UrednikovstubacPUNE RUKEPOSLAPeriod izmedu drugog i,ovog, treceg broja "Me-Dij"-a bioje izuzetno bogat dogadajiroa i posebno obiman aktivnostimavojvodanskog <strong>Savez</strong>a. Jedan od najvaznijih jevelika donacija prijatelja iz Nemacke koji su <strong>Savez</strong>u <strong>za</strong><strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> <strong>secer</strong>ne bolesti poklonili puno vozilo skupeopreme i sanitetskog materijala. Najvise mesta <strong>za</strong>uzelisu aparati <strong>za</strong> hemodijalizu bubreznih bolesnika kojisu kasnije upuceni klinikama u Novom Sadu, Vrbau,Pancevu, Somboru, Kikindi i Sremskoj Mitrovici,<strong>za</strong>tim aparat <strong>za</strong> anesteziju i samomeraci <strong>secer</strong>a u krvi iznajnovije generacije. Stigla su i mnogobrojna pomagala<strong>za</strong> pomoc invalidima s telesnim ostecenjima ... Da je<strong>Savez</strong> sarno to ucinio bilo bi dovoljno <strong>za</strong> najvisu ocenu.Medutim, ovo je sarno jedan u nizu aktivnosti vojvodanskog<strong>Savez</strong>a.Ukljuceni smo u sve opstu akciju invalida Srbije <strong>za</strong>ravnopravan polo<strong>za</strong>j Ijudi s posebnim potrebama. Da Iismo, s razlogom punu podrsku akciji invalidskih organi<strong>za</strong>cija<strong>Vojvodine</strong> koje su digle glas <strong>protiv</strong> sadasnjegnacina fman iranja organi<strong>za</strong>cija koje okupljaju hendikepiraneosobe. Trazimo sa svima iz vojvodanske organi<strong>za</strong>cijeda se sredstva od igara na srecu drugacije rasporedujua ne kako je predvideno nekakvim konkursomo raspodeli novca.U kontekstu <strong>za</strong>laganja <strong>za</strong> pravednom raspodelompara koje nam po <strong>za</strong>konu pripadaju je i opste <strong>za</strong>laganje<strong>za</strong> drugaciji tretman invalida u nasoj zemlji da se milionskoclansrvo ovih humanitarnih organi<strong>za</strong>cija ne bismatralo drugog reda.Privedena je kraju priprema <strong>za</strong> pocetak rada letnjeskole <strong>za</strong> mlade obolele od <strong>secer</strong>ne bolesti. Po svim ocenamauspela nam je i, nasa vec sada tradicionalna "DijabetaNS-2002". Interesovanje je bilo iznad ocekivanja.Intenzivno se radi na omasovljenju organi<strong>za</strong>cije paje vojvodanski <strong>Savez</strong> bogatiji <strong>za</strong> jo~ jedno novo Drustvo.Na tavljeno je i edukovanje clanstva 0 problernimaseceme bolesti. Profesor dr La<strong>za</strong>r Lepsanovic odr<strong>za</strong>oje uspela predavanja 0 dijabetesu u Mokrinu i Zitistu,I izdavanje ovog naseg glasila je skroman doprinosukupnoj borbi vojvodanskog <strong>Savez</strong>a <strong>protiv</strong> <strong>secer</strong>ne bolesti.Medutim ima i onib koji bez argumenata i povoda~ele da umanje sve ovo sto se ~ini. <strong>Savez</strong> sigumo ne<strong>za</strong>sluzuje samare posebno kada ib udaraju oni koji svojimradom nicim nisu <strong>za</strong>duzili organi<strong>za</strong>ciju, ali oni 0 tomemoraju razmisljati. Ljudi koji vode <strong>Savez</strong> nemajuvremena <strong>za</strong> raspravu sa ne<strong>za</strong>poslenim i neaktivnimkocnicarima.Toliko ovog puta od mene pozdravlja vasDragoljubBlazicLi~nistayUNISTAVANJEProf. dr Teodor KovacSTVORENOGPo mnogim karakteristikama, secema bolest je primer hronicnih bolesti,onib bolesti koje traju citav zivot, Istovremeno valja znati da ova bolestmoze da osteti svaki deo tela obolele osobe; na<strong>za</strong>lost, to i cini. Medu obolelirnaod infarkta srca, mozdanog udara, od <strong>za</strong>tajivanja bubrega, od slepila,da se ne reda dalje, udeo obolelib od seceme