116S. PETRIĆ, <strong>Izmjena</strong> <strong>ili</strong> <strong>raskid</strong> <strong>ugovora</strong> <strong>zbog</strong> <strong>promijenjenih</strong> <strong>okolnosti</strong>...Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 28, br. 1, 107-155 (2007)određenih <strong>okolnosti</strong>, a koja čini temelj poslovne volje. 28 Ako nakon nastanka<strong>ugovora</strong> dođe do bitnih promjena ovih <strong>okolnosti</strong> koje su za stranke (<strong>ili</strong> zajednu od njih ako se druga tome ne protivi) osnova posla, ova osnova je<strong>ili</strong> poremećena <strong>ili</strong> otpada i inzistiranje na poštovanju <strong>ugovora</strong> protivno jedobroj vjeri. Dakle, kao i prethodna, i ovo se shvaćanje izvodi iz načelasavjesnosti i poštenja (Treu und Glauben). Na temelju ove teorije moguće jezahtijevati i uskraćivanje činidbe i izmjenu <strong>ugovora</strong>, ovisno o <strong>okolnosti</strong>maslučaja. 29 Ona se u velikoj mjeri približava klasičnom shvaćanju klauzulerebus sic stantibus kako su je definirali kanonisti i postglosatori, 30 no od njese ipak razlikuje i po opsegu primjene koji je mnogo širi, 31 te naročito potome što se osnova posla ne smatra pravnim dijelom sadržaja <strong>ugovora</strong>, većspada u faktične elemente posla.U talijanskom je pravu razvoj instituta <strong>promijenjenih</strong> <strong>okolnosti</strong> tekaorelativno ravnomjerno i sudska praksa ga je još od 17. stojeća manje višeredovito priznavala. Donekle disonantni glasovi čuju se jedino u vrijemeprimjene starog Codice civile (od 1866. do 1942. godine), no stupanjemna snagu nove građanske kodifikacije institut je i na legislativnoj razinipriznat kao opće pravilo za sve ugovore, pa čak i jednostrano obvezujuće.Ovim odredbma u talijanskom je pravu zapravo prihvaćena klasična teorijaklauzule rebus sic stantibus. Dio pravne teorije osnovu ovog pravila nalazi<strong>ili</strong> u primjeni načela ekvivalencije uzajmnih prestacija koje je povrijeđeno<strong>zbog</strong> promjene <strong>okolnosti</strong>. Druga grupa autora prihvaća teoriju implicitnoguvjeta, tj. smatra kako su se stranke obvezale pod prešutnim uvjetom dastvari ostanu onakve kakve su bile u vrijeme zaključenja <strong>ugovora</strong>. 323. Raskid <strong>ili</strong> izmjena <strong>ugovora</strong> <strong>zbog</strong> <strong>promijenjenih</strong> <strong>okolnosti</strong> usuvremenom pravu3.1. Promijenjene <strong>okolnosti</strong> u suvremenom usporednom pravuZa moderne pravne sustave, posebno one kontinentalno - europskogakruga, karakteristično je da u sve većoj mjeri priznaju utjecaj <strong>promijenjenih</strong>28To mogu biti različite <strong>okolnosti</strong> kao što je ostvarenje načela jednake vrijednosti činidaba,zadržavanje predvidljivog kretanja cijena, mogućnost nabavke <strong>ili</strong> plasmana robe i sl.29O sudskoj praksi više vidi: PALANDT, Bürgerliches Gesetzbuch, str. 260.-263.30Jer polazi od subjektivnog kiretrija, tj. od shvaćanja stranaka o (ne)postojanju određenih<strong>okolnosti</strong>.31Na temelju teorije o otpadanju osnove posla može se zahtijevati oslobođenje od obveze iu slučaju kada su stranke imale pogrešnu predodžbu o <strong>okolnosti</strong>ma bitnim za zaključeni posao,dakle u slučaju kada je riječ o zabludi o osnovi posla.32Više o teorijskim stavovima u talijanskom pravu vidi: DE MARTINI, A., L` eccessivaonerosita nella esecuzione dei contratti, Milano, 1950.; TARTAGLIA, P., Onerosita eccessiva,Enciclopedia dell Diritto, XXX, Milano, 1980., str. 155. sq.
