Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistočnoj ... - Ekologija.ba

Posude (ambalaža) za odlaganje medicinskog otpada trebaju biti: nepropusne za tekućine (nepostoji mogućnost ispadanja i/ili prolijevanja njihovog sadržaja), imati poklopce kojionemogućavaju neovlašteno otvaranje posuda i kontejnera pri daljnjem postupanju iliobrađivanju i da pri obrađivanju ne zagađuju okoliš. Oštri predmeti se prikupljaju u posude zaoštre predmete koje moraju biti neprobojne za sadržaj i napravljene tako da je onemogućenoispadanje sadržaja ili ozljeđivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ilirukuju s otpadom. Ambalaža koja se koristi višekratno su posude, kontejneri od metala iplastike koji se mogu adekvatno prati i dezinficirati (Capak, 2001; Marinković i sar., 2006).Neophodno je u zdravstvenim ustanovama koje imaju više od 50 uposlenika formirati timstručnjaka koji se bavi problematikom upravljanja medicinskim otpadom (ili projektomupravljanja medicinskog otpada); uspostaviti dobru evidenciju aktivnosti i planiranihaktivnosti, kao što su: pažljivo planiranje, implementacija zakonskih propisa i internih akata,adekvatno finansiranje i angažman podučenog osoblja. Glavna i odgovorna osoba je direktorzdravstvene ustanove, a tu su i voditelj projekta upravljanja medicinskim otpadom (osobazadužena za zbrinjavanje otpada) i projektni tim. Projektni tim čine: osoba odgovorna zakontrolu infekcija, financijski kontrolor, osoba odgovorna za zbrinjavanje farmaceutskihpripravaka i osoba odgovorna za radioaktivne materijale i radijaciju.2.2.6. Tehnologije zbrinjavanja opasnog medicinskog otpadaZbrinjavanje otpada iz zdravstvenih ustanova predstavlja složen sistem koji podrazumijevanjegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, sakupljanje, prevoz, skladištenje i obrađivanje.Inertni medicinski otpad svojim sastavom ne predstavlja direktnu opasnost po zdravlje ljudikoji njime rukuju prilikom prikupljanja, primarnog i sekundarnog skladištenja, te konačnogodlaganja. Ipak, on predstavlja velik problem obzirom na njegov volumen i količinu. Pravilannačin upravljanja tom vrstom otpada podrazumijeva njegovo razvrstavanje na mjestu nastankau specijalizirane kontejnere za papir, staklo, metal i sl.Ranijom analizom i istraživanjem zabilježeno je da se 77,36% otpada iz zdravstvenihustanova odlaže deponije. U tom otpadu je komunalni otpad zastupljen je sa 62,78%. Ta vrstaotpada bila bi adekvatno dispozicirana da je na mjestu nastanka odvojena od potencijalnoinfektivnog otpada. Tako se na lokalnim općinskim deponijama nalaze opasne vrste otpada izzdravstvenih ustanova: lijekovi, materijali za jednokratnu upotrebu, oštri predmeti, podloge ibiološki materijali i dr. Krajnje odredište otpada, nažalost, nije samo deponija, već i rijeke,podzemne vode i more, jer se u kanalizaciju iz medicinskih ustanova godišnje ispušta 8,87%od ukupne količine opasnog medicinskog otpada i raznih hemikalija, pa čak i radioaktivnihkontrasnih sredstava (Pranjić, 2006).Svaka zdravstvena ustanova treba detaljno razraditi način razvrstavanja medicinskog otpada:njegovo inicijalno skladištenje, zatim puteve, način, zadužene osobe i vremenski plansakupljanja otpada, kao i prevoz do mjesta sekundarnog skladištenja, trajanje sekundarnogskladištenja, vođenje evidencije o vrstama i količinama otpada, te njegovo obilježavanje.Opasni medicinski otpad treba proći postupak predobrade prije krajnje dispozicije.Medicinski se otpad sekundarno treba skladištiti u odvojenom, označenom, ograđenom inatkrivenom prostoru, predviđenom samo za tu svrhu, a koji mora biti građevinski prilagođenza lako čišćenje i dezinficiranje.17