Ruralni turizamPotražnju za ruralnim turizmom, u većini slučajeva, generiraju uglavnom domaćituristi, iako se primjećuje da ruralne destinacije privlače i sve veći broj stranihposjetitelja 11 . Turisti koji odmor provode u ruralnim područjima su dobro obrazovaneosobe mlañe i srednje dobi, prosječnih ili nadprosječnih prihoda. Putuju s obitelji i/iliprijateljima, a aktivnosti kojima se bave tijekom boravka su neformalne i ne<strong>plan</strong>irane(npr. <strong>plan</strong>inarenje, trekking, jahanje, ribolov, posjet nacionalnim parkovima i/iliparkovima prirode, posjet kulturnim atrakcijama). Oni koji se odlučuju za odmor ururalnom ambijentu izvan granica svoje domovine nešto su stariji od onih kojipreferiraju domaće destinacije ruralnog turizma.Veličina domaćeg tržišta ruralnog turizma nije poznata, no prema istraživanjimaInstituta za turizam, ona bi mogla biti značajna. Naime, istraživanje u svrhuutvrñivanja potencijala turizma vina Slavonskih vinogorja 12 , pokazalo je da oko450.000 stanovnika gradova iznad 10.000 stanovnika putuje izvan glavnih ljetnihgodišnjih odmora u odredišta na moru. Velika većina, odnosno njih 97% imaju željuputovati u Slavoniju, pri čemu bi njih oko 57 posto najradije odsjelo na seoskomgospodarstvu, 10 posto u manjem, elegantnom hotelu te oko 8 posto u iznajmljenojkući ili vikendici. S obzirom da dio Bjelovarsko-<strong>bilogorske</strong> županije je dio ili graniči saSlavonijom, dok su ostali dijelovi županije geo-morfološki slični Slavonije, overezultate možemo primijeniti i na prostor Bjelovarsko-<strong>bilogorske</strong> županije.Nadalje, turisti koji biraju odmor u ruralnim područjima uglavnom su samostalni, te imodmor treba zadovoljiti raspon potreba od intelektualne stimulacije, preko kontakta sdomaćim stanovništvom, do potrage za davno izgubljenim, mirnim, jednostavnim itradicionalnim načinom života. Pri tome, ovi turisti traže kvalitetnu usluge i sve većiizbor različitih turističkih doživljaja. Odabir odmora u ruralnom području čini im se kaodobro rješenje za bijeg od svakodnevne, monotone rutine gradskog života i sveizraženijeg stresa na radnom mjestu 13 . Stoga, preferiraju opušten odmor daleko odstresne svakodnevnice kako bi se mogli potpuno opustiti, uživati u tišini i miru,provesti kvalitetno vrijeme s članovima svoje obitelji, u kontaktu s prirodom, uživajućipri tome u osjećaju prostora i slobode.Na osnovu koristi kojeg turisti žele od svog odmora u ruralnom području moguće jerazlikovati pet segmenata turista 14 : obiteljski orijentirani ruralni turisti (oko 30% potražnje) – žele se dobroprovesti sa svojom obitelji, pri čemu su im važni kvalitetni sadržaji za djecu.Samostalno organiziraju putovanje, fleksibilni su, ali preferiraju da surelativno blizu mjesta stalnog boravka.11 England Research (2005). Rural and farm tourism report.12 Institut za turizam (2007): Turizam vina: Kutjevo – Baranja – Erdut – Ilok. Zagreb. Institutza turizam. (Istraživanje je obuhvatilo stanovnike gradova iznad 10.000 stanovnika koji su uposljednje dvije godine putovali radi provoñenja odmora izvan klasičnog ljetovanja na moru.Ukupna populacija istraživanja bila je 1.657.000 stanovnika od kojih 28,8% je u posljednjedvije godine putovalo radi provoñenja odmora izvan klasičnog ljetovanja na moru. Stoga jeukupna populacija na koju se odnosi ovo istraživanje iznosila 451.259 stanovnika.)13 Knowd, I. (2001). Rural tourism: Panacea and paradox. Working paper. University ofWestern Sydney.14Molera, L. & Albaladejo, I.P: (2007). Profiling segments of tourists in rural areas of South-Eastern Spain. Tourism Management. 28:757-767.62
uralni turisti u potrazi za opuštanjem (oko 25% potražnje) – traže mir iodmor, samostalno organiziraju svoje putovanje, na putu su fleksibilni. Nezanimaju ih gotovo nikakve napornije aktivnosti, osobito one vezane uzseoski način života i kulturu. aktivni ruralni turisti (oko 17% potražnje) – aktivni su i vole kako aktivnostina otvorenom, tako i kulturne aktivnosti (posjet kulturnim atrakcijama), ali ihne zanima pretjerano seoski način života. Važna im je cijena i ne voleputovati daleko. Uglavnom putuju bez djece i/ili nemaju djece, stariji su od 30godina i fakultetski obrazovani. Smještaj traže i rezerviraju putem Interneta. turisti u potrazi za ruralnim načinom života (oko 15% potražnje) – jedinitržišni pod-segment kojeg zanimaju seoske aktivnosti, tradicionalna hrana ikontakt s lokalnim stanovnicima. turisti koji samo žele smještaj u ruralnom području (11% potražnje) –provoñenje odmora s prijateljima je njihova glavna motivacija, te ih ne zanimaniti jedna od aktivnosti vezanih za turizam u ruralnom području.S poljoprivrednom proizvodnjom i velikim brojem stanovnika u ruralnim područjima,od kojih osobito oni mlañi traže u razvoju ruralnog turizma alternativne ili dodatneizvore prihoda, te začetkom turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,mogućnosti razvoja ruralnog turizma u županiji su izuzetno velike, pod uvjetom da seinvestira u razvoj proizvoda koji odgovara suvremenoj potražnji za doživljajemboravka u ruralnom prostoru te boljoj i organiziranijoj promociji (Tablica 4.3.5).Tablica 4.3.5 - Potencijal ruralnog turizma i faktori uspjeha proizvoda u BBŽProizvod BBŽRuralni turizamTržišni potencijal • visokPotencijal za razvoj proizvoda • visok u cijelom projektnom područjuPotencijalna tržišta • regionalno• nacionalno• stariji posjetiteljiFaktori uspjeha proizvoda • razviti specijalizirane usluge oko centralnih temaruralnog života – uživanje u prirodi, upoznavanjenačina života i stvaranje prijateljstva s domaćinima,sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima,upoznavanje lokalne kulinarske tradicije, sudjelovanjeu pučkim svetkovinama• identificirati centralne teme pojedinih dijelova ruralnogprostora županije koje kombiniraju: a) materijalnu inematerijalnu kulturnu baštinu, b) krajobraz i prirodukojom su okruženi, c) poljoprivrednu proizvodnju i d)prezentaciju kulture i života rada na ovim prostorima• identificirati pojedince s poduzetničkim talentom te imosigurati odgovarajuće obrazovanje i razvoj vještinakako bi njihov proizvod ruralnog turizma bio tržišnokonkurentan• osigurati organizacijsku i marketinšku podrškupoduzetnicima i ruralnom turizmu63
- Page 3 and 4:
4.3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA........
- Page 5:
ilogorskežupanijeBjelovarskobilogo
- Page 10 and 11:
ponude potrebnih ponajviše za priv
- Page 12 and 13: Nadalje, s obzirom na vrijedne prir
- Page 15 and 16: 39 ribnjaka. Ribnjacima momentalno
- Page 17 and 18: Generalno gledano, a što se tiče
- Page 19 and 20: Generalno gledano, može se konstat
- Page 21 and 22: vodoopskrbna zona „Daruvar“ - u
- Page 23 and 24: 3.2.6. Gospodarenje otpadomOrganizi
- Page 25: Biljni svijet Životinjski svijet Z
- Page 28 and 29: Najzastupljeniji su hrast kitnjak,
- Page 30 and 31: Izletište Bara u slijedećih bi ne
- Page 32 and 33: 7.4.8. Župna crkva sv. Benedikta -
- Page 34 and 35: 8.5.2. Kušaonica "Badel 1862“ d.
- Page 36 and 37: 10.1.18. Proljeće u Trojstvu - Vel
- Page 38 and 39: 13.3.1. Termalni vodeni park AQUAE
- Page 40 and 41: Tablica 3.4.1.1 - Smještajni kapac
- Page 42 and 43: Nadalje, u odnosu na 2003. godinu k
- Page 44 and 45: deset emitivnih tržišta za podru
- Page 46 and 47: Iako nema značajnije razlike u soc
- Page 48 and 49: aktivnost. Iznimku, donekle, predst
- Page 50 and 51: 4. ANALIZA TRŽIŠTARazvoj turizma
- Page 52 and 53: Tablica 4.1.1 - nastavakFaktoriPosl
- Page 54 and 55: 4.2 Identifikacija potencijalne tr
- Page 56 and 57: Tablica 4.2.2 - Procjena broja jedn
- Page 58 and 59: žene u ranim 50-tim godinama, koje
- Page 60 and 61: iznajmljivanje oružja• prilagoñ
- Page 64 and 65: Turizam vinaKonzumacija vina kao i
- Page 66 and 67: Broj planinara koji nisu učlanjeni
- Page 68 and 69: ispunjava njihova očekivanja. Manj
- Page 70 and 71: Tržište kulturnog turizmaza rekre
- Page 72 and 73: doživljajem. Ove rute mogu biti te
- Page 74 and 75: 5. SWOT ANALIZA5.1. UvodNa temelju
- Page 76 and 77: svojevrsnom hendikepu, neovisno o r
- Page 78 and 79: valja pridodati i padajuću razinu
- Page 80 and 81: SWOT analiza posvećena ljudskim po
- Page 82 and 83: ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I POTICAN
- Page 84 and 85: 6. STRATEŠKA VIZIJA, MISIJA I CILJ
- Page 86 and 87: diverzifikacija turističkih iskust
- Page 88 and 89: poboljšavati stupanj zadovoljstva
- Page 90 and 91: Povećanje broja, unapreñenje razn
- Page 92 and 93: ciljeva, ni važnost pojedinih proj
- Page 94 and 95: iskomunicirane vlastite konkurentsk
- Page 96 and 97: 8. TRŽIŠNO POZICIONIRANJE BBŽ8.1
- Page 98 and 99: prepoznatljiva tradicionalna kultur
- Page 100 and 101: pitomi obronci Moslavačke gore izu
- Page 102 and 103: 9. PRIORITETNI TURISTIČKI PROIZVOD
- Page 104 and 105: pregovaračka snaga na strani kupac
- Page 106 and 107: 6. Kulturni turizam.S druge strane,
- Page 108 and 109: 9.5. Tržišni potencijal turistič
- Page 110 and 111: 10. KAKO DALJE?Područje Bjelovarsk