Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistočnoj ... - Ekologija.ba

2.3. Postupanje s medicinskim otpadom u Bosni i HercegoviniU Bosni i Hercegovini (BiH) su rađene preliminarne procjene količina medicinskog otpadakoji nastaje u zdravstvenim ustanovama, a prema standardima WHO. Prema timpreliminarnim procjenama u BiH godišnje nastaje između 10 000– 15 000 tona medicinskogotpada (bez starih zaliha). Procjenjuje se da 10% te količine otpada čini potencijalnoinfektivni otpad. Prema njemačkom iskustvu medicinski otpad ima, pri ispravnom postupanjuu zdravstvenim ustanovama, sljedeću strukturu: otpad sličan komunalnom otpadu- 86.8%;potencijalno infektivni (farmaceutski) otpad- 7,3%; radioaktivni otpad- 1,4%; ostali opasnihotpad (hemijski)- 1,2%; iskoristivi otpad (papir)- 3,3%. Novija su istraživanja pokazala daopasni bolnički otpad čini 0,3% od ukupno nastalog otpada u nekoj društvenoj zajednici.Procjene količina opasnog medicinskog otpada razlikuju se ovisno o klasifikaciji u pojedinojdržavi. Zbog toga postoje velike razlike pa se količine kreću od 3% u Njemačkoj do 68% uVelikoj Britaniji (Pranjić, 2006).Na temelju Zakona o otpadu određuju se obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba opostupanju s otpadom. Tako su i zdravstvene ustanove kao proizvođači opasnog otpada dužnezbrinuti otpad na ekološki prihvatljiv način. Složenost i opasnost otpada koji nastaje uzdravstvenim ustanovama zahtijeva složeno upravljanje otpadom, kako unutar zdravstveneustanove tako i van nje. Na osnovu razvoja savremenih sistema upravljanja otpadom razvijenje sistem upravljanja otpadom u zdravstvenim ustanovama, a zasniva se na sljedećimprioritetima: nadzor toka otpada; izbjegavanje nastanka otpada tj. smanjenje potencijalaotpada; izdvojeno sakupljanje raznih vrsta otpada; vrednovanje otpada, uključujući energetskoiskorištavanje; kontrolirana obrada otpada; deponiranje obrađenih i iskorištenih ostataka. Utom smislu nužno je za sve količine farmaceutskog, hemijskog i ostalog opasnog otpadauvesti strogi nadzor i evidenciju od mjesta nastanka do konačne dispozicije. To zahtijevaprovođenje strogih procedura na samom mjestu nastanka (npr. bolesnička soba, ordinacija,laboratorij i dr.). Na taj će se način problem upravljanja otpadom u zdravstvenim ustanovamasmanjiti na problem zbrinjavanja infektivnog otpada. U svakoj zdravstvenoj ustanovi trebapostojati organizirano i kontrolirano djelovanje u pogledu izbjegavanja nastanka, smanjivanjakoličina i opasnih svojstava otpada te izdvojenog sakupljanja otpada.Kao jedno od najrazvijenijih područja u BiH, sjeveroistočna BiH, prednjači u proizvodnjimedicinskog otpada. U poređenju sa ostalim zemljama u regionu, ovo nije velika količina, aliproblem predstavlja neadekvatno odlaganje ovog otpada i nepoštivanje zakona koji tretirajuovu oblast. Godišnje se u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) po glavi stanovnikaproizvede 270 kg otpada. Otpad se prikuplja neselektivno, pa se često u komunalnom otpadunalaze i pojedine kategorije industrijskog, medicinskog i drugih vrsta otpada. Na teritorijiFBiH nalazi se oko 2000 lokacija takozvanih nekontroliranih “divljih“ deponija, a najviše uZeničko- dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Ukupna godišnja proizvodnja otpada izzdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg po osobi (kg/osobi) ili 5 000 tona godišnje (t/g),od čega je oko 50% opasni medicinski otpad. Ukupna proizvodnja otpada iz veterinarskihustanova je 20 t/g. Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova se uglavnom prikuplja bezrazdvajanja na izvoru, te se najčešće miješa sa komunalnim otpadom. Na sanitarnu deponiju22