Str. 1 NARUČITELJ: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. , Širolina 4 ...

NARUČITELJ: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. , Širolina 4, Zagreb 

IZRAĐIVAČ: INSTITUT IGH, d.d., Sektor IGH PROJEKT 

Zavod za projektiranje prometnica, 

Janka Rakuše 1, Zagreb 

NE-TEHNIČKI SAŽETAK 

STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ AUTOCESTE 

ZAGREB – SPLIT – DUBROVNIK 

DIONICA RAVČA - PLOČE 

PODDIONICA VRGORAC – PLOČE 

Izmjena od km 92+941.22 do 98+350.00 

Zagreb, svibanj 2009: 

Studija utjecaja na okoliš za autocestu Zagreb- Split –Dubrovnik, 

dionica Vrgorac (županijska granica)- Ploče 2 

dio dionice od km 92+941.22 do 98+350.00 

Str. 1

S A D R Ž A J 

1. OPIS ZAHVATA 

2. VARIJANTNA RIJEŠENJA ZAHVATA 

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA 

OKOLIŠA 





1. OPIS ZAHVATA 

Ovom Studijom o utjecaju na okoliš obuhvaćena je autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik 

dionica Vrgorac (granica županije Splitsko-dalmatinske) – Ploče, dio dionice od km 

92+941.22 do 98+350.00 uključivo čvor Ploče te dio Spojne ceste na luku Ploče do 

južnog portala tunela Mali Prolog. 

Za dionicu Vrgorac- Ploče 2 proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i doneseno 

Rješenje o prihvatljivosti zahvata. Promjenom koncepcije vođenja autoceste Zagreb-Split- 

Dubrovnik na dijelu Split – Dubrovnik promjenjen je dio trase za koji se traži procjena 

utjecaja na okoliš ovom Studijom. 

Promjenom koncepcije vođenja autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik na dijelu 

Split – Dubrovnik promjenjen je dio trase te se za isti traži procjena utjecaja 

na okoliš ovom Studijom. Određeno je da se na dijelu Split – Dubrovnik gradovi 

i luke spajaju na autocestu preko čvorova i spojnih cesta kao i na prethodnim 

dionicama (primjeri Zadar, Šibenik, Split), a da autocesta kao prometna 

kralježnica prolazi područjem koje povezuje. Tako Vc koridor završava u 

čvoru Ploče, a luka Ploče se spojnom cestom spaja na autocestu A1 i Vc 

Koridor. U grafičkom dijelu (situacija) vidljiva je razlika između trase za koju 

je donešeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata i novopredložene trase 

usklađene sa prihvačenom koncepcijom. 

Jadranska autocesta je dio buduće Jadransko-jonske autoceste koja u okviru budućeg JJ 

koridora spaja jadransko i Egejsko more, a unutar Hrvatske omogućuje povezivanje svih 

Jadranskih luka i priobalnog prostora, te omogućuje povezivanje Zapadne i Srednje Europe 

s jugoistočnim dijelom Europe i Bliskim istokom. 

Kao autocesta od značaja za Republiku Hrvatsku određena je Strategijom prostornog 

uređenja RH (1997.), Programom prostornog uređenja RH (NN 139/99) i Strategijom 

prometnog razvitka RH (NN 139/99). 

1.2. OPIS DIONICE 

Uvod 

Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik u Hrvatskoj mreži autocesta nosi oznaku A1. 

Djelomično je i dio buduće Jadransko – Jonske autoceste. Kombinirana je kontinentalnim i 

jadranskim koridorom i spaja Jadransko i Egejsko more, te alternativno povezuje 

zapadnoeuropske prostore s jugoistočnom Europom i Bliskim Istokom. Autocesta povezuje 

sve jadranske luke i priobalne prostore na području Republike Hrvatske te je dio autoceste 

od Zagreb preko Splita do Dubrovnika. 

Ukupna dužina poddionice je 5.85 km. U km 97+750 predviđen je čvor Ploče tipa truba. 

U čvorištu se na autocestu priključuje Spojna cesta Ploče – luka Ploče. Kraj zahvata je 

na izlazu iz tunela Mali Prolog. Nastavno se autocesta nastavlja prema Dubrovniku. Taj 

dio trase je pokriven Studijom i Rješenjem io prihvatljivosti zahvata od 21.siječnja 

2008. godine. 





Opis trase 

-Građevinsko tehnički elementi 

Određivanje elemenata glavne trase i čvorišta izvršeno je tako da su isti u skladu s 

Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi 

moraju udovoljavati sa stajalištasigurnosti prometa (NN110/2001) Trasa prolazi brdskoplaninskim 

terenom s nizom prostornih i terenskih ograničenja. 

Dimenzioniranje elemenata tlocrtne, visinske i poprečne geometrije određeno je za 

Vrač=120 km/h pa su prema tome i odabirani elementi. 

Tlocrtno najmanji primjenjeni polumjer zavoja je 944 na lijevoj osi odnosno 955 na desnoj. 

