You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
đivanja blaRostanja i koji bi najbolje odstranio požude i zavisti, koje<br />
uvijek prate svako nagomilavanje bogatstva samo na jednoj strani.<br />
Uporno nastojanje u stručnoj trgovačkoj štampi i pretstavke za<br />
obaranje šumske takse pretstavljaju naš specijalitet, koji se ne nalazi kod<br />
drugih naroda, kako ću to niže dokazati. Obaranjem međutim samo šumske<br />
takse, a ne racionalizacijom i štednjom u cijelom inače poslovanju, ne<br />
može se ići u susret stagnaciji u drvnoj trgovini. U kolikom odnosu treba<br />
da stoji šumska taksa spram ostalih proizvodnih troškova izrade šume,<br />
najbolje pokazuje slijedeći diagram, koji je vrijedio u Njemačkoj prije<br />
rata za smrekovo drvo, dakle u posve normalnim prilikama i u državi<br />
razvijene trgovine drvom i najnaprednijeg šumskog gospodarstva na<br />
svijetu.<br />
DIAGRAM<br />
(Vidi str. 48).<br />
Kako se iz tog diagrama vidi, cijena se drva na panju spram cijene na<br />
koncu transporta odnosi kao 1 : 4. Utvrđeno je iskustvom i to, da na<br />
jednakoj udaljenosti troškovi sječe, izrade i izvoza drva iznose kod<br />
hrasta 4—6, a kod četinjača 2—4 puta više od cijene na panju u šumi.<br />
Prije nego li se pristupi definitivnom snižavanju šumskih taksa trebaće<br />
svakako da se imaju u vidu spomenute činjenice. Osim toga diagram<br />
pokazuje i to, gdje treba početi, da se kriza u trgovini drvom ukloni. Da<br />
se tu ne mora početi s obaranjem šumske takse, nije potrebno napose<br />
isticati.<br />
Kako sam u uvodu spomenuo, običajna je stvar u nas, da se kod<br />
svake i najmanje depresije na tržištu drvom odmah dižu glasovi za<br />
snižavanje cijena drvu na panju. Uzroci se tome ne ispituju, nego se<br />
posljedice preko mjere uveličavaju, tražeći poboljšanje u korist samo<br />
jednog kontrahenta, t. j. trgovca drvom, a da se pri tom ne vodi računa<br />
0 interesima drugog kontrahenta, t. j. vlasnika šume. Kod drugih međutim<br />
naprednih naroda ovakova se stvar prosuđuje sasvim drugačije. Tako je<br />
ugledni drvarski list »Holz-Centralblatt« (broj 116., 118., i 119. g. 1930., koji<br />
izlazi u Stuttgartu) baveći se istim pitanjima ocrtao u članku »Preisabbau<br />
und Horzv/irtschaft« postojeće današnje teškoće ne samo u drvnoj trgovini<br />
(iiolzwirtschaft), nego i na polju šumskog gospodarstva (Forst-<br />
\virtschaft).<br />
Prije nego prijeđemo na prikaz izvoda toga članka, valja mi spomenuti,<br />
da u nacionalnoj ekonomiji postoji zakon, po kom cijena proizvedenim<br />
dobrima mora u najmanju ruku biti tolika, da pokrije troškove<br />
njihove proizvodnje. S toga gledišta polazeći nemoguće je sniziti cijene<br />
dobrima, ako se istovremeno ne mogu sniziti i troškovi njihove proizvodnje.<br />
Nije pravično, da obaranje cijena drvu ide na račun samo njegovog<br />
producenta t. j. vlasnika šume. Treba istaći, da danas padanje cijene<br />
produkcionih troškova ne drži isti korak sa snizivanjem cijene gotovog<br />
proizvoda.<br />
U spomenutom njemačkom listu sadržana je slijedeća statistika o<br />
gibanju cijena glavnih proizvoda poljoprivrede, industrije i građevnog<br />
materijala u vremenu od 1928.—1930. (t. zv. indeksni broj 1913. = 100):<br />
54
Change language