove cepanice II. kl.<br />
sa 25% oblica, beljika<br />
trula . .<br />
Hrastove oblice sa 30% cepanica,<br />
beljika trula<br />
Hrastovi trupci iz Vel. îïjola<br />
13—41— 70 cm. deblj. po<br />
kranelu . . .<br />
n<br />
*<br />
prm.<br />
»<br />
m 3<br />
22.83<br />
27.19<br />
1000<br />
122<br />
107.12<br />
580.—<br />
560.'-<br />
50.-<br />
45. -<br />
690.-<br />
1500<br />
2000<br />
5000<br />
550<br />
8000<br />
392
*<br />
0><br />
a<br />
'S*<br />
H<br />
-M<br />
00<br />
"S 1<br />
'3<br />
tu<br />
f<br />
1<br />
Stovariste<br />
Vrst<br />
materija la<br />
'3<br />
to<br />
СЗ<br />
u<br />
CD<br />
•<br />
CD<br />
3<br />
B<br />
a s<br />
'•s A<br />
Isklična cena<br />
po meri jedinice<br />
Din<br />
o<br />
es<br />
•SI<br />
Din<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
ce<br />
If<br />
!<br />
f<br />
><br />
1<br />
Ind. kolosek<br />
„MURATOVtCA u<br />
kod željezničke<br />
stanice<br />
NOVSKA<br />
TELEP<br />
kod željezničke<br />
stanice<br />
NOVSKA<br />
Ind. kolosek kod<br />
želj. strnice RAJ1Ć<br />
Stovariste želj. stanice<br />
OKUČANI<br />
Prošeke u šumi<br />
Gorice<br />
Sočna, željeznička<br />
stanica Vrbanja<br />
Obala Spačve<br />
kod Lipovca<br />
Obala Studve<br />
kod Morovića<br />
Hrastovi želj. pragovi<br />
po 2-70 m. duž. .<br />
„ 2.60 „ , .<br />
„ 2.50 „ „ .<br />
* 2.30 „ „ .<br />
» 2.20 „ „ .<br />
Hrastove obi. 5 —10 cm. .<br />
Hrastovo tanin, drvo . . .<br />
Hrastovi želj. pragovi :<br />
2.70 m<br />
2.60 ,<br />
230 „<br />
2.20 „<br />
Hrastovo taninsko drvo . .<br />
Isto<br />
Jasenove oblice 4—12<br />
Mešovite (najviše jasenove)<br />
sitne oblice<br />
Mješovite tvrde oblice<br />
Mešovite tvrde oblice<br />
(5—15 cm.) . . . .<br />
Mešovite tvrđe oblice<br />
(5—15 cm.) . . . .<br />
kom.<br />
n<br />
n<br />
prm.<br />
vagona<br />
10 tona<br />
kom.<br />
n<br />
n<br />
Ћ<br />
vagona<br />
10 tuna<br />
n<br />
prm.<br />
n<br />
n<br />
n<br />
•n<br />
359<br />
279<br />
75<br />
880<br />
26<br />
300<br />
40<br />
116<br />
106<br />
375<br />
2<br />
6<br />
1<br />
1900<br />
1000<br />
232<br />
2084<br />
2845<br />
56.—<br />
52—<br />
45—<br />
28—<br />
22.—<br />
50—<br />
1000. -<br />
56—<br />
52—<br />
28—<br />
22—<br />
1000—<br />
1000—<br />
55—<br />
32-<br />
50—<br />
40—<br />
40—<br />
7000<br />
1500<br />
4000<br />
2200<br />
600<br />
100<br />
10000<br />
3000<br />
1000<br />
8000<br />
11000<br />
27<br />
28<br />
29<br />
II<br />
Obala Studve kod<br />
Morovića<br />
Obala Save kod<br />
Domuskele<br />
Obala Košuta<br />
Morović<br />
Mešovite tvrde oblice . .<br />
Meke cepanice sa nešto<br />
oblica<br />
Mešovite tvrđo oblice . .<br />
n<br />
л<br />
n<br />
3835<br />
960<br />
500<br />
40—<br />
45—<br />
50 —<br />
15000<br />
3500<br />
3000<br />
30<br />
31<br />
î<br />
4<br />
Telep kod željez.<br />
stanice<br />
NOVSKA<br />
Prošeke sreza Orljak<br />
kod Bošnjaka<br />
Hrastova bačvarska roba<br />
(Nemačka duga) 1/4—21<br />
akov. 70°/ 0 —1/4—5 akovske<br />
po sadržini . . . .<br />
Mešovite tvrde oblice sa<br />
nešto mekog drveta<br />
akova<br />
prm.<br />
3894<br />
2000<br />
56.-<br />
35.—<br />
22000<br />
7000<br />
OPĆI USLOVI:<br />
1. Isklična cena za skupine 1—4, 10'—-12, 15—16, 19, 23, 30 i 31 razumevaju se<br />
franco stovariste, za skupine 25—29 franco šlep kod stovarišta, a za sve ostale skupine<br />
franco vagon stovariste odnosno industrijski kolosek. Tovarne <strong>list</strong>ove i dispoziciju za<br />
893
otpremu daje kupac materijala. Za dostavu šlepa ima se postarati kupac, koji nosi i sve<br />
troškove oko dostave šlepa ili vagona na stovarište.<br />
2. Ponuda se stavlja samo po meri jedinice i to za svaku skupinu mora biti u<br />