Sve primjenjene prijelaznice su dužine 150 m, osim jedne na desnoj osi dužine 130 m. 

Visinski zbog konfiguracije terena primijenjeni su uzdužni padovi do 4 % što je najveći 

dozvoljeni za zadanu računsku brzinu. 

Čvorišta 

Na dionici je čvorište Ploče tip truba u km 97+720. 

Objekti i tuneli 

Na dionici je predviđen Vijadukt „Otrić-Seoci“ u km 94+150.00, Llijevo=238 m, Ldesno=298 m 

U čvorištu Ploče predviđen je Nadvožnjak Mali Prolog dužine L= 259 odnosno 278 m 

Tuneli 

Na dionici je tunel Šubir Tunel „Šubir (mali)“ u km 99+400.00, Llijevo=825 m, Ldesno=962 m 

Na dijelu Spojne ceste predviđen je tunel Mali Prolog l=1092 m 

Putni prijelazi, prolazi i paralelne poljske ceste 

Sve postojeće ceste koje će biti presječene izgradnjom autoceste moraju se dovesti u 

funkciju kako bi se promet odvijao barem uz iste uvjete ako ne i bolje. Sva presjecanja 

autoceste i ostalih prometnica izvesti će se izvan razine tj. Iznad ili ispod autoceste. 

Na taj način omogučiti će se nesmetan pristup poljoprivrednim i šumskim površinama, 

kretanje vatrogascima, prolaz divljim i domaćim životinjama i prvenstveno komunikacija 

između naselja. 

PUTNI PRIJELAZ u km cca 94+180.000 NADDVOŽNJAK l=66 DRŽAVNA CESTA 

PUTNI PROLAZ u km cca 97+380.000 PROLAZ l=70 POLJSKI PUT 

Cestarinski prolaz 

Na autocesti je predviđen zatvoreni sustav naplate. U čvorištu Ploče nema naplate već se 

izlaz naplačuje u CP Karamatići na Spojnoj cesti. 





Odvodnja 

Na cijeloj dužini dionice predviđa se zatvoreni sustav odvodnje. Na pogodnim lokacijama 

otpadne vode odvode se ovisno o stupnju zaštite u separator ulja i masti sa ili bez lagune. 

Nakon pročiščavnja pročišćene vode ispuštaju se u teren. 

Zaštita autoceste od oborinskih voda s okolnih slivnih površina provodi se izradom 

trapeznih kanala uz nožicu nasipa i uz gornji rub usjeka. Strmi kanali gdje se predviđa 

velika brzina tečenja obložiti će se kamenom. Za prolaz vode kroz trup autoceste 

predviđeni su betonski propusti čije će se dimenzije odrediti hidrauličkim proračunom. 

Oprema ceste 

Za predmetnu dionicu autoceste predviđena je prometna oprema i signalizacija prema svim 

važečim propisima koja će osigurati sigurno odvijanje prometa na cijeloj dionici. 

Predviđaju se horizontalna i vertikalna signalizacija, dinamička signalizacija, distantne 

ograde, zaštitne ograde, javna rasvjeta, telekomunikacijska mreža i druga oprema koja će 

osigurati nesmetano i sigurno odvijanje prometa. 

Grafički prilozi 

Situacija M 1:25 000 

Uzdužni profil M 1:25 000/2 500 

Normalni poprečni profil M 1:100 





2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA 

Studija nije razmatrala varijante nego jedno konkretno predloženo rješenje. 





3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 

3.1. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 




Str. 7 

Autocesta je planirana zbog povezivanja južnih dijelova RH (autoceste Zagreb - Split – 

Dubrovnik) sa središnjim dijelom Države. Predmetna dionica autoceste je položena u 

pretežito brdskom i planinskom području na kojemu su zastupljena brojna prostorna i 

terenska ograničenja. 

Trasa predmetne poddionice autoceste prolazi teritorijem Dubrovačko-neretvanske županije, 

odnosno područjem Grada Vrgorca i Općine Pojezerje. 

Ovaj dio sjeverne trase autoceste za koji se radi ova dopuna Studije o utjecaju na 

okoliš prolazi teritorijem Dubrovačko neretvanske županije, odnosno područjem 

općine Pojezerje. 

Prostorni plan Dubrovačko neretvanske županije, kao prostorni plan šireg područja, 

usvojen je 2003. godine ('Službeni glasnik Dubrovačko neretvanske županije', broj 

6/03 i 3/05.). Prostorni plan Dubrovačko neretvanske županije je usklađen s Uredbom 

o zaštiti i uređenju zaštićenog obalnog područja mora ('Narodne novine', broj 

128/04.). Svi dokumenti prostornog uređenja koji se izrađuju za uža područja moraju 

se uskladiti sa Prostornim planom Dubrovačko neretvanske županije. 

