10. KAKO DALJE?Područje Bjelovarsko-<strong>bilogorske</strong> županije u inicijalnoj je fazi razvoja turizma te seovim Master-<strong>plan</strong>om postavljaju temelji za njegov sustavan, koordiniran i <strong>plan</strong>skiusmjeravan razvoj. U tom smislu, ovaj dokument krenuo je od detaljne analizepostojećeg stanja turističkog razvitka, osobito usmjerene na inventarizaciju ivalorizaciju turističke resursno-atrakcijske osnove koju tek treba pretvoriti u dobroosmišljene turističke doživljaje i proizvode na način koji će omogućavati kontinuiranozadovoljavanje zahtjeva i/ili potreba jasno prepoznatih i ciljanih potrošačkihsegmenata. U tom je kontekstu, nadalje, provedena i detaljna analiza potencijalnogturističkog tržišta, koja je ukazala na činjenicu da se značajni turistički učinci već ukratkom roku mogu polučiti aktiviranjem domaće potražnje u neposrednom okruženjuŽupanije te, u tom smislu, osobito latentne potražnje koncentrirane u Zagrebu iZagrebačkoj županiji. Naime, BBŽ i pojedine njene karakteristične regije mogu ovomtržištu odmah ponuditi ne samo ponudu vezanu uz Daruvarske Toplice, već i različitekreativno osmišljene izletničke sadržaje, kao i brojne aktivnosti pogodne za kratkeodmore, prvenstveno oslonjene na bogatstvo aktivnosti u prirodi.S druge strane, ozbiljniji razvoj turizma na području BBŽ u dolazećem razdobljutemelji se na postavkama razvojne vizije i misije, definiranih u suradnji s dionicimaturističkog razvoja Bjelovarsko-<strong>bilogorske</strong> županije, a na temelju kojih je predložen ikoncept budućeg turističkog razvoja ovog područja. Sukladno prethodno definiranommetodološkom pristupu, iz razvojne su vizije potom definirani strateški ciljevi, izvedenje prijedlog turističke regionalizacije, kao i buduće tržišno pozicioniranje Županije naklasterskoj osnovi. Konačno, na bazi svih prethodnih saznanja, identificirani su ituristički proizvodi na kojima valja temeljiti razvoj turizma u nadolazećem razdoblju.Postupna operacionalizacija vizije i misije kroz strateške razvojne ciljeve trebala bina cijelom prostoru BBŽ osigurati sustavan, meñusobno koordiniran, a time i održivrazvoj turizma. Postavljeni razvojni ciljevi, pritom, maksimalno su uvažavali ne samobitne značajke resursno-atrakcijske osnove, već i financijske, ljudske i organizacijskeresurse kojima BBŽ trenutno raspolaže. Sukladno tome, definirani ciljevi razvojapolaze od: stvaranja organizacijskih preduvjeta i senzibiliziranja klučnih razvojnih dionikaprema glavnim postulatima ovog <strong>plan</strong>a, preciznog definiranja pristupa razvoju prioritetnih turističkih proizvoda za kojepostoje svi bitni preduvjeti da se razviju već u relativno kratkom vremenskomrazdoblju kao i od potrebe uspostavljanja tržišne komunikacije s ciljnim tržištima.Istodobno, a što se tiče tržišnog pozicioniranja BBŽ, kroz identificirana tri regionalnaturistička klastera utvrñeni su primarni razlikovni elementi na temelju kojih je grañenoklastersko tržišno pozicioniranje, osiguravajući na taj način da si ova tri klasterameñusobno ne konkuriraju, već da jedni drugima komplementiraju ponudom različitihtematiziranih turističkih doživljaja, iskustava i/ili proizvoda.Posebno valja naglasiti da se implementaciji ovog dokumenta može pristupiti nesamo na razini geografskih klastera, za što je ovaj <strong>plan</strong> osigurao temeljna polazišta iodredišta, već i na alternativni način. Naime, vodeći računa o suvremenim turističkihtrendovima, gdje su potencijalni posjetitelji neke regije sve češće u potrazi zaspecifičnim doživljajima, radije nego za obilaskom i upoznavanjem pojedinih njenih110
izoliranih atrakcija i/ili mjesta, implementacija Master-<strong>plan</strong>a BBŽ temeljena natematiziranim vrstama turističkih iskustava i doživljaja, odnosno, proizvodnimklasterima (klaster agro-turizma, klaster lovnog turizma, klaster turizma kulture životai rada i sl.), jednako je dobar pristup kao i onaj na bazi regionalnih klastera. No bezobzira koji pristup dionici turističkog razvoja BBŽ smatraju prikladnijim, učinkovitaimplementacija ovog Master-<strong>plan</strong>a podrazumijeva takoñer i: definiranje odreñenog broja specifičnih razvojnih projekata kao oglednihprimjera i/ili nositelja turističkog razvoja, odnosno izradu konkretnog akcijskog <strong>plan</strong>a, s jasno odreñenim prioritetima, vremenomimplementacije, potrebnim financijskim sredstvima i nositeljima pojedinihprojektnih zadataka,a što ovim