ponudi naznačeno ciframa i slovima, koliko se nudi po meri jedinice (kom. prm., m 3 ,<br />
ili vagonu).<br />
3. Najzad do 9 sati dana licitacije moraju ponuđači državljani Kraljevine Jugoslavije<br />
položiti u blagajnicu Direkcije Šuma u Vinkovcima žaobinu označenu u poslednjoj<br />
vertikalnoj rubrici gornjeg spiska. — Inostranci polažu dvostruku sumu žaobine.<br />
— Žaobina se može položiti i u vrednosnim papirima kojima država priznaje<br />
moć jamstva.<br />
4. Između 9 i 10 sati dana licitacije predaju ponuđači predsedniku komisije za<br />
održavanje licitacije reverse o položenoj žaobini, svedočanstvo o nadmetačkoj sposobnosti<br />
i uverenja, da su radnju poreskhn vlastima prijavili, te uplatili javne dažbine<br />
za ranije gdine i tekuće tromesečje. — U istom vremenu, a najzad do 10 sati imaju se<br />
predati predsedniku komisije i pismene ponude providene s taksenom markom od 100<br />
Dinara po arku. Ponude moraju biti u valjano zapečaćenom zavoju na kome mora biti<br />
ispisano: Ponuda za licitaciju drvnog materijala i to skupine broj od ponuđača<br />
N. N. — U tekstu ponude mora biti istaknuto, da su ponuđaču svi uslovi licitacije i<br />
prodaje dobro poznati, da na njih u celosti pristaje i da ih usvaja.<br />
5. Otvaranje ponuda počiraa u 10 sati onim redom, kako su predane. — Telegrafske<br />
i takve ponude, koje ne odgovaraju uslovima licitacije neće se uzeti u obzir.<br />
6. Materijal se prodaje kao viđena roba te kupac nema pravo prigovarati kvalitetu.<br />
Državni Erar jamči samo za količinu robe na stovarištu do dana predaje robe. —<br />
Predaja one skupine materijala kod koje kupovnina ne prede 25.000 Dinara predaće se<br />
u roku od 8 dana od dana licitacije, a ostalih skupina od 8 dana od dana kada stigne<br />
odobrenje licitacije po višoj vlasti.<br />
7. Kupovnina se plaća kod blagajnice Kr. Direkcije Šuma odjedared za sve skupine<br />
osim 18, 20, 21 i 30, i to najzad u roku od 14 dana nakon izvršene predaje. Za skupine<br />
18, 20 i 21, polaže se kupovnina obračunata po uspehu licitacije u roku od 14 dana od<br />
dana licitacije (kao avans), a konačni obračun vrši se na osnovi podataka službenog<br />
vaganja po duplikatima tovarnih <strong>list</strong>ova. — Kupovnina za skupinu 30 polaže se u dve<br />
jednake rate od kojih prva dospeva u roku od 8 dana nakon predaje a druga u daljih<br />
20 dana. Otprema duge će se dozvoliti samo u srazmjeri izvršene uplate.<br />
8. Otprema materijala može uslediti samo iza uplate kupovnine ili kod skupina<br />
18, 20 i 21 iza položenja avansa. Sav materijal mora biti otpremljen u roku od tri<br />
meseca od dana predaje robe. — Materijal pod stavkom 30 mora se otpremiti u roku<br />
od tri meseca po uplati druge rate kupovnine. — Za vreme od predaje materijala do<br />
dana otpreme ako je ova usledila u dozvoljenom roku ne plaća kupac državnom eraru<br />
naknadu za stovarište, a za sve vreme u kome je roba preko dozvoljenog roka otpreme<br />
ležala plaća kupac ležarinu od 10 Dinara po m 2 .<br />
9. Detaljna <strong>list</strong>a složaja duge i dana (skupina 30) dobije se na zahtev interesenata<br />
kod potpisane Direkcije Suma ili kod Šumske, Uprave Rajić uz prethodnu uplatu 20 Dinara.<br />
— Ova uplata se može poslati u taksenoj marki. — Lista trupaca može se dobiti<br />
kod šumske uprave u Lipovljanima uz uplatu 10 Dinara.<br />
10. Detaljno pregledanje duge ima se prethodno prijaviti Šumskoj Upravi u<br />
Rajiću. Pri pregledu mogu se izbiti iz složaja pojedini komadi ili pretresti i ceo složaj,<br />
ali se ovako pomereni složaji moraju o trošku pregledača staviti u predašnje stanje. —<br />
Pobliži uslovi licitacije mogu se pregledati za radnog vremena kod Kr. Direkcije Šuma<br />
u Vinkovcima.<br />
Vinkovci, dne 23. jula 1930. god.<br />
394<br />
KR. DIREKCIJA ŠUMA.