Za područje općine Pojezerje u izradi je Prostorni plan uređenja općine koji je u fazi 

Nacrta konačnog prijedloga i koji je u ovom trenutku jedini prostorno-planski 

dokument koji se odnosi na ovo područje. 

a) Postojeća prostorno planska dokumentacija: 

1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 

2. Prostorni plan Dubrovačko neretvanske županije 

b) Prostorno planska dokumentacija u izradi: 

1. Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije – Nacrt 

konačnog prijedloga 

2. Prostorni plan uređenja općine Pojezerje – Nacrt konačnog prijedloga.

3.2. METEOROLOGIJA S KLIMATOLOGIJOM 

Područje zahvata ima izmijenjenu mediteransku klimu. To je klimatski tip karakterističan 

za Dalmatinsku Zagoru i druge prostore koji se nalaze u neposrednom zaleđu Jadranskog 

primorja. Do područja zahvata djelomično dopiru mediteranski utjecaji iz doline Neretve 

preko polja Jezero i Rastok. Ova se klima karakterizira nižim srednjim temperaturama i 

znatno većim količinama padalina nego u primorskom pojasu, ali je raspored padalina 

tokom godine zadržao mediteranski režim. Preko 70% ukupnih padalina je u zimskoj 

polovici godine, od početka listopada do ožujka. 

Vjetar 

Tijekom godine u području zahvata uglavnom prevladavaju tri tipa vremena: 

• suh, hladan i uglavnom vedar tip vremena zastupljen u zimi i početkom proljeća, uz 

buru i tramontanu, 

• topao i vlažan tip vremena (kišni) koji nastaje uz jugo i lebić, 

• vedar, suhi i vrući tip, karakterističan za ljetne tišine ili lagane vjetrove iz 

zapadnog (maestral) i sjeveroistočnog kvadranta (burin). 

Na području Vrgorca prevladavaju sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi (približno 80% dana 

godišnje), a vrlo je mali broj dana bez vjetra, za razliku od Ploča gdje je prosječno 10% 

dana godišnje bez vjetra, a u ostalom dijelu godine prevladavaju sjeverni i sjeveroistočni 

vjetrovi (približno 60% dana godišnje). 

Temperatura 

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u razdoblju 1981.-1999. srednja 

godišnja temperatura zraka iznosila je u Vrgorcu 14,0ºC stupnjeva a u Pločama 15,4ºC. 

Najveću srednju temperaturu u istom razdoblju imao je mjesec srpanj: 24,6ºC (Vrgorac) i 

25,1ºC (Ploče) a najhladniji je bio siječanj sa 5,0 ºC (Vrgorac) i 6,9ºC (Ploče). 

Oborine 

Oborine evidentirane na meteorološkoj postaji Vrgorac pokazuju da ovo područje ima 

znatno veću količinu padalina u odnosu na primorski pojas. Srednje godišnje oborine 

tijekom 1981.-1999. godine iznosile su 1060,9 mm (Ploče) i 1620,2 mm (Vrgorac). Najviše 

oborina padne u jesen, zatim zimi, manje u proljeće a najmanje u ljeto kada je suša 

redovita pojava. Broj dana sa snijegom je 2-5 puta veći, a broj dana sa mrazom čak 10 

puta veći u Vrgorcu nego u području Ploča. 

3.3. TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 

Pedološko-geološke osobine 

Trasa predmetne dionice prolazi krškim područjem s dvije karakteristične litološke cjeline, 

koje imaju krajnje suprotne pedogenetske učinke. S jedne strane su tvrdi vapnenci, a s 

druge strane nevezani jezerski sedimenti. Zemljište je pretežno obraslo oskudnom 

vegetacijom te se radi se o kamenjaru s vegetacijom u obliku rijetkih grmova. 





Poljoprivreda 

Trasa ceste je položena tako da izbjegava poljoprivredne površine i da po bonitetu 

praktično cijelim svojim dijelom pripada pašnjačkoj prostornoj kategoriji korištenja 

zemljišta u kojoj su tla pretežno nepogodna za korištenje u poljoprivredi, pa se uglavnom 

namjenjuju šumarstvu. Rubno u svojem srednjem dijelu trasa na jednom mjestu presijeca i 

dalje prolazi kraj područja zaštitinih šuma, a sam završetak rubno dotiče kategoriju tla 

koja je definirana kao ostalo obradivo tlo. Tek se u široj zoni utjecaja nalaze vrijedna 

obradiva tla i vinogradi. 

3.4. ŠUMSKI EKOSUSTAVI I ŠUMARSTVO 

Površina i prostorni raspored šuma i šumskog zemljišta 

Šumama i šumskim zemljištima na području zahvata gospodare Hrvatske šume d.o.o. 

Zagreb, Uprava šuma podružnica Split Šumarija Metković. Radi se o području gospodarske 

jedinice „Nova Sela“. 

Sadašnje stanje šuma 

Šume na području zahvata trase pripadaju mediteranskoj regiji i to njezinoj 

submediteranskoj zoni termofilnih listopadnih šuma. 

