valja pridodati i padajuću razinu ukupne gospodarske aktivnosti. Kao rezultat sveganavedenog, jako je malo kvalitetnih projektnih ideja, prijedloga i/ili inicijativa u funkcijiunapreñenja postojeće situacije u sferi turizma, neovisno da li je riječ o privatnom ilijavnom sektoru.S druge strane, SWOT analiza je identificirala i nekoliko snaga kojih valja biti itekakosvjestan kako bi se na njima moglo kapitalizirati u budućnosti. Riječ je ponajviše orastućoj svijesti cijele lokalne zajednice (sustav lokalne samouprave, sustavturističkih zajednica, komunalna poduzeća, turistički djelatnici, lokalno stanovništvo)o gospodarskom potencijalu i nedovoljno iskorištenim mogućnostima turističkeresursno-atrakcijske osnove BBŽ. Pod pretpostavkom da se ta svijest ne zadržisamo u deklarativnoj sferi, već se počne materijalizirati kroz različite inicijative najavno-javnoj, javno-privatnoj i privatno-privatnoj razini, povećana ponuda različitihturističkih sadržaja, objekata i/ili usluga na cijelom projektnom području samo jepitanje vremena. Naravno, takve inicijative trebale bi biti povezane i s poboljšanjem,proširenjem i/ili povećanjem učinkovitosti postojećeg sustava državnih poticaja,osobito u sferi projekata malog i srednjeg poduzetništva.Sumarni pregled SWOT-a u sferi ekonomskog i poslovnog okruženja iskazan je usljedećoj tablici:EKONOMSKO I POSLOVNO OKRUŽENJESnageRazvijena svijest nositelja javne vlasti o ekonomskom potencijaluturističkog sektoraDržavni sustav poticajaRazličite inicijative pogodne za razvoj SME u turizmuRazličite meñuopćinske suradnje na pitanjima od zajedničkoginteresaPrilikeRaspoloživost EU strukturnih fondovaSuradnja s drugim kontinentalnim destinacijama u RHSuradnja s kontinentalnim destinacijama izvan RHLako dostupna iskustva drugih zemalja u razvoju kontinentalnogturizmaIzvor: Institut za turizam, ZagrebNedostaciNedostatak razvojne vizije turističkog razvitka BBŽNedovoljan broj privatnih inicijativaMali broj poduzetnika u djelatnosti turizma i ugostiteljstvaNedostak znanja za dinamiziranje turističkog razvoja BBŽOpadajuća razina ukupne gospodarske aktivnostiNerazvijeno financijsko tržište ne potiče razvoj novih projekataNedostatak koncepata i razvojnih programa na lokalnim razinamaOpasnostiPrivatnom sektoru ulaganje u turizam nije dovoljno isplativoGubitak interesa malih i srednjih poduzetnika za državnim poticajnimsredstvimaOdsutstvo ulaganja u nove turističke projekteUlaganja u "krive" turističke projekte5.6. Umrežavanje s drugim gospodarskim sektorimaKad je riječ o umreženosti i odnosima s drugim gospodarskim sektorima, glavneprednosti BBŽ trebale bi biti povezane s mogućnošću pribavljanja zdrave i visokokvalitetne hrane (riba, meso, voće i povrće, vino, žitarice), kao i sa sve većomulogom i kvalitetom različitih kulturnih dogañanja u ukupnom turističkom proizvodudestinacije.S druge strane, i ovdje je podulji popis identificiranih nedostataka. U tom kontekstu,posebice valja naglasiti slabo (nikakvo) korištenje izuzetnih mogućnosti na razvojturizma u ruralnom okruženju (obronci Bilogore, Moslavačke gore, Papuka),nerazvijenu trgovinsku ponudu (suveniri, memorabilije i sl.), odnosno nedostatak78
meñusobnog interesnog povezivanja malih i srednjih poduzetnika (privatniiznajmljivači + vlasnici objekata hrane i pića + usluge izleta + specijalizirane usluge –lov, ribolov, cikloturizam i sl.) u stvaranju cjelovitog lanca vrijednosti.ODNOSI I UMREŽAVANJE S DRUGIM GOSPODARSKIM SEKTORIMASnageLaka dostupnost zdrave i visoko kvalitetne hraneRastući broj (kulturnih) dogañanja i manifestacijaProizvodnja sve kvalitetnijeg vina i rakijeProizvodnja autohtonih stočarskih proizvodaProizvodnja ljekovitog biljaMedarstvoPrilikePojačani interes seoskih domaćinstava za privreñivanje u turizmuVelik broj još neartikuliranih inicijativa za upotpunjavanje ponudeturističkih iskustava/doživljajaPartnerstva i povezivanje djelatnosti komplementarnih s turizmomRast i sve izrazitija segmentacija potražnje u sferi tzv. "specijalnihinteresa"Izvor: Institut za turizam, ZagrebNedostaciSlabo korištenje mogućnosti tzv. "agroturizma"Nedovolja promidžba lokalnih prozvoñača zdrave hraneNedostatak javno-privatnih i privatno-privatnih partnerstvaSlaba uključenost kulturnih sadržaja u turističku ponuduNerazvijena trgovinska ponuda namijenjena turistimaNedostatak poslovnog povezivanja SME poduzetnikaNemogućnost uspostave cjelovitog lanca vrijednostiOpasnostiNeumreženost, rascjepkanost i nedostatak suradnjeNiska stopa