1 - Å umarski list

lugu, koje se nalaze u okolici Kobiljaka i Šašinovca nedaleko Sesvcta. Legla su
odlagana po hrastovim i grabovim stablima u raznim visinama i to većinom s južne
strane, a nađeno ih je dosta i po složajima drva, koja su ostala od prošlogodišnjeg
proredivanja. Po cijelom su jednom i drugom kompleksu šume bila legla odložena
podjednako, a tek uz rubove šume i uz prosjeke u nešto većoj mjeri.
Osim toga opaženo je u isto vrijeme, da je u okolnim šumama zemljišnih
zajednica Sesvete, Kobiljak, Budinec. Sašinovac i Lužan, te Zagrebačkog prvostolnog
kaptola i Nadbiskupskog sjemeništa, koje se steru između Sesveta, Dugogsela i Sv.
Ivan Zeline, bilo posvuda gubarevih legla. Najveće su količine takovih legla nađene u
šumi Zagreb, prvostolnog kaptola, zvanoj Gliboki jarak, kraj Sesveta.
Uprava je fakultetskih šuma upozorila odmah o tom Sreska načelstva u Dugomselu
i Sv. Ivan Zelini i pozvala ih, da organizuju i nadziru rad oko uništavanja gubarevih
legla u područnim šumama preporučivši im pritom kao najbolje sredstvo u toj
stvari premazivani e legla drvnim katranom,
U mjesecima januaru, februaru i martu o. g. obavljeno je u fakult. šumama premazivanje
gubarevih legla drvnim katranom, razrijeđenim donekle sa petrolejem, te
kvašenje legla samim petrolejem. Iz legla, koja su pri tom ostala nepremazana, pojavile
su se koncem aprila u obim šumama gubareve gusjenice. Njihovo je brštenje bilo
najjače do početka juna, a po tom je sve više jenjavalo. U drugoj polovici mjeseca
juna zakukuljile su se gusjenice, a 3. jula opaženi su prvi leptiri.
Napominje se, da se iz jajašaca onih legla, koja su bila (premazivana katranom,
kao i onih, koja su kvašena petrolejem, nisu izlegle gusjenice. Nađeno je u više slučajeva,
da su ptice raskopale mnoga legla, koja su bila premazana katranom, ali se ni
iz jajašaca takovih legla nisu izlegle gusjenice.
Pored gubarevih gusjenica zapaženo je u mjesecu junu o. g., da su se pojavile
u šumi Dubrava-Mokrice u znatnijoj mjeri i gusjenice hrastovog četnjaka
(Thaumetopoea processionea). Kako je poznato, četnjakove se gusjenice mogu lako
raspoznati po svojoj tamnoj boji, dugim bijelim dlakama i crnosmeđim pjegama po
hrptu. Trbušna im je strana zelenkastosiva. Gusjenice borave danju u većim ili manjim
zapredištima, odakle izlaze naveče u uskim redovima na brštenje. Zapredišta tih
gusjenica nađena su na južnim i jugozapadnim stranama debala i to do 60 cm visine
iznad zemlje. U pojedinim zapredištima bilo je oko 30 do 40 gusjenica. Najviše je
zapredišta nađeno na jednom mjestu blizu ruba šume, u čistoj hrastovoj dobro sklopljenoj
sastojini srednje dobi. Taj je dio sastojine znatno obršten spram ostale šume.
Osim gusjenica gubara i četnjaka pojavile su se ove god. u fakult. šumama i gujsjenice
velike grbice (Erannis defoliaria), te male grbice (Opero.phthera
brumata) i crvenorepke (Dasychira pudibunda), ali u manjoj mjeri.
Uprava je fakult. šuma izvijestila o ovogodišnjoj pojavi gusjenica Kr. bansku
upravu savske banovine u Zagrebu kao i sresko načelstvo u Sv. Ivanu Zelini i upozorila
o potrebi provadanja najstrožijih odredaba u pogledu tamanjenja spomenutih
štetnjaka bilo u obliku jajašaca, gusjenica, kukuljica ili leptira, jer će se samo tako
izbjeći velika šteta, koja bi mogla u protivnom slučaju zadesiti šume onog kraja. U
istoj su stvari upozorene osim toga posebno Uprava šuma zagreb. prvostol. kaptola i
Uprava šuma nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu, te ujedno zamoljene, da pristupe
uništavanju štetnika u svojim šumama.
Ne pristupi li se ove godine temeljito uništavanju gubara, a i četnjaka gdje ga
ima, i to u svim spomenutim šumama jednako, može se očekivati, da će šume u onom
kraju, koje su dosad ostale pošteđene, stići doskora ista sudbina, koja je stigla prošlih
godina brojne šume u Slavoniji. To se ima tim više očekivati, što su gotovo sve spomenute
šume mlade odnosno u srednjoj dobi, a osim toga napada ih i medljika.
Ing. Milan Anić.
384