U sloju drveća uz medunac i bijeli grab nalazimo i zeleniku, crni jasen, makljen, crni grab, 

košćelu i dr. 

U sloju grmlja nalazimo šipak, drijen, šibiku, ruj, rašeljku, draču. Značajan je i udio 

elemenata iz mediteranske zone kao što su u prvom redu česvina, planika, smrdljika, 

lovor, divlja maslina i lemprika. Brojne su submediteranske i eumediteranske povijuše: 

bljušt, škrobut, pavit, šparožina i tetivika. 

Velike, nekad degradirane površine medunca s bijelim grabom danas se nalaze u razvoju, 

jer su u posljednjih tridesetak godina smanjeni ili potpuno iščezli negativni utjecaji. Ove 

su površine prepuštene prirodnom razvoju, s mogućnošću da se s vremenom pretvore u 

stabilne sastojine. 

Struktura šuma 

Šume na promatranoj trasi su državne i privatne. Državnim šumama gospodare Hrvatske 

šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma – Podružnica Split, Šumarija Metković. 

Prema navedenim podacima razvidno je da je struktura šuma prema uređajnim razredima i 

gospodarskom obliku djelomično povoljna, jer je na ukupnoj površini zone utjecaja ceste 

samo 11,62% tih šuma u optimalnom-visokom uzgojnom obliku. Jednako tako nije povoljna 

niti dobna struktura ovih šuma s gospodarskog stajališta, jer se 2,21% visokih šuma u 

području obuhvata nalazi u I. dobnom razredu, a 9,39% su sastojine V. dobnog razreda. 





3.5. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 

Krajobrazne osobine 

Područje zahvata ubrojeno je u krajobraznu jedinicu „Donja Neretva“. Ova krajobrazna 

jedinica obuhvaća osebujan i u Hrvatskoj jedinstven prostor. Krški krajobraz predstavlja 

jedinstvenost i bogatstvo globalne razine vrijednosti. Iako je ova krajobrazna jedinica 

dominirana poplavnom nizinom uz rijeku Neretvu, njezine granice obuhvaćaju šire 

područje koje se odvodnjava uglavnom na područje delte Neretve. 

Osnovna fizionomija šireg prostora zahvata krajobrazno je raznolik prostor kojim, uz deltu 

Neretve prevladava gorsko zaleđe s nekoliko krških polja (Bunina, Jezero, Rastoka i 

Jezerac). Na žalost, i osnovna fizionomija, i vrijednosti, i identitet ove krajobrazne 

jedinice veže se isključivo na plavljenu dolinu (deltu) Neretve. 

Temeljnu (primarnu, klimazonalnu) matricu krajobraza na užem području zahvata izrazito 

je teško odrediti, a najjednostavnije ju je odrediti kao tipični mozaični krajobraz 

sredozemlja. Poljoprivreda i šumarstvo čine najrašireniji vid korištenja prostora na širem 

području zahvata. Uskim područjem uz trasu dominira šumska vegetacija u različitim 

degradacijskim stadijima, koji su rezultat škrtih prirodnih uvjeta ali i dugogodišnjeg 

ljudskog utjecaja. Gubitkom stanovništva veće površine nekada poljoprivrednog zemljišta 

(livade i pašnjaci na obroncima) danas pomalo zarastaju sve do stanja zatvorenog šumskog 

sklopa. Područje je bogato mrežom nadzemnih i podzemnih vodotoka koji su često 

povremeni. 

Najvećim dijelom pružanja kroz ovaj prostor, pod-dionica je položena na sjevernom, 

sjeveroistočnom i manjim dijelom istočnom rubu plodnoga krškog polja Vrgoračko jezero, 

odnosno na obroncima rubnih brdskih uzvišenja koje ga okružuju. Može se zaključiti da 

krajobrazom prevladava uobičajeni krajobraz sredozemlja s dvije osnovne reljefne cjeline i 

to: 

• Krško polje Vrgorsko jezero sa 3000 ha površine, od kojih je 2800 ha obradivo, dok 

poljodjeljske površine iznose oko 2680 ha. Nalazi se na nadmorskoj visini od 20 do 

30 m.. 

• Brdsko područje vrlo dinamičnog reljefa koje okružuje Vrgorsko polje sa svih strana, 

pri čemu se nadmorske visine uzdižu i do 500 m. Brda su, za razliku od Polja, 

obrasla vegetacijom osobitom za krško područje (makija, prijelazna područja 

makije i šume). 

• Prema načinu korištenja zemljišta u Vrgoračkom polju dominira bogatstvo raznolikih 

poljoprivrednih površina koje se razlikuju prema veličini, obliku i kulturi (vinogradi, 

oranice, maslinici, povrtnjaci, voćnjaci), dok su padine većinom obrasle 

jednoličnim vegetacijskim pokrovom tipičnim za krška područja (razni prijelazni 

oblici prema klimazonalnoj vegetaciji). 

• Reljefno prostor predstavlja veliku mirnu kršku depresiju naspram okolnih brda. 

