Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sva zemljišta, na koja nitko nije podigao zahtjev vlasnosti, upisana<br />
su na ime seoskih općina. Baš ova potonja kategorija zemljišta je razlogom,<br />
da nacrti posjeda zemljišnih zajednica imaju čudan, nevjerojatan<br />
izgled, da se sastoje i od smiješno malenih parcela, a i veće parcele imaju<br />
na svojim rubovima nemoguće topografske forme.<br />
Međutim groš posjeda zemljišnih zajednica jesu prostrani bivši<br />
seoski pašnjaci, po naravi svojoj dobro arondirani, te su samo privjesci,<br />
koji su nastali inkorporacijom neoporezovanih zemljišta zemljišnim zajednicama,<br />
iznakazili su njihov oblik. Ovi su privjesci i u drugom smjeru<br />
štetno djelovali na razvoj kasnijih zemljišnih zajednica. Oni su prvi dospjeli<br />
pod uzurpaciju susjeda, odnosno bivši ih je vlasnik dalje uživao, pa<br />
je time postigao to, da nije za tu zemlju morao plaćati poreza. A uzurpacije<br />
su baš ona rak-rana, koja izaziva najveće nezadovoljstvo u zemljišnim<br />
zajednicama, te stvara osjećaj pravne nesigurnosti i nezadovoljstva.<br />
Prema tome su ogromnu većinu posjeda zemljišnih zajednica sačinjavali<br />
pašnjaci bez obzira na to, da li su u gruntovnim knjigama upisani<br />
kao šume ili pašnjaci.<br />
Glavni korijen mizerije današnjih zemljišnih zajednica po mom je<br />
mišljenju baš u okolnosti, da su upravne vlasti, a i zakonodavac, ovaj<br />
karakter zemljišta krajiških zemljišnih zajednica izgubili iz vida. Polazeći<br />
sa dosta naivnog stanovišta, da je svako zemljište, koje je obraslo<br />
drvljem, šuma, ispustili su oni iz vida gospodarsku svrhu zemljišta. Međutim<br />
i sam zakon o uređenju zemljišnih zajednica nije najspretnije riješio<br />
zadaću, koju si je bio stavio. Rezultati su nam najbolji dokaz tome.<br />
Zemljišnih zajednica ne poznaju zapadni narodi. One su plod čisto<br />
slavenskog mentaliteta i psihe. Naš narod uživao je i obrađivao zemljišta,<br />
koliko mu je bilo potrebno za ishranu obitelji i za zimsku ishranu stoke.<br />
Što je bilo više zemljišta, uživali su svi zajednički kao pašnjake, svaki<br />
po svojoj miloj volji i bez ograničenja — po onom načelu gostoljubivih<br />
Slavena, koji gostu kažu: Ponuđeno Ti je — izvoli se poslužiti, koliko li<br />
je potrebno.<br />
Dakle nevezana, neograničena jednakopravnost. Ako je u njihovu<br />
sredinu došao novi doseljenik, svatko je smatrao najprirodnijom stvari,<br />
da i »novi« ima isto zajedničko pravo kao i starosjedioci.<br />
Tvorci zakona o zemljišnim zajednicama, prepojeni duhom rimskog<br />
prava, koje poznaje samo individualni posjed i juridička lica, ovakovo<br />
stanje nisu znali i mogli supsumirati pod nijednu odredbu i klasifikaciju<br />
posjeda prema rimskom pravu. Naredili su kratak proces odredivši, da<br />
ono staro neodređeno slavensko stanje prestaje danom tim i tim. Sutra<br />
stupaju u život juridička lica, zvana »zemljišne zajednice«, kojih ćemo<br />
pravni položaj odrediti prema sadanjim pravnim osnovama.<br />
Ovo je silan preokret, pa ga narod u početku nije niti shvatio. Onaj,<br />
koji se jučer doselio, uživa sva prava, a ti, koji ćeš doći sutra, nemaš<br />
nikakovih prava na zajedničko uživanje.<br />
Dosta je dugo narod trebao, dok je putem upravne vlasti stekao<br />
orijentaciju o novom stanju stvari. Povlašteni osjetili su, da bi iz toga<br />
mogli za sebe izvući neke koristi, pa su malo po malo počeli nekako stidljivo,<br />
nedosljedno, potraživati realizovanje toga svog prava. Nepovlašteni<br />
pak bunili su se i protivili. Tražili su kojekakove zakonske odredbe, koje<br />
bi im pomogle, da ipak uživaju ono, što su smatrah, da im po prirodnom<br />
pravu pripada. Osobito su nastojali da upotrijebe u svoju korist pravne<br />
64
Change language