i»<br />
i»<br />
TVORNICA<br />
TANINA 1 PAROPILA<br />
D. D.<br />
! Centrala Zagrreb<br />
i» Marulićev trg broj 1S.<br />
!•<br />
i 1<br />
i'<br />
i»<br />
!<br />
\<br />
i Parne pilane :<br />
t Gjurgjenovac, Ljeskovica, Andrijevci, Podgradci,<br />
} Karlovac, Zavidovići, Begovhan, Novoselec-Križ,<br />
i 1<br />
Dugoselo i Dolnja Lendava.<br />
!'<br />
i'<br />
i'<br />
Tvornica tanina, parketa, bačava, pokućtva u<br />
Gjurgjenovcu, tvornica škatulja i Ijuštene robe<br />
u Podgradcima, Impregnacija drva u Karlovcu.<br />
!» Drvare : Zagreb, Osijek, Brod n/S.<br />
!»<br />
Л1<br />
395
Prodaje se remorker<br />
Kadi smrtnog slučaja prodajem svoj remorker od 200 IIP jesenas generalno opravljen<br />
koji je bio u rukama prvog stručnjaka. Remorker je sada usidren u Osiječkoj luci.<br />
Dug je 46 metara. Trup mu je širok 4.35, a sa kotačima širok je 8.70 metara. Kad je<br />
prazan, ima ga u vodi 90 cm, a sa tri i pol vagona ugljena 115 cm. Ležeći dvocilindrični<br />
Compound stroj, Ganz-Danubms. Kod preuzimanja se plaća Din 500.000.— a<br />
manji ostatak kupovnine može se platiti i kasnije. Sigurna, mirna i dobra egzistencija<br />
i za onoga, koji hoće da poduzme privatno brodarsko poduzeće. Samo ozbiljni interesenti<br />
neka se jave na adresu:<br />
ŽIGA BERENJI, Osijek I., Krežmina ulica 13.<br />
0OOOOGQQGOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOGOOOOOOOOOOOOQOeOOOOQOOOfâ<br />
O Šumska industrija G<br />
Filipa Deut§cha Sinovi<br />
* VrhovCeva ulica 1 ZAGREB Telefon broj 30-47 O<br />
Parna pilana u Turopolju. |<br />
Export najfinije hrasUvine. Na skladištu ima velike količine potpuno suve hrastove gradje svih dimenzjia. G<br />
Utemeljeno godine 1860. Utemeljeno godine 1860. O<br />
©GGGGGGGGGGGQGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGQGGGGGGGGGGGGQ<br />
ORIGINALNI GOEHLER<br />
H0LQBHÖ31<br />
ŠUMSKI ČEKIĆI<br />
РН01ШШ<br />
DRVENE i ŽELJEZNE<br />
*<br />
Popravljam Nolobroje<br />
uz garanciju<br />
*<br />
Najbolji fabrikati<br />
samo kod:<br />
IG- JUSTITZ<br />
ZAGREB<br />
Praška ul. 8. - Telefon 5460.<br />
Utemeljeno 1896.<br />
Tražite :<br />
Ilustrovani cijenile<br />
396
ga<br />
em<br />
Књижница<br />
]уг. Шум. Удружења<br />
1<br />
Досада изашла издања:<br />
Бр. 1. Петровић: »Шуме и шумска привреда y<br />
Македонији"<br />
Дин 13'—<br />
Br. 2. Hufnagl-Veseli-Miletić : „Praktično uređivanje<br />
šuma"<br />
Din 20'—<br />
Бр. 3. МанојЛови^ Милан: „Методе уређења" . . Дин 10'—<br />
У наклади Југосл. Шумарског Удружења штампано:<br />
Ružić : „Zakon о Sumama" . .... . . . ; . . Din 50*—<br />
Levaković: „Dendrometrija" za članove „ 70'—<br />
Nenadić : „Računanje vrijednosti šuma" za članove „ 70'—<br />
Угреновић: »Пола Столећа Шумарства" . ... Din 200'—<br />
Цијене ce разумијевају без поштарине<br />
Књиге ce наручују код „Југословенског<br />
Шумарског Удружења"<br />
Загреб, Вукотиновићева улица бр. 2.<br />
KRNDIJA<br />
gospodarska ! šumarska industrija d. d.<br />