Raspored izvora na obodu depresije ukazuje i na veliku podzemnu dinamiku prostornog 

rasporeda podzemnih krajobraznih elemenata. 

Staništa i vegetacija 

Prostor između planine Biokovo, te delte Neretve vegetacijski je vrlo slabo istražen. 

Detaljno je istražena samo vegetacija točila na primorskoj strani, dok su podaci za dio krša 

u zaleđu rijetki. Područje kojim prolazi trasa pod-dionice u kojoj su šume/makije s 





hrastom crnikom. Prvobitna šumska klimazonalna vegetacija s crnikom najvećim je dijelom 

uništena uslijed snažnih ljudskih utjecaja, a tlo je kako mehanički tako i kemijski 

erodirano. Na taj način nastali su različiti stadiji vegetacije: makije, garizi te rijetki 

travnjaci i kamenjarski pašnjaci na području koje pod-dionica zahvaća. 

Najveći dio površina pokrivaju neki od oblika šumske zajednice - makije česvine, šume 

česvine i duba, šume alepskog bora i dračici i to: 

• makija česvine i crnoga jasena, šume česvine i duba, te šume česvine i alepskog 

bora, na pojedinim mjestima, uglavnom bliže naseljima, uz te šume često se 

javljaju veće ili manje skupine čempresa; 

• dračici, dračici su česti na napuštenim kulturama kao prijelazni stadij prema 

šumskim zajednicama. Na površinama gdje je podloga kamenita, a tlo plitko i 

oskudno, dračici sporo sukcediraju u razvijeniji oblik vegetacije; 

• ostali šibljaci. 

Biljni svijet 

Na širem području trase autoceste Zagreb - Split – Dubrovnik, dionice čvor Vrgorac – Mali 

Prolog, prisutni su različiti tipovi staništa: šumarci, makija, garizi, livade, kamenjari, te 

vrlo značajna vodena i podzemna staništa. Posljedica velike raznolikosti staništa na tome 

području je visoki stupanj raznolikosti faune. 

Na širem području predmetne dionice utvrđena je prisutnost 51 vrste sisavaca. Među 

predstavnicima ove skupine potrebno je istaknuti prisutnost 21 vrste šišmiša, a među 

glodavcima je posebno značajna endemična vrsta dinarski (runasti) voluhar. Poseban 

značaj među sisavcima ima vuk koji stalno obitava na širem području predmetnog zahvata, 

a ugrožena je vrsta posebno zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i strogo zaštićena prema 

Bernskoj konvenciji. 

Ptice su najbrojnija skupina kralješnjaka, na širem području predmetnog zahvata obitava 

131 vrsta. Veći dio su gnjezdarice, dok preostale vrste na spomenutom području zimuju ili 

ga prelijeću za vrijeme proljetne ili jesenske selidbe. 

Na širem području trase zahvata gmazovi su relativno bogato zastupljeni i broje 22 vrste. 

Najbrojnija porodica vrsta gmaza je gušterica. U šikarama i garizima čest je blavor. 

Značajno je napomenuti da na širem području predmetne autoceste obitavaju dvije 

endemične vrste guštera: krška gušterica i mrki ljuskavi gušter. 

Na širem području dionice nalaze se značajna vodena staništana kojima obitava 12 vrsta 

vodozemaca. 

Među vrstama riba rijeke Neretve nalazi se 12 endemičnih vrsta, a 13 je na popisu 

zaštićenih vrsta prema Bernskoj konvenciji. Za najuže područje zahvata (rijeka Matica, 

Vrgoračko polje) posebno su značajne: primorska paklara, imotska gaovica, koja je vezana 

i za podzemna staništa, neretvanski vijun, te endemična vrgoračka gaovica. 

Na širem području predmetne autoceste utvrđena je prisutnost 67 vrsta dvokrilaca, od 

kojih je najzanimljiviji gorski potočar vrsta koja se nalazi na Dodacima II i IV EU Direktive o 

staništima. 

Utvrđene su i istražene tri vrste deseteronožnih rakova. 





Na širem području trase predmetne autoceste, na osnovi dosadašnjih istraživanja, 

utvrđena je prisutnost 6 vrsta iz skupine striga, te 3 vrste iz skupine dvojenoga koje su 

vezane za šumska staništa. 

Na širem području obitava jedna vrsta štipavca i tek 9 vrsta paukova što u slučaju paukova 

ukazuje na podistraženost faune beskralješnjaka ovog područja. Osim navedenih vrsta iz 

skupine kliještara, na ovom području utvrđeno je i 13 vrsta kliještara vezanih za podzemna 

staništa, koje se nalaze se na popisu speleofaune ovoga područja. 

Osim navedene nadzemnih životinja na širem području zahvata poseban značaj ima špiljski 

kojoj osim kralježnjaka - šišmiša i endemične čovječje ribice pripadaju i brojni 

beskralješnjaci, među kojima je do sada zabilježeno 12 vrsta mekušaca. 