samozapošljavanjaUsporen gospodarski rast5.7. Ljudski potencijaliSlično kao i u slučaju ekonomskog i poslovnog okruženja i umrežavanja s drugimgospodarskim sektorima, uočene slabosti na cijelom području BBŽ još uvijekznačajno pretežu prepoznate snage i u sferi ljudskih potencijala, odnosnoproblematike povezane s tržištem rada. Ovu činjenicu valja tretirati s najvećompažnjom, budući da turizam, kao servisna industrija, presudno ovisi o kvalitetiljudskog činitelja.Naime, iako je lokalna populacija poznata po svojoj gostoljubivosti i prijateljskomodnosu prema gostu, te izražava pozitivan stav prema razvoju turizma, SWOT jeukazao na ozbiljne probleme koja valja riješiti kako bi se osigurali povoljni uvjeti zauspješnu implementaciju budućeg <strong>plan</strong>a turističkog razvitka Županije. To se osobitoodnosi na široko rasprostranjen problem niske kvalitete usluge, činjenicu koja se nemože previdjeti neovisno o poslovanju Specijalne bolnice i s njom povezanihsadržaja u Daruvaru. Iako je niska kvaliteta usluživanja u turističkom sektoru, sasvimsigurno, povezana s nedovoljnim brojem kvalificiranog osoblja, a što djelomiceproizlazi iz niske gustoće naseljenosti, nepovoljne demografske strukture,dugogodišnje depopulacije i migracija kvalificirane radne snage u veće urbane centreizvan projektnog područja, poboljšavanje današnje razine usluživanja naprosto nemaalternativu.Druga bitna utvrñena slabost kojoj valja posvetiti posebnu pozornost kako bi sepostojeća kvaliteta usluge unaprijedila, odnosno kako bi se osiguralo zadovoljstvogosta, a time i njegova lojalnost i ponovni dolazak, odnosi se na relativno slabmenadžerski potencijal, ne samo u usporedbi s meñunarodnim okruženjem, već i uodnosu na jadranske destinacije.79
- Page 3 and 4:
4.3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA........
- Page 5:
ilogorskežupanijeBjelovarskobilogo
- Page 10 and 11:
ponude potrebnih ponajviše za priv
- Page 12 and 13:
Nadalje, s obzirom na vrijedne prir
- Page 15 and 16:
39 ribnjaka. Ribnjacima momentalno
- Page 17 and 18:
Generalno gledano, a što se tiče
- Page 19 and 20:
Generalno gledano, može se konstat
- Page 21 and 22:
vodoopskrbna zona „Daruvar“ - u
- Page 23 and 24:
3.2.6. Gospodarenje otpadomOrganizi
- Page 25:
Biljni svijet Životinjski svijet Z
- Page 28 and 29: Najzastupljeniji su hrast kitnjak,
- Page 30 and 31: Izletište Bara u slijedećih bi ne
- Page 32 and 33: 7.4.8. Župna crkva sv. Benedikta -
- Page 34 and 35: 8.5.2. Kušaonica "Badel 1862“ d.
- Page 36 and 37: 10.1.18. Proljeće u Trojstvu - Vel
- Page 38 and 39: 13.3.1. Termalni vodeni park AQUAE
- Page 40 and 41: Tablica 3.4.1.1 - Smještajni kapac
- Page 42 and 43: Nadalje, u odnosu na 2003. godinu k
- Page 44 and 45: deset emitivnih tržišta za podru
- Page 46 and 47: Iako nema značajnije razlike u soc
- Page 48 and 49: aktivnost. Iznimku, donekle, predst
- Page 50 and 51: 4. ANALIZA TRŽIŠTARazvoj turizma
- Page 52 and 53: Tablica 4.1.1 - nastavakFaktoriPosl
- Page 54 and 55: 4.2 Identifikacija potencijalne tr
- Page 56 and 57: Tablica 4.2.2 - Procjena broja jedn
- Page 58 and 59: žene u ranim 50-tim godinama, koje
- Page 60 and 61: iznajmljivanje oružja• prilagoñ
- Page 62 and 63: Ruralni turizamPotražnju za ruraln
- Page 64 and 65: Turizam vinaKonzumacija vina kao i
- Page 66 and 67: Broj planinara koji nisu učlanjeni
- Page 68 and 69: ispunjava njihova očekivanja. Manj
- Page 70 and 71: Tržište kulturnog turizmaza rekre
- Page 72 and 73: doživljajem. Ove rute mogu biti te
- Page 74 and 75: 5. SWOT ANALIZA5.1. UvodNa temelju
- Page 76 and 77: svojevrsnom hendikepu, neovisno o r
- Page 80 and 81: SWOT analiza posvećena ljudskim po
- Page 82 and 83: ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I POTICAN
- Page 84 and 85: 6. STRATEŠKA VIZIJA, MISIJA I CILJ
- Page 86 and 87: diverzifikacija turističkih iskust
- Page 88 and 89: poboljšavati stupanj zadovoljstva
- Page 90 and 91: Povećanje broja, unapreñenje razn
- Page 92 and 93: ciljeva, ni važnost pojedinih proj
- Page 94 and 95: iskomunicirane vlastite konkurentsk
- Page 96 and 97: 8. TRŽIŠNO POZICIONIRANJE BBŽ8.1
- Page 98 and 99: prepoznatljiva tradicionalna kultur
- Page 100 and 101: pitomi obronci Moslavačke gore izu
- Page 102 and 103: 9. PRIORITETNI TURISTIČKI PROIZVOD
- Page 104 and 105: pregovaračka snaga na strani kupac
- Page 106 and 107: 6. Kulturni turizam.S druge strane,
- Page 108 and 109: 9.5. Tržišni potencijal turistič
- Page 110 and 111: 10. KAKO DALJE?Područje Bjelovarsk