u Zagrebu<br />
Uprava gospodarstva 1 Šumarstva :<br />
NAŠICE, SLAVONÎJA.<br />
Proizvodi i ekšporttra svekolike<br />
gospodarske i Šumske profevode
Šumari I<br />
Zar još uvijek niste upotpunili svoje biblioteke domaćim stručnim<br />
djelima !<br />
u<br />
0<br />
1<br />
1.<br />
2<br />
з.<br />
4.<br />
б.<br />
6.<br />
7.<br />
8.<br />
9.<br />
10.<br />
11.<br />
12.<br />
13.<br />
14.<br />
1б.<br />
16.<br />
17.<br />
18.<br />
19.<br />
Ime<br />
autora<br />
Јекић M. JOB.<br />
Dr. A. Petračić<br />
Ing.<br />
V. Mihaidžić<br />
Dr. J. Baien<br />
Dr. Đ. Nenadić<br />
IV<br />
*_<br />
Dr. Ugrenović<br />
Veseli D. Drag.<br />
n<br />
»<br />
n<br />
»<br />
»<br />
»<br />
»<br />
•n<br />
Ing. HolL-Veseli<br />
Dr. Đ. Jovanović<br />
NasloT knjige<br />
Прилови sa Историју<br />
Шумарства y Србији<br />
Uzgajanje Suma, I. dio<br />
Tablice za obračunavanje<br />
njemačke<br />
bačvarske robe<br />
,0 proredama"<br />
»Uređivanje Suma"<br />
.Osnovi Šumarstva"<br />
Šumarski kalendar"<br />
„Zakoni i propisi o<br />
Sumama i pilanama".<br />
**4<br />
Uzgajanje Suma<br />
a<br />
S<br />
ш Заштита шума<br />
Ф<br />
M Упораба шума<br />
"Л<br />
1 Дендрометрија<br />
S<br />
a Геодевија<br />
»00<br />
Kađenje ćumura u uspr.<br />
ïcznicamu<br />
Sisi. i nazivlje S. drvaća i<br />
grmlja<br />
Повјесн. цотица o шуаана<br />
Босве и Херцеговине<br />
Sušenje naSih Cei. Suma<br />
Osnovi opće botanike<br />
Mehanička prerada<br />
drveta<br />
Knjiga se nabavlja<br />
kod<br />
писца, Београд, ВојводеДобрњца<br />
52.<br />
pisca, Zagreb, Vukotinovićeva<br />
2.<br />
pisea, Garešniea (kraj<br />
Bjelovara)<br />
pisca, Beograd, Novopazarska<br />
49.<br />
pisca, Zagreb, Vukotinovićeva<br />
2.<br />
n<br />
n<br />
Tipografija đ. đ.<br />
Zagreb<br />
pisca, Sarajevo, Zagrebačka<br />
ul. 1.<br />
»<br />
в<br />
*<br />
»<br />
J»<br />
1»<br />
n<br />
Ђ<br />
Ћ<br />
pisca, B ograd Miloša Pozerca<br />
28 i Zagreb, Narodna<br />
Sama, Katančićeva ni.<br />
Cijena je knjizi<br />
Din<br />
60 —<br />
100 —<br />
50 —<br />
150 —<br />
80--<br />
120 —<br />
30 —<br />
40.—<br />
40.—<br />
50-<br />
25-<br />
30.-<br />
20.-<br />
15.-<br />
10.-<br />
15.—<br />
10 —<br />
m—<br />
50.—<br />
za<br />
studente<br />
šumarstva<br />
Diu<br />
40-—<br />
60--<br />
20-—<br />
25.—<br />
35 —<br />
120'-<br />
25.-<br />
15.-<br />
35.-<br />
12.-<br />
8.-<br />
12.-<br />
8.-<br />
8.-<br />
Upozorenje!<br />
Na svojoj sjednici od 15. decembra 1929. stvorila je Glavna uprava). Š. U.<br />
slijedeći zaključak:<br />
„Kako bi se poduprli gg. autori stručnih Šumarskih knjiga, Štampati će<br />
]. Š. U. besplatno u Šumarskom Listu stalan oglas sviju izaSlih stručnih<br />
knjiga. Pri tome će se napose označiti, gdje se pojedina knjiga može nabaviti<br />
i uz koju cijenu".<br />
Molimo gg. autore, koji se žele poslužiti takovim oglasom, da to izvole<br />
javiti Sto skorije tajniStvu ]. Š. U., Zagreb, Vukotinovićeva 2.