turistički master plan bjelovarsko- bilogorske županije

Generalno gledano, može se konstatirati je da cestovna mreža Županije izrazitorazgranata. O velikoj kilometraži lokalnih cesta najbolje svjedoči omjer lokalnih ižupanijskih cesta u odnosu prema drugim županijama. Naime, za razliku od drugihžupanija gdje je omjer lokalnih i županijskih cesta 1:1 pa sve do 1:2, na područjuBBŽ on je 2:1. S druge strane, meñutim, riječ je uglavnom o cestama niže kategorije(županijske i lokalne), što uvelike relativizira gornji zaključak.Istodobno, kvaliteta najvećeg broja cesta je jedva zadovoljavajuća, a godinama jeprisutan nesrazmjer izmeñu potrebnih i osiguranih sredstava kako za redovno, tako iza pojačano održavanje, odnosno sanaciju i rekonstrukciju kolnika. To se osobitoodnosi na ceste nižeg ranga. Potreba izgradnje nogostupa uz cestu kroz naselja idalje predstavlja nerješiv problem za većinu naselja.Državne cesteProstor Županije je relativno ravnomjerno pokriven mrežom državnih cesta, ali je tozbog njihovih tehničkih karakteristika u odnosu na paralelne prometne pravce, južno isjeverno od BBŽ, nedostatno za značajnije uključenje ovog prostora u državne imeñunarodne tokove roba i usluga. Mrežu državnih cesta na području Županije činepravci: Zagreb-Bjelovar-Daruvar-Pakrac, odnosno Vrbovec-Čazma-Garešnica-Pakrac,koji su paralelni sa podravskim i posavskim pravcem odnosno pravci: Ivanić Grad-Čazma-Bjelovar-ðurñevac, Kutina-Garešnica-Grubišno Polje-Virovitica, i Pakrac-Daruvar-ðulovac-Slatinakoji su okomiti na podravski i posavski pravac i meñusobno ih povezuju. Stanje ovihcesta je na pojedinim dionicama vrlo loše. Drugim riječima, državne ceste čestosamo deklarativno nose svoj naziv, dok po tehničkim karakteristikama ne bi moglezadovoljiti kategorizaciju u koju su svrstane. Nadalje, državne ceste i danas prolazekroz brojna manja i veća naselja Županije čime je promet bitno usporen i manjesiguran.Županijske ceste i lokalne cesteGusta i dobro uspostavljena mreža županijskih i lokalnih cesta na prostoru BBŽ,neovosno o njihovoj kvaliteti, preduvet je kako ravnomjernog razvitka Županije, tako idinamiziranja gospodarskog razvoja u budućnosti. U tom smislu, a osim njihovogkvalitetnijeg održavanja, pojedine će pravce biti potrebno modernizirati, odnosnokritične dionice rekonstruirati.ŽeljeznicaOsnovu sadašnjeg prometa željeznicom na području Županije čini pruga Bjelovar –Križevci (Zagreb), koja nakon izvršene rekonstrukcije ima poboljšane tehničko –eksploatacijske značajke na relaciji Bjelovar – Sv. Ivan Žabno (80 km/h, 200 KN/os).Neovisno o tome, meñutim vožnja od Zagreba do Bjelovara traje dva sata, amjestimično je maksimalna moguća brzina svega 50 km/h. Nadalje, riječ je o tzv.sporednoj pruzi, a presjecaju je brojne, uglavnom lokalne prometnice. Na trasi prugeuspostavljeno je 39 cestovnih prijelaza koji su dobrim djelom nezaštićeni ipredstavljaju sigurnosni problem kako u željezničkom, tako i u cestovnom prometu.19