turistički master plan bjelovarsko- bilogorske županije

4. ANALIZA TRŽIŠTARazvoj turizma u destinacijama Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosnu potražnjuza proizvodima ovog područja, počinjemo sa samim formiranjem i uvoñenjemturističkih proizvoda na tržište, s obzirom da Bjelovarsko-bilogorska županije, izuzevDaruvarskih toplica, nema značajnijih turističkih atrakcija koje bi već privlačileposjetitelje u ovo područje, niti je ikada bila značajnije prisutna na turističkoj mapiHrvatske. Stoga se županija danas nalazi u situaciji u kojoj jedino sustavnimrazvojem turističkih atrakcija može stimulirati posjete.Pored uvida u širi kontekst u kojem se odvija razvoj turizma županije, te analizeresursne osnove prikazane u Poglavlju 3., kojim su se utvrdili preduvjeti ali iograničenja za razvoj turizma te oblici turizma koje postojeća atrakcijska osnovaomogućuje, potrebno je utvrditi i postoji li tržište za moguću vrstu ponude te njegovopseg i karakteristike. Utvrñivanje opsega potražnje neophodno je kako bi utvrdilaisplativost razvoja turizma, dok je identificiranje karakteristika te potražnjeneophodno u oblikovanju turističkih proizvoda, promotivnih aktivnosti i distribucijiproizvoda. Stoga se, u ovom poglavlju, prvo daje pregled globalnih trendova tržišnepotražnje koji utječu na turističke potencijale i tržišni položaj destinacija Bjelovarskobilogorskežupanije te se identificiraju, kvantificiraju i opisuju karakteristikepotencijalnih tržišnih segmenata.4.1. Globalni turistički trendoviPrema podacima Svjetske turističke organizacije, meñunarodni se turistički prometod 1950-tih godina do danas povećao s 25 milijuna meñunarodnih turističkihdolazaka 1950. godine na 903 milijuna u 2007. godini. Od 1995. do 2007. godinebilježi se prosječni godišnji porast turističkih dolazaka od otprilike 4 posto, unatočgospodarskim krizama, terorizmu i epidemiji SARS-a. Čak i u uvjetima sadašnjeekonomske krize očekuje se rast od oko 2 posto turističkih dolazaka, a premaprocjenama Svjetske turističke zajednice, ekonomska kriza neće smanjiti potrebu iželju ljudi za putovanjima, kao što to čine epidemije ili teroristički napadi, većstrukturu tih putovanja – očekuje se više putovanja u destinacije bliže mjestuprebivališta, putovanja prijateljima i roñacima, a relativno stabilna biti će putovanjamotivirana specijalnim interesima. Ovi trendovi upravo favoriziraju destinacije poputonih Bjelovarsko-bilogorske županije.Prema izdacima za turistička putovanja u inozemstvo vodeća emitivna europskatržišta su: Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Nizozemska. Zatim slijedeRuska Federacija, Belgija, Španjolska, Austrija i Švedska. Spomenutih deset zemaljagenerira 79% ukupne potrošnje na putovanja u inozemstvo svih Europljana.Kad je riječ o Hrvatskoj, ona je uslijed rata i poraća izgubila nekadašnje pozicije naeuropskom i na sredozemnom tržištu receptivnog turizma. Naime, Hrvatska je 1989.godine, s preko 8 milijuna meñunarodnih turističkih dolazaka, sudjelovala s 3% ueuropskom turizmu. Nadalje, s 6% udjela u ukupnom broju meñunarodnih turističkihdolazaka na europski dio Sredozemlja, Hrvatska je, po obujmu fizičkog prometa,1989. godine zauzimala četvrto mjesto (iza Francuske, Španjolske i Italije, a ispredGrčke i Turske). Ipak, valja imati na umu da je turistički razvoj Hrvatske vrloneujednačen, s priobaljem i otocima koja su žarišta turističke aktivnosti, te kopnenomdijelu gdje je razvoj turizma u povoju. Štoviše, u ovim destinacijama razvoj turizma50