Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
danja prebrzo razvijenih poslova. I opet se obistinila ona stara: »Kako<br />
došlo, tako prošlo«. Tek mali, neznatni dio, bolje rečeno, pojedinci znali<br />
su očuvati stečene kapitale, jer sigurno je, da je bilo i u tom slučaju lakše<br />
steći, nego sačuvati. Ali kako se to dešava kod svakog razočaranja, bilo<br />
je i kod nas: nakon prevelike širokogrudnosti obuzeo nas je preveliki<br />
oprez, da ne kažemo strah ...«<br />
»Naravno, da se u tom brzom razvitku katkad i prešlo granice potrebnog<br />
opreza, pa da je po koji trgovac ili industrijalac zaplovio vodama,<br />
koje su bile za njega preširoke. Mnoga lađa razbila se o hridine, kad je zapala<br />
u veliko talasanje i buru privredne krize, koja je minule godine<br />
obuhvatila gotovo cio svijet, a mnoga će se lađa još nasukati ili razbiti«...<br />
»Naročito mali producenti i trgovci, iako nemaju niti relativno onu<br />
režiju, koju ima velika industrija, neminovno nazaduju i propadaju, jer<br />
im je temelj ili slab ili nikakov. Kapitala imadu malo, naprave i pilane<br />
su im većinom primitivne, a prodajna organizacija — ako se o takovoj<br />
kod malih producenata može uopće govoriti — zatajila je potpunoma.<br />
Ako je takva organizacija postojala, u čemu je ležala Ležala je u rukama<br />
pretrgli ja. A kako je sada Pretrglije puni robe od prijašnjih zaključaka<br />
po skupljim cijenama, u nemogućnosti da prodadu i svoje vlastite<br />
zalihe, ostavili su male producente na cjedilu, a oni sami su preslabi,<br />
bar pojedinačno, da svoju robu plasiraju uz još rentabilne cijene na stranim<br />
tržištima. Prinuždeni su da robu dadu bez cijene, ili da obustave<br />
pogone.«<br />
Eto, takovo je stanje drvne industrije, koju po zahtjevima trgovaca<br />
drvom valja spašavati uglavnom obaranjem šumske takse!<br />
Kao živ dokaz neracionalne sječe naših šuma u prošlim godinama<br />
služe nam ogromne površine srednjedobnih hrastovih šuma, koje su posječene<br />
u najboljoj snazi svoga prirašćivanja. Općenito je poznato, da<br />
smo, kako sječom nedozrelih sastojina, tako i inače prekomjernom sječom<br />
zrelih šuma, pružili pred stranim svijetom impresiju nesređena i<br />
zaostala naroda, koji nije znao i umio da se razumno koristi onim šumskim<br />
kapitalom, koji je od propale monarhije naslijedio. Naslijedivši taj<br />
kapital, a ne poznavajući njegovo pravo značenje, žurili smo se, da ga<br />
što prije potrošimo . Dokaz je tome činjenica, da je 65'/с državnih šuma<br />
predano putem dugoročnih ugovora na eksploataciju velikim preduzećima,<br />
dok se 29% tih šuma iskorišćava putem licitacija, a samo 6% u<br />
vlastitoj režiji. Prekomjerna se sječa zrelih šuma u prošlim godinama<br />
ne može opravdati time, što su te šume pretstavljale zrio produkt gotov<br />
za sječu. P'ri tom se pušta međutim iz vida, da su one pretstavljale pored<br />
gotovog produkta i produktivna sredstva, pa su se mogle poštedjeti od<br />
sječe bar do 3 decenija, a da pri tom ne bi izgubile ništa na svojoj vrijednosti.<br />
Na osnovu izloženih činjenica neispravna je tvrdnja u izvještaju<br />
saveza industrijalaca i trgovaca šumskih proizvoda za 1929. god., gdje<br />
se za sječu šuma doslovno veli ovo: »U šumarskoj struci nastalo je prije<br />
više od 2 godine izvjesno previranje, prikriveno stručnim motivima i<br />
nekom privrednom brigom za interese šumarskog erara i očuvanja šuma<br />
od prevelike sječe.« (Vidi članak »Šumska politika« u Drvotršcu br. 22.<br />
od 1. VTll. 1930.). To je aludiranje na moje navode, koje sam zastupao<br />
na glavnoj skupštini J. Š. U., držanoj 8. i 9. decembra 1928. g. u Zagrebu,<br />
50
Change language