Zaštićene prirodne vrijednost 

Zaštićena područja - Na području zahvata trenutno nema zaštićenih područja prema 

Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 70/05, 139/08). 

Prostornim planom uređenja Grada Ploča područje Vrgorskog polja (jezera) kod Ploča je, 

među ostalim, naglašeno kao osobito vrijedno područje - prirodni krajobraz. 

Na širem području zahvata nalazi se delta rijeke Neretve, jedinstveno krško močvarno 

područje, izuzetno velike biološke raznolikosti. Tome u prilog govori i činjenica da se na 

području delte nalazi pet lokaliteta koji su zaštićeni u različitim kategorijama: ornitološki 

rezervati - Pod Gredom, Prud i Orepak, ornitološko-ihtiološki rezervat - Delta Neretve, te 

značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne. Na vrijednost i posebnu ekološku osjetljivost 

širega područja zahvata upućuje i činjenica da je donji tok Neretve (11.500 hektara) jedno 

od četiri močvarna područja u Hrvatskoj koja se nalaze na Ramsarskom popisu 

međunarodno značajnih močvarnih staništa. 

Područja Nacionalne ekološke mreže 

Predmetni zahvat ne nalazi se u području Nacionalne ekološke mreže, a šire područje 

utjecaja samo djelomice zahvaća šest njezinih sastavnica: 

• Čoćinu jamu (HR2000019), 

• Polje Jezero (HR2000636), 

• Ponor Crni Vir (HR2000747), 

• Krotušu (HR2000951), 

• Maticu-Vrgoračko polje (HR2001046), i 

• Deltu Neretve (HR5000031). 

3.6. DIVLJAČ I LOVSTVO 

Područje zahvata smješteno je u općini Pojezerje koja je u sastavu Dubrovačkoneretvanske 

županije. Lovište kroz koje prolazi dionica autoceste je zajedničko lovište 

Prolog Dubrave – 22. To lovište graniči sa zajedničkim lovištem Ploče - 23 i državnim 

lovištima Rilić-Baćinska jezera -XIX/6 i Rujnica – XIX/7. 

Uz četiri osnovne vrste divljači (muflon, divlja svinja, zec i kamenjarka) koje su prisutne u 

sva tri prikazana lovišta, u području lovišta Prolog Dubrave prisutna je i prepelica pućpura, 

a u lovištu Ploče liska crna i divlja patka. 





3.7. KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA 

U analizi kulturno povijesne baštine obrađeni su kulturni spomenici koji se nalaze u blizini 

«A1 - dionica Ravča – Vrgorac – Ploče Poddionica od km 92+941,222 do km 98+350,00». 

Provedena je identifikacija svih sačuvanih kulturno-povijesnih vrijednosti u ukupnom 

koridoru od 1000 m od osi autoceste, odnosno po 500 m lijevo i desno od osi. 

Povijesna i kulturološka obilježja prostora 

Naselja Mali Prolog i Otrić-Seoci administrativno-teritorijalno pripadaju Općini Pojezerje u 

Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Područjem Jezera sa sjeverne strane dominiraju brda 

Zveč, Veliki i Mali Šubir. Od njih se prema sjeverozapadu pruža brdo Gradina, na čijem je 

zapadnom kraju smješten Vrgorac, stara srednjovjekovna utvrda korištena do 18. st., a 

prema jugoistoku brdo Pozla gora. Ovaj lanac brda dijeli područje Vrgorca i Jezera od 

Hercegovine. Tvrđava iznad Ljubuškog vidi se sa svih vrhunaca brda, a promet i karavanske 

veze koje su iz zapadne Hercegovine išle prema donjem Poneretavlju i Makarskoj prelazile 

su preko dvaju prijevoja - Malog i Velikog Prologa. U prethistoriji je bio važan i prijevoj 

između Zveča i Šubira kod crkve Sv. Nikole u Otrićima. Između crkve Sv. Nikole i Sv. Roka u 

Seocima, odnosno uokolo potonje nalazi se više prethistorijskih gomila, koje su se često 

podizale uz važne putove i prolaze. Strateška važnost držanja i kontrole ovoga lanca brda 

oduvijek je bila značajna, jer se tako moglo utjecati i na priobalje. Nije stoga čudno da su 

Turci nakon osvajanja Vrgorca u drugoj polovini 15. st. lako prodirali prema Makarskom 

primorju, pa su i samu Makarsku pretvorili u svoju skelu. Početkom 19. st. sjevernim 

padinama ovih brda sagrađena je Francuska (Marmontova, Napoleonova) cesta. 

Srednjovjekovna sela u Pojezerju su se držala viših nadmorskih visina, što je bilo i 

razumljivo, jer u blizini Jezera nisu vladali povoljni uvjeti za život zbog malarije. S druge 

strane prostor obiluje izvorima pitke vode, što je u krškom području rijetkost. Na nekoliko 

mjesta nalaze se srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci i ostaci grobalja. 