S. PETRIĆ, <strong>Izmjena</strong> <strong>ili</strong> <strong>raskid</strong> <strong>ugovora</strong> <strong>zbog</strong> <strong>promijenjenih</strong> <strong>okolnosti</strong>...Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 28, br. 1, 107-155 (2007)117<strong>okolnosti</strong> na ugovor, iako u mnogim pravima i dalje ne postoje izričitezakonske norme koje bi kao opće pravilo predviđale pravo na pozivanjena promjenu <strong>okolnosti</strong> za sve ugovore. No, sudska praksa u tim zemljamanastavlja razvojne tendencije s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, te koristećirazličite teorijske koncepcije u većoj <strong>ili</strong> manjoj mjeri dopušta <strong>raskid</strong> <strong>ili</strong>izmjenu <strong>ugovora</strong>.Francuska sudska praksa ograničenja Code civila i dalje prevladavapozivom na teoriju imprevizije, ali samo u oblasti administrativnih <strong>ugovora</strong>.I dalje se u praksi Kasacijskog suda odbija prihvatiti ovu teoriju za ugovoregrađanskog prava. Kako se teorija imprevizije odnosi na promjene kojedovode do poremećaja vrijednosti prestacija, ističe se da stranke zaključujućiugovor moraju prihvatiti rizike ekonomskih promjena. Odbijaju se različitateorijska shvaćanja kojima se pokušava proširiti ovaj koncept na sveugovore. 33 No, kako je već naglašeno, kod civilnih i trgovačkih <strong>ugovora</strong>sudska praksa ipak rješenje problema u određenom broju slučajeva nalaziu proširenom tumačenju pojma više sile. Osim toga, u francuskom pravupostoji čitav niz posebnih propisa kojima se postiže svrha otklanjanjanegativnih efekata određenih kategorija <strong>promijenjenih</strong> <strong>okolnosti</strong>. Ne radi sesamo o već spomenutim propisima vezanim za ugovore zaključene prije i utijeku I. i II. svjetskog rata, već postoji niz propisa o indeksaciji cijena, opromjeni zakupnina kod različitih vrsta <strong>ugovora</strong> o zakupu, o promjenamanaknade za korištenje autorskih dijela i sl. 34U austrijskom se pravu pozivanje na promijenjene <strong>okolnosti</strong>, i porednepostojanja generalnog pravila, temelji na nekim drugim odredbamaABGB-a, 35 no što je još značajnije, sudska praksa generalno prihvaća dafundamentalna promjena <strong>okolnosti</strong> na kojima su stranke utemeljile svojugovor, ukoliko je za obje strane u trenutku zaključenja <strong>ugovora</strong> bilanepredvidiva, može utjecati na održanje <strong>ugovora</strong> na snazi. Ovakvi stavovitemelje se na, u njemačkoj pravnoj teoriji formiranoj, teoriji otpadanjaosnove posla. 36 U svjetlu te teorije uvjeti za primjenu klauzule rebus sic33Tako se teorija o prešutnom uvjetu vezanosti ugovorom “ako svari ostanu kakve su bile”odbija u sudskoj praksi s argumentom da se takva pretpostavka ne može prihvatiti ako u ugovorunema elemenata koji jasno ukazuju na volju stranaka da ovaj uvjete učine dijelom <strong>ugovora</strong>.Teorija koja temelj kauzule rebus sic stantibus nalazi u načelu pravičnosti i dobre vjere odbijase s argumentom da se u skladu s ovim načelima može tumačiti samo one odredbe <strong>ugovora</strong>koje su nejasne <strong>ili</strong> višeznačne, a jasne klauzule obvezuju onako kako su ugovorene. Odbija sei teorija koja se temelji na zlouporabi prava jer zahtjev za ispunjenje ugovorne obveze onakokako glasi ne može biti zlouporaba prava, budući da je ugovor zakon za stranke. Isto tako, neprihvaća se ni stav da se radi o obogaćenju bez pravne osnove, budući da je ugovor valjanaosnova stjecanja. Više vidi: STARCK, B., Droit civil, Obligations; 2. Contrat et quasi-contrat;Regime General, 2. edition, Litec, Paris, 1986., str. 403.-410.34Više vidi: STARCK, str. 413.-415.; SAVATIER, R., La theorie des obligations, Dalloz,Paris, 1967., str. 236.-237.; BUFFELAN-LANORE, Y., Droit civil, Deuxieme annee, Masson,Paris, 1986., str. 70.-71.35Tako se koriste odredbe § 936; § 1052 i § 1170a ABGB-a.36Ovu teoriju brane i austrijski teoretičari. Vidi: KERSCHNER, Irrtumsanfechtung
- Page 1: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 4 and 5: 110S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 6 and 7: 112S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 8 and 9: 114S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 12 and 13: 118S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 14 and 15: 120S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 16 and 17: 122S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 18 and 19: 124S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 20 and 21: 126S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 22 and 23: 128S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 24 and 25: 130S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 26 and 27: 132S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 28 and 29: 134S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 30 and 31: 136S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 32 and 33: 138S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 34 and 35: 140S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 36: 142S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid u
- Page 39 and 40: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 41 and 42: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 43 and 44: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 45 and 46: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 47 and 48: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov
- Page 49: S. PETRIĆ, Izmjena ili raskid ugov