1 - Å umarski list

Iz ove kritike, u kojoj sam radi kratkoće samo sumarno naveo temeljne
misli Gaussovog zakona o prirastu pogrešaka, jasno je vidljivo, da je g. prof.
Levaković možda i nehotice porekao ispravnost temeljnih misli baš Gaussovih.
Naravno, moguće je za prosuđivanje točnosti mjerenja uzeti i drugo mjerilo,
samo bi ovo mjerilo moralo biti u saglasju sa zakonima vjerojatnosti i moralo
bi ga potvrditi i iskustvo.
Da su Gaussove polazne misli pravilne, to je dokazala neizmjerna količina
radova kako na polju geodezije, tako i na polju astronomije, meteorologije
i drugih disciplina. A da li će to biti moguće i za nove —• potpuno oprečne
— zakone g. prof. Levakovića, to je vrlo dvojbeno, jer dosada nije niti jedno
iskustvo dokazalo, da izvjesno razdjeljenje neke veličine na male intervale
omogućuje gotovo bespogrešne rezultate; a bojim se da i ne će.
Résumé. C'est une critique de l'article sous la même intitulation (voir paçe 265
de cette Revue) tendant à annuler les résultats généraux et principiels dudit article.
Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ, ZAGREB:
O SREDNJOJ POGREŠKI SUME
(SUR L'ERREUR MOYENNE D'UNE SOMME)
Gosp. prof. Abakumov razlikuje i sam u prednjem svome članku
s jedne strane »srednju pogrešku pojedinog mjerenja« i s druge strane
»srednju pogrešku aritmetičke sredine«, pak za obje ove vrsti srednjih
pogrešaka navodi i pripadne formule.
Prvu vrst srednje pogreške nazivlje on nepotpunim nazivom
»srednja kvadratna« ili prosto »srednja« pogreška, dok je svi autori iz
teorije najmanjih kvadrata nazivlju »srednjom pogreškom pojedinog mjerenja«
— baš za razliku od »srednje pogreške aritmetičke sredine«.
Iz mojih naziva na strani 266. i dalje (kao i iz cijele moje napadnute
studije) izlazi u pogledu prve vrsti srednje pogreške jedino to, da s v i
iznosi dobiveni opetovanim mjerenjem jedne te iste veličine imaju jednu
zajedničku srednju pogrešku, pak da ta srednja pogreška — u p r o-
s j e č n o m smislu naravski — tereti iznos svakoga pojedinoga od tih
mjerenja, dok dakako svaki pojedini iznos mjerenja ima sv o j u zasebnu
pravu (dot. prividnu) pogrešku. Nigdje ja dakle ni u doslovnom
smislu riječi ni neizravno ne pripisujem svakom pojedinom mjerenju baš
veličinu srednje pogreške, pak se vrlo čudim tome, da je g. Abakumov
mogao doći na ovakovu pomisao, a još se više čudim njegovoj aluziji o
»neispravnosti same predstave o srednjoj kvadratnoj pogreški«.
Iz moje studije izlazi nadalje, da se i srednja pogreška pojedinog
mjerenja i srednja pogreška aritmetičke sredine može da
odnosi ne samo na pojedine d i j e 1 o v e (R, S, T . . . .) sastavljene
379