13.07.2015 Views

kontrola obuzdava secer - Savez društava Vojvodine za borbu protiv ...

kontrola obuzdava secer - Savez društava Vojvodine za borbu protiv ...

kontrola obuzdava secer - Savez društava Vojvodine za borbu protiv ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

centralnim nakupljanjem rnasnogtkiva. Danas postoji jedna grupalekova <strong>za</strong> lecenje <strong>secer</strong>ne bolestikoja povecava osetljivost celija nainsulin (metformin) i koja, poredvec pomenute redukcije telesnetezine (mase), predstavlja sredstvoizbora u terapiji gojaznih dijabetesnihbolesnika.Vredno je napornenuti da prakticnosvaka osoba moze sarnaodrediti stepen uhranjenosti, kao itip gojazno- sti kome pripada.Stepen uhra- njenosti se izracunavana taj nacin sto se telesna tezina(masa) izrazena u kilograrnimapodeli sa telesnom visinomizrazenom u rnetrima koja jepodignuta na kvadrat. Tako se dobijaindeks telesne mase koji ukolikoprelazi vrednost od 30 oznacavagojaznost, a ukoliko prelazi vrednostod 40 ukazuje na ekstremnugojaznost. Tip gojaznosti se najjednostavnijemoze odrediti merenjemobima struka i kukova pomocu santimetra.Ukoliko odnos struka ikukova prelazi vrednost 1 urnuskarca i 0,85 u zena, tada je upitanju muski ili trbusni oblikgojaznosti koga, kako je vec receno,prate ozbiljne komplikacije.Ukoliko je taj odnos rnanji od navedenihvrednosti, tada je rec 0zenskom obliku gojaznosti. Uposlednje vreme Svetska zdravstvenaorgani<strong>za</strong>cija dala je predlog da sekao poka<strong>za</strong>telj povecanog rizika <strong>za</strong>pojavu kardiovaskularnih i drugihozbiljnih oboljenja uzme vrednostobima struka. Ukoliko je obirn strukau muskarca veci od 102 em, a uzena od 88, tada je rizik znacajnopovecan.U <strong>za</strong>kljucku treba istaci da jejednostavno <strong>za</strong> svakog lekara, pa isamog bolesnika da odredi stepen itip gojaznosti i samim tim sagledarizik od pojave ozbiljnih pratecihoboljenja. U odnosu na terapijupotrebno je posebno naglasitineophodnost redukcije telesnetezine (mase) do normalne, a izvesnuulogu irnaju i neki medikamenti.Uvodenje insulina u ovih bolesnikaizuzetno nepovoljno utice naosnovni metabolicki poremecej, te snjegovom aplikacijom ne trebazuriti vec uvek pokusati delovatiprimenom navedenih terapijskihpostupaka i postici normalnutelesnu tezinu (masu).8Mali medicinski tecaik.Pile: Prot dr Teodor Kova~GJiko<strong>za</strong> (= dekstro<strong>za</strong>), jedan od oblika <strong>secer</strong>a u krvi i jedan od najvaznijihizvora energije u organizmu; da bi je celije organizma mogle koristiti kaoenergetski izvor, vecina celija mora imati na raspolaganju dovoljno insulina.(v. nize)GJikemija, izraz kojim se obele<strong>za</strong>va koncentracija glikoze u odredenojkolicini krvi, obicno u jednom mililitru; u svakodnevnom govoru s obolelimaod <strong>secer</strong>ne bolesti cesto se umesto izra<strong>za</strong> "glikernija" cuje "SUK",sto je skracenica od "<strong>secer</strong> u krvi"Hiperg1ikemija, izraz kojim se oznacava da je koncentracija <strong>secer</strong>a u krvipovisena, da je iznad vrednosti koje su svojstvene zdravim osobama.Hipog1ikemija, izraz suprotan od hiperglikemije jer oznacava da je koncentracija<strong>secer</strong>a u krvi ispod vrednosti svojstvene zdravim osobarna; tostanje moze se javiti u osoba koje primaju insulin ali i drugi lekovi <strong>za</strong>sniZavanje <strong>secer</strong>a u krvi rnogu i<strong>za</strong>zvati hipoglikemiju.Insulin, hormon koji omogucava da celije organizma koriste glikozu kaoizvor energije; luci se neposredno u krv, kao svaki hormon, a stvaraju gasarno tzv. beta-celije Langerhansovih ostrvaca zlezde pankreasa(gusterace), koja je smestena u trbuhu (tih ostrvaca u coveku ima okojedan rnilion).Paul Langerbans (1847--1888), patolog, kao apsolvent medicine, 1869.godine prvi uocio i opisao ostrvca u pankreasu koja su kasnije i prozvanapo njemu.Neki pojmovi "Mslog recnika" objavljeni su u "Biltenu"Dtustv« <strong>za</strong> <strong>borbu</strong> <strong>protiv</strong> le6erne bolesti BeogradGovorimo kako trebaDOBAR SA VET - DOBAR LEKMi, zdravstveni radnici, ne tako retko ad nekih pacijenatacujemo da pogresno izgovaraju nazive nekih lekova,bolesti, dijagnostiCkih metoda i dr. Skoro nikada ihne ispravimo, moMa se plaseci da ih ne uvredimo. Anekad i pomislimo da mozda nismo dobro cull. I tada imi pravimo gresku, Vam.a nismo pomogli da naucitekako se nesto pravilno izgovara, a vi, ne znajuci da tonije pravilno, i dalje tako govorite, drugi roju od vas.Zato cu nabrojati najCe~re greske, i to u <strong>za</strong>ista najboljojnam.eri. Iskreno relim da yam. pomognem da resite dile- Pi§e: Dr Dragoljubmu kada ne znate kako se pravilno nesto kare ill pise. VrbaftiN adam. se da se niko nece naljutiti."Dobar savet je kao i dobar lek, no je bolji, on je i gore" , k~e jedna staraposlovica.Prvo cu napisati kako se pravilno kaze, a posle kako sam. ponekad cuo dase izgovara, bilo ja ill ne»o od mojih kolega i poznanika koji su mi pomoglida sastavim ovaj spisak.Aaerosol -- ne: arosolAlchajmerova bolest AlhajrnerovabolestambuJanta -- abulantaamputacija -- anputacijaanti se pise sastavljeno (npr.antialkoholicar)apoteka -- poteka,apatekaa~ces-- abces, apcesettetiosklerozs -- arterijosklero<strong>za</strong>,ateriosklero<strong>za</strong>erterioskleroze znaci jedno, aaterosklero<strong>za</strong> nesto drugo"Aspirin" je naziv sarno <strong>za</strong> lek firme"Bajer" koji sadrzi acetilsalicilnukiselinu, a ne i naziv <strong>za</strong> svaki drugilek u obliku tablete ili drazejeastma -- asma

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!