dokumentom nije obuhvaćeno, ni predviñeno.Konačno, proces ulaganja u razvoj pojedinih turističkih proizvoda BBŽ trebala biodmah pratiti i odgovarajuća tržišna komunikacija, pa bi, u tom smislu, dionici razvojaBBŽ trebali uložiti dodatne kreativne napore i pristupiti definiranju operativnog <strong>plan</strong>aturističkog marketinga i promocije.Pod uvjetom da se za potrebe praktične implementacije ovog dokumenta osigurapredanost kako javnog, tako i privatnog sektora BBŽ, do 2020. godine županija bitrebala polučiti višestruke koristi od projeciranih oko 350 tisuća registiranih turističkihnoćenja, odnosno od okoi 85 tisuća izletnika koji bi se mogli privlačiti na godišnjojrazini. Ova potražnja, prema konceptu turističkog razvoja predloženog ovim <strong>plan</strong>om,ne samo da bi osiguravala znatne direktne koristi smještanom i ugostiteljskomsektoru županije, već bi stvorila i značajan dodatni izvor prihoda različitimkategorijama stanovnika koji će se u turističku ponudu uključiti ponajviše krozdirektnu prodaju svojih proizvoda i/ili usluga (pružanja niza specijaliziranih uslugavoñenja, iznajmljivanje opreme, demonstracija tradicionalnih proizvodnih procesa islično).Na kraju valja još jednom istaknuti sljedeće: iako ovaj <strong>plan</strong> nudi jasnu viziju i put kanjezinoj realizaciji, odgovornost za njegovu operacionalizaciju i učinkovituimplementaciju ne može snositi samo Turistička zajednica Bjelovarsko-<strong>bilogorske</strong>županije i županijsko poglavarstvo, već i sve jedinice lokalne uprave/samoupravekao i sadašnji i potencijalni poduzetnici koji moraju prepoznati razvojne mogućnostikoje proizlaze iz intenzivnijeg i organiziranijeg turističkog razvoja..111
- Page 3 and 4:
4.3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA........
- Page 5:
ilogorskežupanijeBjelovarskobilogo
- Page 10 and 11:
ponude potrebnih ponajviše za priv
- Page 12 and 13:
Nadalje, s obzirom na vrijedne prir
- Page 15 and 16:
39 ribnjaka. Ribnjacima momentalno
- Page 17 and 18:
Generalno gledano, a što se tiče
- Page 19 and 20:
Generalno gledano, može se konstat
- Page 21 and 22:
vodoopskrbna zona „Daruvar“ - u
- Page 23 and 24:
3.2.6. Gospodarenje otpadomOrganizi
- Page 25:
Biljni svijet Životinjski svijet Z
- Page 28 and 29:
Najzastupljeniji su hrast kitnjak,
- Page 30 and 31:
Izletište Bara u slijedećih bi ne
- Page 32 and 33:
7.4.8. Župna crkva sv. Benedikta -
- Page 34 and 35:
8.5.2. Kušaonica "Badel 1862“ d.
- Page 36 and 37:
10.1.18. Proljeće u Trojstvu - Vel
- Page 38 and 39:
13.3.1. Termalni vodeni park AQUAE
- Page 40 and 41:
Tablica 3.4.1.1 - Smještajni kapac
- Page 42 and 43:
Nadalje, u odnosu na 2003. godinu k
- Page 44 and 45:
deset emitivnih tržišta za podru
- Page 46 and 47:
Iako nema značajnije razlike u soc
- Page 48 and 49:
aktivnost. Iznimku, donekle, predst
- Page 50 and 51:
4. ANALIZA TRŽIŠTARazvoj turizma
- Page 52 and 53:
Tablica 4.1.1 - nastavakFaktoriPosl
- Page 54 and 55:
4.2 Identifikacija potencijalne tr
- Page 56 and 57:
Tablica 4.2.2 - Procjena broja jedn
- Page 58 and 59:
žene u ranim 50-tim godinama, koje
- Page 60 and 61: iznajmljivanje oružja• prilagoñ
- Page 62 and 63: Ruralni turizamPotražnju za ruraln
- Page 64 and 65: Turizam vinaKonzumacija vina kao i
- Page 66 and 67: Broj planinara koji nisu učlanjeni
- Page 68 and 69: ispunjava njihova očekivanja. Manj
- Page 70 and 71: Tržište kulturnog turizmaza rekre
- Page 72 and 73: doživljajem. Ove rute mogu biti te
- Page 74 and 75: 5. SWOT ANALIZA5.1. UvodNa temelju
- Page 76 and 77: svojevrsnom hendikepu, neovisno o r
- Page 78 and 79: valja pridodati i padajuću razinu
- Page 80 and 81: SWOT analiza posvećena ljudskim po
- Page 82 and 83: ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I POTICAN
- Page 84 and 85: 6. STRATEŠKA VIZIJA, MISIJA I CILJ
- Page 86 and 87: diverzifikacija turističkih iskust
- Page 88 and 89: poboljšavati stupanj zadovoljstva
- Page 90 and 91: Povećanje broja, unapreñenje razn
- Page 92 and 93: ciljeva, ni važnost pojedinih proj
- Page 94 and 95: iskomunicirane vlastite konkurentsk
- Page 96 and 97: 8. TRŽIŠNO POZICIONIRANJE BBŽ8.1
- Page 98 and 99: prepoznatljiva tradicionalna kultur
- Page 100 and 101: pitomi obronci Moslavačke gore izu
- Page 102 and 103: 9. PRIORITETNI TURISTIČKI PROIZVOD
- Page 104 and 105: pregovaračka snaga na strani kupac
- Page 106 and 107: 6. Kulturni turizam.S druge strane,
- Page 108 and 109: 9.5. Tržišni potencijal turistič