Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
»koja bi trebalo ostavljati za sjemenjake«. Naravno da su »stručne« komisije,<br />
koje su na tužbe firmi izlazile na teren, uvijek nalazile, da firme<br />
u svojim zahtjevima imaju pravo, nalagalo se podređenima, da se tu i tu<br />
ima još doznačiti, da i trula i posve prestara stabla mogu također služiti<br />
kao sjemenjaci, a da se ona, koja su šumari odabrali za sjemenjake, imaju<br />
ponova doznačiti za sječu. Svakom je od nas šumara dobro poznato,<br />
kakova se stabla imaju odabirati za sjemenjake, pa je ovakav rad bio<br />
za svaku osudu.<br />
Kod takovog stanja stvari sastojine su bile prekomjerno prorijeđene,<br />
vjetar, snijeg i kiša nastavili su svoj rad, izvale su se redale jedna za<br />
drugom i devastacija se počela i naskoro završila.<br />
Naravno da je vanjski upravni organ morao poslušati naloge svojih<br />
starješina, ako i s bolom u duši, jer za čas se mogao gnjev njegovih pretpostavljenih<br />
i firme da izvrši na njemu, mogao je biti otpušten ili bogzna<br />
kamo premješten i kažnjen za neposluh. Ovdje je bila u pitanju egzistencija<br />
čovjeka. Ovakovim radom administrativni je organ Izgubio svaki<br />
respekt i moč u šumi prema firmi i njenim organima. Oni se na njegova<br />
naređenja ni osvrtali nijesu. Njihov najneznatniji »furman«, vozač, bio<br />
je u šumi preći nego šumar. Kod izvoza materijala iz šume vozač je<br />
birao izvozni put, kud je htio i kud mu se činilo lakše, a kad mu se taj<br />
izvozni put zablatio i pokvario, on je odmah pokraj njega pravio drugi.<br />
Koliko je kod toga poništeno pomlatka i ozlijeđeno sjemenjaka, poznato<br />
je svakom, koji je bio kod ovakove eksploatacije.<br />
Rijetka još preostala stabla počela su fiziološki poboljevati i gubiti<br />
otpornost protiv bolesti i navala neprijatelja. Kukcima nije bilo teško,<br />
da se iz izvala i klada nastane u takova stabla, jer su imali izvrsnu podlogu,<br />
pa bi upravo bilo pravo čudo, da se nijesu u takovim prilikama<br />
pojavili.<br />
Bolje nije bilo ni u šumama, u kojima su dobili pravo sječe privatnici,<br />
dobrovoljci, beskučnici i svi drugi. Sve ove prostrane sječe vršene<br />
su onako, kako je ko htio. Na red u šumi niko nije gledao ili posve nedovoljno.<br />
Organi su bili nemoćni. Makar su podnosili prijave za nered u<br />
šumi, po njima se nije ništa poduzimalo, samo se obećalo, da će se red<br />
uspostaviti i na tom se završilo. Fotkornjaci su se radi toga počeli sve<br />
jače množiti i opasnost se mogla uočiti još 192'5. g., a ne tek 1928. ili 1929.<br />
Po arhivama šumskih uprava moglo bi se još iz toga vremena naći prijava<br />
za pojave potkornjaka i za nered u šumi.<br />
Poznata je stvar, da su četinjaste šume mnogo neotpornije u svakom<br />
pogledu nego listače, pa stoga i stradaju više od svih nepogoda: izvala,<br />
vjetroloma, snjegoloma, pripeke sunca, mraza, gljiva, insekata i t. d. Naravno<br />
da se radi toga i gospodarenju u četinjastim šumama uvijek mora<br />
poklanjati mnogo više pažnje, nego kod listača. Sama biologija četinjastih<br />
šuma upućuje nas, kako da ih iskorištavamo i pomlađujemo. Ako igdje<br />
treba primijeniti staro pravilo »svako iskorištavanje šuma treba da u sebi<br />
nosi mjeru za njihovo pomlađivanje«, onda ga sigurno treba primijeniti<br />
najprije u četinjastim šumama, pogotovo ondje, gdje se one nalaze u visokim<br />
nadmorskim položajima, gorskim predjelima i na podlozi krečnjaka.<br />
A taj slučaj imamo u skoro svim četinjastim šumama Bosne, pa i Gorskog<br />
Kotara, Srljije i Slovenije.<br />
Promatramo li i oponašamo li prirodu, najbolju učiteljicu, problem<br />
pomlađivanja je riješen. Prebirno gospodarenje je jedini ispravni prirodni<br />
60