U 18. st. u samostalnu crkvenu župu Otrić-Struge su povezana sela Otrići, Struge i Seoci sa 

župnom crkvom Sv. Mihovila u Strugama. 

Područje Jezera je do tridesetih godina prošloga stoljeća bilo plavno, tu se lovila riba i 

prometovalo se „trupicama“. Nakon isušivanja, odnosno probijanja tunela od Krotuše do 

Baćinskih jezera, područje Jezera postaje polje, poljoprivredna površina na kojoj se, kao i 

na Jezercu, i danas uzgaja vinova loza, voće i ostale poljoprivredne kulture. Isušivanje 

Jezera je u potpunosti promijenilo prirodni okoliš, pa stanovništvo svoja naselja spušta na 

rub polja, a grade se i prometnice koje su povezale naselja. Kao i ostali „brđani“ 

stanovnici Seoca su postali „donjani“ preselivši se bliže Otrićima, otprije smještenima na 

manjoj uzvisini blizu Jezera. Iseljena naselja i dijelovi naselja su ruralne cjeline s 

tradicijskom arhitekturom. 

3.8. INŽENJERSKOGEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE 

Uvod 

Stijenske mase su prema vodopropusnosti grupirane u tri kategorije. Izdvojene su 

dobropropusne karbonatne naslage, kvartarni jezerski sedimenti naizmjeničnih propusnosti 

i vapneno-brečaste naslage djelimične propusnosti, te nepropusne flišolike naslage 

sukladno navedenoj Studiji dionice Ravča-Ploče. 





3.8.1. Hidrogeološke i inženjerskogeološke značajke 

3.8.1.1. Hidrogeološka svojstva i odnosi stijena 

Razmatrana izmjena trase autoceste Ravča-čvor Ploče u izmijenenom području od 

sela Otrić (Seoci) na dijelu poddionice granica županije-čvor Ploče smještena je u zaleđu 

brda Šubir i Pozla gora. 

Dobropropusne naslage su vapnenci kredne starosti sa i bez uložaka i proslojaka 

dolomita i dolomitičnih vapnenaca. 

Djelomično nepropusne naslage osrednje propusnosti predstavljene su tankim 

zonama paleocena i eocena te pločastim i laporovitim vapnencima. Protežu se u uzanoj 

zoni između Pozle gore i Dubravice (stac. 98+200 stare varijante i stac. 4+100 do 4+400 

nove varijante) na izlaznom portalu tunela Pozla gora. 

Naslage naizmjeničnih svojstava promjenljive vodopropusnosti označeni su kvartarni 

sedimenti u polju Jezerce. Međuzrnske su porozonosti s vertikalnim i bočnim promjenama 

vodopropusnosti Debljina im varira od jednog do manje od 10 m. To je i glavni razlog 

plavljenja polja Jezerac sjeverno od interregionalnog čvora Ploče. 

Nepropusne naslage predstavlja kompleks flišnih naslaga na početku izmjene trase 

od stac. 94+000 odnosno od stac. 1+120 odvajanja izmijenjene trase zapadno od Sv. Roka 

do početka tunela Šubir stac. 1+770. Trasa od mjesta odvajanja od prethodne prolazi 

usjecima i zasjecima u izmjeni flišnih i vapnenjačkih naslaga pa prilikom izvođenja radova 

treba voditi računa o pojavi manjih klizišta i odrona. 

Izmjenjena trasa sa interregionalnim čvorom Ploče 2 prolazi II. i III. zonom 

sanitarne zaštite izvora Prud (Norinska rijeka; Slišković, 1996), te II. i III. zonom izvora 

Modro Oko (Ivičić, Pavičić, 1996). Izvođenjem trasiranja podzemnih tokova u polju Jezerac 

(Slišković, 1996) dokazana je jaka i brza podzemna veza sa izvorom Prud. 

3.8.1.2.. Inženjersko geološke značajke terena 

Izmjenjena trasa autoceste od Otrića i Seoca do čvora Ploče 2 u dužini od 5 km, te 

od čvora Ploče 2 prema spoju na koridor Cv i ponovno spajanje na poddionicu županijska 

granica – čvor Ploče 1 kod Kobiljače u dužini od 2 km. Gradit će se uglavnom u 

karbonatnim naslagama gornje krede i karbonatnim naslagama foraminiferskih vapnenaca 

eocena, te na samom početku trase u flišnim naslagama eocena i podređeno u vapnencima 

i brečama paleocena 

3.8.1.3. Dio izmijenjene trase na podd. Otrić (Seoci) stac. 1+000 do čvora Ploče 2 

5+000 

Od stacionaže 1+000 do tunela Šubir stac. 1+770 autocesta će se izvoditi u čvrstim 

karbonatnim stijenama i brečatim vapnencima i flišnim naslagama eocena. 