bolesti nesrazmerno je visok.Medutim, a to je veoma bitno istaci, lecenje moze biti vrlo uspesnoako se sprovodi kako to iziskuje savremena medicinska nauka. Sprovodenjetakvog lecenja, zbog sarolikosti ispoljavanja bolesti i zbog mnogostrukemogucnosti lecenja koje lekarima danas stoje na raspolaganju, iziskujeposebno obucene lekare i drugo medicinsko osoblje <strong>za</strong> zbrinjavanjeovakvib bolesnika. Zbog toga su i osnovane posebne ustanove namenjeneovim bolesnicima. To su savetovalista odnosno dispanzeri, ako su kadrovskii opremom bolje snabdeveni. U nasoj sredini vecina tib ustanova postojidve-tri decenije ili duze, dobro su uhodane i medu bolesnicirna dobroprihvacene,Ukidanje tib savetovalista odnosno dispanzera, tj. sluzbe namenjene obolelimaod <strong>secer</strong>ne bolesti, samo u Vojvodini bi znacilo vise od sto hiljadaobolelib uputiti da se snalaze kako znaju i umeju jer 0 njima bi onda moraloda brine vise stotina lekara u nasoj Pokrajini, umesto pedesetak postojecihustanova gde se oni sada lece idobijaju potrebnu pomoc, Ovakav staynije sarno s humanog stanovista neprihvatljivnego je neprihvatljiv i sa racionalnogekonomskog aspekta. Jednogdana, tesko je u nasim osiromasenimuslovima reci kada ce to biti, svaki lekarkoji ce odgovarajuce biti opremljennakon sto se obuci u lecenju tib bolesnika,rnoci ce da preuzme brigu <strong>za</strong> njihovolecenje i zbrinjavanje. Medutim,sada savetovalista odnosno dispanzerene treba ukinuti, onemoguciti desetinamai desetinama hiljada bolesnika sarnou Vojvodini da se lece; da ih lecenedovoljno kompetentni, znacilo bi dase svima njima ukine rnogucnost da iblece kvalifikovani lekari.Kada se posle temeljnib priprema lekariprimame zdravstvene <strong>za</strong>stite, lekariopste medicine u ambulantama i privatnimordinacijama osposobe <strong>za</strong> lecenje iopreme svim onim sto je potrebno <strong>za</strong>zbrinjavanje ovakvib bolesnika, ondase moze govoriti 0 ukidanju ustanovanamenjenib obolelima od <strong>secer</strong>ne bolesti.Medutim, ako se te ustanove ukinubez tib priprema, posledice niko visenece moci da ispravi. Ko se usuduje iko preuzima moralnu odgovomost, dase ne govori 0 drugim vidovima odgovomosti,da tim osobama oduzme pravoda ~ive onako kako irn to danasnjamedicina omogucuje i dozvoljava?Kontrola<strong>obuzdava</strong><strong>secer</strong>Secer,mukeratnikoveBez pravana predajuVisak kila,veliki rizikZa stolomuz savetlekara
LeCenje §e6eme boJestiLecenje ~ereme bolesti je kompleksno i reljeni ucrnak ne more se postici primenom same jednog, vec su uvekpotrebna dva ill tri terapijska postupka. Istovremeno, ovo lecenje je i strogo individualno, §to znaa da svakombolesniku treba odrediti program lecenja u okviru opste prihvacenih terapijskih nacela.Serema bolest se mora leciti dozivotno, ~to logicno proistice iz crnjenice da je u pitanju hronicno, neizlecivooboljenje koje obolelu osobu prati do kraja nvota.LEKOVI, DODATNATERAPIJAZa lecenje <strong>secer</strong>ne bolesti naraspolaganju su sledeci postupci:,. dijetski naCin.isbrane,.poveceiu fizi.&a aktivnost,.medikamentno lerenje:a) oralni hipoglikemici (tabJete<strong>za</strong> lcccnje dijabetesa)b) insulin,. tieki posebai i aovi terapijskipostupciPotrebno je naglasiti da su dijetskinacin ishrane i fizicka aktivnostuvek neophodni, a lekovi (biloinsulin, bilo oralni hipoglikemici)sarno su dodatne terapijske mere usituacijama kada se dijetskom ishranomne postizu <strong>za</strong>dovoljavajuciucinci, Novi terapijski postupci suindikovani sarno u jednom, sasvimmalom procentu bolesnika, presvega s tipom 1 dijabetesa, pa zbogtoga 0 njima ovom prilikom necebiti posebno govora. U njih spadaju:insulinske pumpe (spoljne ili onekoje se ugraduju u organi<strong>za</strong>mbolesnika), presadivanje(transplantacija)pan- •.kreasa, usadivanje(implantacija)izolovanih Langerhansovihostrvaca,primena imunosupresivnihlekova.Da bi se sveraspolozive tera-··pijske mogucnostimogle optimalnoiskoristiti, neophodnepreduslovepredstavljaju •... _"...