NOGOMETNA GROZNICA - Opatija.net

Slatini TREBADOBAR GOSPODAR Tvrtka Rivijera, aktualni korisnik plaže Slatina, više neće upravljati potencijalno najatraktivnijim opatijskim kupalištem. Po izradi programsko-prostornestudije kupališta i prostora Pančere, Županija će raspisati natječaj za izbor koncesionara. Mjesec dana trajalo je internetsko savjetovanjena stranicama Grada Opatije u svezi uređenja Slatine. Unatoč Internetu, mi smo odlučili prijedloge dobiti iz prve ruke. Svi se anketirani, kupalise ili ne na Slatini, slažu u jednom: Slatini su nužno potrebna poboljšanja. I imaju niz prijedloga: od vodenih gradova preko turnira u piciginu domodnih revija. Zato, tko god u budućnosti upravljao Slatinom, mora to činiti pažnjom dobrog gospodara, a Grad ga budnim okom mora pratiti.Elena Dondatrgovac (33)Kristijan Jelačainženjer pomorstva (31)Šime Magašugostitelj (73)- Zbog upitne čistoće mora, na Slatinise ne kupamo, odemo u Mošćeničku Draguili na Krk. Na Slatinu je dobro doći s djecomi prošetati u predsezoni, ali ne i kupatise u sezoni. Nisam znala da se prijedlozi zauređenje mogu poslati putem Interneta...Moj je prvi prijedlog više zelenila, da sezasadi koje stablo. I više pijeska. Previše jetu betona. To odbija, ljeti se sve usije. Zatim,dobro bi došao akvagan, tzv., bananei srodne naprave i sprave u kojima moguuživati i veliki i mali. Što se tiče ugostiteljskeponude, barem jedan sandwich-bar.Slatina je pogodna, uz odbojku na pijesku,za turnire u badgmintonu i piciginu. Zgodnibi bili i turniri u pikadu, aerobic u vodi,masaža na plaži..Ima tu nebrojeno mogućnosti,a mogli bi postojati i animatorina plaži. U svakom slučaju, treba pronaćikoncesionara koji će to sve omogućiti, noGrad ga obavezno treba nadzirati.- Iako more izgleda čisto, na Slatinise nikada ne kupam jer ne volim beton.Puno su mi draže divlje plaže, one kojimamožete prići jedino barkom. Poredtoga, ljeti više volim otići u planine. Uusporedbi s ostatkom svijeta, kojeg samprošao zbog prirode posla kojim se bavim,na Slatini je ponuda više nego slaba.A i previše je kioska i tog pančofa. Kiosci,ako postoje, svi trebaju biti isti. Nadalje,nedovoljan je broj kanti za smeće.U središnjem bi pijesku trebalo zasaditizelenilo, nigdje ga nema...Evo, to su prvihnekoliko prijedloga koji mi padaju napamet. Ne, nisam znao da se prijedlozimogu poslati i putem Interneta, no kakogod okrenete, svi su prijedlozi uzaludnijer će na kraju ispasti da i tako nema novaca.Mislim da ne griješim kada kažemda bi Istra trebala biti primjer cijeloj Hrvatskoj.Tamo je sve uređeno, pa i plaže.Ne znam da li ste vidjeli, ali i plaže uz bazenna Kantridi lijepo su uredili.- Na Slatini se ne kupam, zagađena je.Kupam se ispod Kristala. Da bi na Slatinistariji kupači uopće mogli ući u more, trebalobi prvo očistiti prilaz od ježeva i pedoća.Nema ambulante koja je nekada postojala,nema spasioca... A gdje su sadržajiza mlade? Nema akvagana, nema trampulina...Rivijera je zapustila plažu i zamjeramjoj na lošem rukovođenju. Nije opravdalaukazano povjerenje. Znam da Grad tražinovog koncesionara, no koncesionariuvijek zakažu jer Grad ne provjerava da lije koncesionar uopće u mogućnosti ispoštovatiugovor. Ne slažem se s time da ,uzgrađane, i hotelijeri iznose svoje prijedlogeuređenja Slatine. Hoteli bi trebali prvo ureditisvoje plaže, onda se baviti Slatinom.Brko i Savoy bi mogli biti svijetli primjer Liburniji,ali i svima ostalima. Slatinom nekaupravlja dobar gospodar, ma tko to bio –Grad, koncesionar ili netko treći, potpunoje nevažno.9da će nas i ovog ljeta pozvati da pomažemo uDND-u, kazale su nagrađene djevojke. Svakegodine, vijećnici DGV-a biraju i jedan projektkoji će financirati iz svoga proračuna, a kojiiznosi 12 tisuća kuna. Na sjednici su predloženatri projekta: “Za siguran koračić” Društva“Naša djeca”, izrada slikovnice predlagateljiceučiteljice Marine Mavrinac, te izrada kostimaza djecu na temu kamelija učiteljice GordaneJedriško Popeškić. Većinom glasova, mali vijećniciizabrali su projekt DND-a “Za sigurankoračić” koji se odnosi na sigurnost malih Opatijacau prometu.“Zora” u Crnoj GoriFA”Zora” iz Opatije predstavljao je, od 11. do13. lipnja, Hrvatsku na IX. međunarodnomfestivalu folklora Budva - Montenegro 2012.g.Na festivalu su sudjelovale grupe iz 15-akdržava svijeta, a “Zora” se predstavila sa 6koreografija: Plesovima Liburnijskog krasa,Starogradskim splitskim plesovima, Plesovimai pjesmom iz Like, Posavskim plesovima , pjesmamai plesovima Slavonije te Bunjevačkimplesovima iz Vojvodine. Odlazak zoraša na ovajfestival iniciran je od Zajednice CrnogoracaPGŽ čiji predsjednik, gospodin Ljubo Radović,puno radi na povezivanju Hrvatske dijaspore uCrnoj Gori i crnogorske dijaspore u Hrvatskojs matičnom domovinom. 23 .lipnja FA “Zora”nastupio je i na prvoj Festivalskoj večeri MIK-au Opatiji. K.S.