Upravljanje medicinskim otpadom u sjeveroistočnoj ... - Ekologija.ba

pokazuje sljedeći primjer. Više od 4 godine u središtu Bihaća, u dvorištu tvornice namještaja,bilo je smješteno 390 buradi napunjenih opasnim farmaceutskim otpadom. Uposlenicitvornice i danas govore o nevjerovatnom smradu iz tih buradi, tako žestokom da im se nijemoglo prići. Burad su izmještena s te lokacije, ali se ne zna gdje. Jedino što se zna je da nisuotpremljena na mjesto gdje bi se mogla uništiti jer takvog mjesta nema u BiH. Ima mnogoovakvih primjera u našoj zemlji.Radioaktivni otpad se odvaja, skladišti, obrađuje i odlaže prema propisanim internacionalnimpravilima. Prekogranični promet opasnog medicinskog otpada reguliran je Baselskomkonvencijom i ne postoje bitne razlike za tu vrstu opasnog otpada u odnosu na ostale vrste.Prema Baselskoj konvenciji ta vrsta otpada obilježava se oznakom Y1. Radioaktivni otpad seodlaže u bačve na kojima se, na za to predviđenoj naljepnici, napišu svi potrebni podaci okojoj se vrsti otpada radi, na kojem je mjestu nastao, tko ga je preuzeo i slično. Naljepnica se,uz prateći list, ne smije izgubiti do konačnog odlaganja. Radioaktivni otpad se u skladištuzadržava do 40 dana. Za to vrijeme mu se početna radioaktivnost smanji do određenog nivoa.Visoko radioaktivni medicinski otpad se ukopava u geološke formacije, a nisko radioaktivniotpad se može izolirati, te sačekati da radioaktivnost prođe, te ga nakon toga odložiti.2.2.7. Značaj odgovornog upravljanja otpadomNeadekvatno upravljanje opasnim medicinskim otpadom, počev od rukovanja unutarzdravstvenih ustanova pa do konačnog zbrinjavanja, predstavlja veoma visok rizik, kako zazdravlje svih osoba koje mogu doći u kontakt s njim, tako i uopće za okoliš. Zbrinjavanjeotpada iz zdravstvenih ustanova predstavlja složen sistem i njegovo ostvarivanje zavisi odniza uslova u smislu njegovog razvrstavanja na mjestu nastanka, sakupljanja, prevoza,skladištenja i obrađivanja kao i o saradnji svih zainteresiranih strana.Upravljanje medicinskim otpadom zadaća je tima stručnjaka koji se bave tom problematikom.Osnovni zadaci su: dobra administracija i administracija posla, pažljivo planiranje, uređenizakonski propisi, adekvatno finansiranje i angažman obučenog osoblja. Glavna i odgovornaosoba za adekvatno zbrinjavanje odnosno upravljanje otpadom je direktor bolnice ili drugezdravstvene ustanove, voditelj projekta čini osoba zadužena za zbrinjavanje otpada. Projektnitim ustanove čine: direktor, voditelj projekta, osoba nadležna za kontrolu infekcija, finasijskikontrolor, osoba nadležna za zbrinjavanje farmaceutskih sredstava i osoba nadležna zaradijaciju. Direktor je odgovoran za uspostavu tima, podjelu odgovornosti, novčana sredstva,imenuje voditelja projekta i članove tima, određuje postupke praćenja i kontrole, osiguravaobučavanje, kontrolu nastajanja, sakupljanja, zbrinjavanja otpada i finansijska sredstva.Zbrinjavanje medicinskog otpada podrazumijeva niz postupaka među kojima je tek posljednjikorak sistem konačnog uklanjanja njegovih opasnih svojstava. Sistem zbrinjavanja čine:zakonodavstvo (terminologija/ kategorizacija), provođenje zakonskih odredbi, postupanje iprevoz, odgovarajući pogoni i uređaji za sterilizaciju ili spaljivanje, odlaganje ostataka nakonodgovarajuće obrade, te SVJESNOST I ZNANJE O PROBLEMU svih predstavnika vlasti,menadžmenta i svih uposlenika zdravstvenih ustanova, uposlenika koji rukuju otpadom i20