•••. ......l~.dobra edukovanost bolesniks i njegoveokoline i osposobljenost <strong>za</strong>kvalitetno sprovodenje samokontrolebolesti (<strong>kontrola</strong> glikernijepomocu danas siroko pristupacnih ijednostavnih aparata <strong>za</strong> sarnoodredivanjenivoa <strong>secer</strong>a u krvi,pregled mokrace na prisustvoglikoze i acetona).Medutim, uspesna terapijapodrazurneva ne sarno posti<strong>za</strong>njedobre metabolicke sredenosti dijabetesa(normalne vrednosti glikernijskihprofila i hernoglobina AIC)vec i energicno otklanjanje i lecenjesvih pratecih poremecaja i stetnihnavika koje ubr<strong>za</strong>vaju razvitakdegenerativnih kornplikacija (apsolutniprekid pusenja, energicnolecenje povisenog krvnog pritiska,norrnali<strong>za</strong>cija povisenog nivoaholesterola i drugih porernecajametabolizrna masti, redukcijaprekomeme telesne mase), kao irano otkrivanje i rano <strong>za</strong>pocinjanjeIecenja vec nastalih komplikacija.Dijetski naCin isbrsneU tipu 2 <strong>secer</strong>ne bolesti cesto sezeljeni terapijski ucinak postizesarno dijetskim rezimorn i povecanornfizickornaktivnoscu, dok jeu tipu 1, po pra-... vilu, neophodna;~. /- primena insulina,..:y. ':",~'lia uvekuz spro-.~(~(~"< vodenje rigoroznedijetske ishrane.Prernda predstavljaosnovnu iuvek neophodnumeru u lecenju,ovde ce biti govorasarno 0 osnovnimnacelima dijetskeishrane buduci dase 0 njoj detaljnogovori u stalnojrubrici "Nutritivno obrazovanje",koju vodi doc. dr BudimkaNovakovic,Isbrana dijabetesnih bolesnikamora da <strong>za</strong>dovoljisledeceuslove: da obezbedidovoljanenergetski unos,Pile: Prot dr La<strong>za</strong>roptimalan unos Le¢anovicsvib branjivih,<strong>za</strong>ltitnih i balastnih materija i da jepravilno rasporedena tokom dana.Energetske potrebe iste su kaoi u zdravih osoba istog pola,zivotne dobi, stepena uhranjenosti iCije su Iizicke aktivnosti pribliznojednakog intenziteta. Norrnalnouhranjenim bolesnicirna koji obavljajusedentarne poslove potrebnoje 30 Kcal/l kg pozeljne telesnemase na dan, <strong>za</strong> srednje te<strong>za</strong>kfizicki rad 35 Kcal/l kg, a <strong>za</strong> teskefizicke poslove oko 40 Kcal/l kg.Odgovarajuce energetske potrebemrsavih iznose 35, 40 i 45--50Kcal/lkg pozeljne telesne rnase,dok su u gojaznih, razurnljivo, znatnomanje i iznose 20, 30 i 35 Kcal/lkg pozeljne telesne rnase. Premda jepravilno izra<strong>za</strong>vati energetsku vrednostu kilo-dzulirna (kl), u praksi sei dalje najcesce koristi izracunavanjeu kalorijama, sto i mi cinirno, snapomenom da se mnozenjern brojakalorija sa 4,2 dobija vrednost ukilo-dzulirna.Pravilna dijetska ishrana morada sadrzi optimalne kolicineugljenih hid rata, belancevina imasti, sve vitamine i potrebne minerale,kao i dovoljne kolicine dijetskihbiljnih vlakana, odnosno balastnihmaterija. Ugljeni hidratitreba da cine 55--60% dnevnogenergetskog unosa, pre svega uobliku slozenih ili kompleksnih. lzishrane se moraju iskljuciti saharo<strong>za</strong>(konzumni <strong>secer</strong>) i svi drugi koncentrovaniugljeni hidrati (razni slatkisi,med i sl.), a kolicina skrobnihmaterija (hleb, testenine, krornpir,pinnae) mora se ograniciti.Preporucuju se pak kompleksni3