Str. 1 NARUČITELJ: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. , Širolina 4 ...

3.2. METEOROLOGIJA S KLIMATOLOGIJOM
Područje zahvata ima izmijenjenu mediteransku klimu. To je klimatski tip karakterističan
za Dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog
primorja. Do područja zahvata djelomično dopiru mediteranski utjecaji iz doline Neretve
preko polja Jezero i Rastok. Ova se klima karakterizira nižim srednjim temperaturama i
znatno većim količinama padalina nego u primorskom pojasu, ali je raspored padalina
tokom godine zadržao mediteranski režim. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj
polovici godine, od početka listopada do ožujka.
Vjetar
Tijekom godine u području zahvata uglavnom prevladavaju tri tipa vremena:
• suh, hladan i uglavnom vedar tip vremena zastupljen u zimi i početkom proljeća, uz
buru i tramontanu,
• topao i vlažan tip vremena (kišni) koji nastaje uz jugo i lebić,
• vedar, suhi i vrući tip, karakterističan za ljetne tišine ili lagane vjetrove iz
zapadnog (maestral) i sjeveroistočnog kvadranta (burin).
Na području Vrgorca prevladavaju sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi (približno 80% dana
godišnje), a vrlo je mali broj dana bez vjetra, za razliku od Ploča gdje je prosječno 10%
dana godišnje bez vjetra, a u ostalom dijelu godine prevladavaju sjeverni i sjeveroistočni
vjetrovi (približno 60% dana godišnje).
Temperatura
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u razdoblju 1981.-1999. srednja
godišnja temperatura zraka iznosila je u Vrgorcu 14,0ºC stupnjeva a u Pločama 15,4ºC.
Najveću srednju temperaturu u istom razdoblju imao je mjesec srpanj: 24,6ºC (Vrgorac) i
25,1ºC (Ploče) a najhladniji je bio siječanj sa 5,0 ºC (Vrgorac) i 6,9ºC (Ploče).
Oborine
Oborine evidentirane na meteorološkoj postaji Vrgorac pokazuju da ovo područje ima
znatno veću količinu padalina u odnosu na primorski pojas. Srednje godišnje oborine
tijekom 1981.-1999. godine iznosile su 1060,9 mm (Ploče) i 1620,2 mm (Vrgorac). Najviše
oborina padne u jesen, zatim zimi, manje u proljeće a najmanje u ljeto kada je suša
redovita pojava. Broj dana sa snijegom je 2-5 puta veći, a broj dana sa mrazom čak 10
puta veći u Vrgorcu nego u području Ploča.
3.3. TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Pedološko-geološke osobine
Trasa predmetne dionice prolazi krškim područjem s dvije karakteristične litološke cjeline,
koje imaju krajnje suprotne pedogenetske učinke. S jedne strane su tvrdi vapnenci, a s
druge strane nevezani jezerski sedimenti. Zemljište je pretežno obraslo oskudnom
vegetacijom te se radi se o kamenjaru s vegetacijom u obliku rijetkih grmova.
Studija utjecaja na okoliš za autocestu Zagreb- Split –Dubrovnik,
dionica Vrgorac (županijska granica)- Ploče 2
dio dionice od km 92+941.22 do 98+350.00
Str. 8