Zbornik radova III , 2005. - filozofski fakultet u zenici - Univerzitet u ...

organizirano učenje u slobodnom vemenu daje bogatstvosadržaja za ovaj oslobađajući doživljaj. 18Slobodno vrijeme treba da bude vrijeme slobodnogživotnog aktiviteta i unapređivanja duševnog života djeteta.Odmor, razonoda i razvoj ličnosti osnovne su funkcije slobodnogvremena. Otuda jedna od prvih zadaća odraslih i jeste razvijanjeokoline koja će stimulirati različite oblike učenja, posebiceuzgredno učenje, kako bi se sve individualne snage djetetaistodobno i potvrđivale i razvijale.Uzgredno učenjeDjeca žele i hoće da saznaju mnoge stvari. Ona imajupotrebu da gledaju i slušaju, da mirišu i osjećaju, da govore imisle, da žele i vole. Ona vole prirodno učenje. Moglo bi se čakreći da škola isključuje prirodno učenje i da potiskuje tzv.uzgredno učenje. Upravo zbog toga u školi i ne moguindividualnost i kreativnost djeteta doći do svog punog iskaza.Konfluentno obrazovanje je (i) oslobađajući doživljaj ukome dijete istražuje i kreira, u kojem se služi svojominicijativom i vlastitim rasuđivanjem i na taj način slobodno ipotpuno razvija svoje sposobnosti. Škola nije mjesto gdje svakodijete može da uči na svoj način. U njoj se, uglavnom, dijete nemože baviti onim što ga interesira. A ukoliko se to desi, dijete nemože ostati onoliko vremena koliko njegovo interesovanja iznatiželja traže. Uzgredno (prirodno) učenje pruža šansu zainicijative i kreativnost, samopotvrđivanje i socijalizaciju. Onoprobuđuje i pobuđuje različita interesovanja, budi dječiju žeđ zasaznavanjem, otkrivanjem, istraživanjem raznolikih područja iraznih aspekata društvenog življenja. Otuda je neophodno djeciponuditi što više izbora kako bi ih doveli u situaciju dasamostalno odlučuju i prirodno kušaju svoje mogućnosti. A toznači pružiti mogućnosti za razvijanje vlastitih kreativnihsposobnosti. Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem se može datibogatstvo sadržaja za uzgredno učenje. Za djecu ovo vrijeme bimoglo i trebalo da bude vrijeme za prirodno učenje i slobodnoizražavanje radosti življenja. Postoji opća suglasnost o tome da18Uporedi: Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda u radu s predškolskom djecom injihovim roditeljima, Zagreb, »Alinea«; Stol, L. i Fink, D. (2000), Mijenjajmo našeškole, Zagreb, »Educa«25