Tunel „Šubir“ gradit će se u stacionaži u km. 1+770. Tunel će biti ukupne duljine 

L=750/725 m. Tunel ulazi u čvrste stijenske mase foraminiferskih vapnenaca, a izlazi u 

gornjokrednim uslojenim vapnencima. Stanje stijenske mase je dobro. Nastavak autoceste 

od tunela Šubir (stac. 2+540) do interregionalnog čvora Ploče 2 (stac. 5+000), trasa se 

pruža paralelno regionalnoj cesti Norin-Vrgorac i proteže se sjeveroistočnom stranom duž 

obronaka polja Jezerce. Nakon tunela Šubir cesta će biti u usjeku sjeveroistočnih padina 

brda Kruška, kota 154 do 124 m sa niveletom ceste na kotama od 144-112 m. 





Interregiolani čvor Ploče 2 u stacionaži 4+600 do stac. 5+300 bit će izveden u 

usjecima i nasipima, te u nadvožnjacima. Teren u čvoru Ploče 2 sjeverno od Malog Prologa 

izgrađuju debelouslojeni do gromadasti vapnenci gornje krede. 

Spoj na tunel Pozla gora od čvora Ploče 2 stac. 5+000. Trasa zaobilazi naselje Mali 

Prolog sa istočne strane i na stac. 5+000 ulazi u tunel Pozla gora. Od čvora Ploče 2 

autoceta započinje usjekom u čvrstim krednim vapnencima. 





4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 

4.1. UTJECAJI NA KAKVOĆU ZRAKA 

Mogući utjecj zahvata (prometa) na kakvoću zraka procijenjen je matematičkim 

modelirajem. U tom je cilju izvršen proračun širenja ukupnih lebdećih čestica te dušikovih 

oksida izraženih kao NO2, u okolini predmetne prometnice s prikazom raspodjela 

maksimalnih satnih, maksimalnih dnevnih i prosječnih dnevnih koncentracija spomenutih 

polutanata. 

Kako emisije dominantno ovise o gustoći prometa to su prometni uvjeti i raspodjela 

gustoće prometa u različitim vremenskim razdobljima preuzeti iz dokumentacije dobivene 

od Naručitelja, koja je dala projekciju prometa za 2015 godinu, i primijenjeni na 

parametre modeliranja. 

4.2. UTJECAJI NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 

Temeljem rezultata proračuna širenja pojedinih zagađivača u okoliš oko predmetne dionice 

autoceste može se zaključiti da su i uz gustoće prometa koje se predviđaju do 2015. godine 

još uvijek izračunate koncentracije tih zagađivača u okolišu te ceste značajno manje od 

graničnih vrijednosti (GV) propisanih Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih 

tvari u zraku (NN 133/05). 

Što se tiče lebdećih čestica uzeti su emisijski faktori za ukupne lebdeće čestice. Temeljem 

rezultata proračuna vidljivo je da su izračunate koncentracije ukupnih lebdećih čestica 

značajno niže od graničnih vrijednosti za PM10. 

Rezultati proračuna pokazuju da su i najviše procijenjene vrijednosti još uvijek znatno 

ispod navedenih graničnih vrijednosti, kako za NOx tako i za lebdeće čestice, pa se zbog 

toga ne očekuje da će promet predmetnom dionicom autoceste imati neki utjecaj na 

promjenu kvalitete atmosfere (njene kategorije) u području kojim se proteže trasa 

promatranog dijela dionice autoceste Vrgorac – Ploče. 

Unutar koridora i zone utjecaja dolazi do uklanjanja tla te prekrivanja građevinskim 

materijalom. Posljedica je gubitak određene površine na kojoj je tlo kao prirodno tijelo 

imalo ulogu staništa te niz drugih ekoloških funkcija. Prenamjena je trajno oštećenje, 

gubitak tala, što se u manjoj mjeri kompenzira njegovim uklanjanjem i pohranjivanjem za 

potrebe uređenja pokosa i okoliša autoceste. Utjecaju prometnice najviše su izložena tla u 

njenoj neposrednoj blizini. Povećanjem udaljenosti utjecaji se smanjuju i svode na 

onečišćenja zračnim onečišćenjem i na druge posredne utjecaje. 

4.3. UTJECAJI NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE I ŠUMARSTVO 

Utjecaji na šume i šumarstvo prvenstveno se očituju u trajnom gubitku površina pod 

šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-proizvodnih površina cestom. Trajnim 

zaposjedanjem (pojas širine 30m) obuhvaćena površina državnog šumskog zemljišta iznosi 

11,8457ha ha. Trajno zaposjednuta površina u odjelima/odsjecima 5, 6, 8, 9c i 18 koji 

pripada šibljaku za koji se ne iskazuje drvna zaliha niti dobni razred iznosi 7,3887ha. 





U zoni zahvata nema zaštićenih šumskih objekata. Utjecaj prometnice na šume ogledati će 

se u fragmentaciji sastojina. Time će se otvoriti novi rubovi, odnosno stabla koja su rasla u 

unutrašnjem dijelu sastojine dospijevaju na rub šume. Kako se djelomično radi o 

sastojinama niskog uzgojnog oblika, rubovi šume će se relativno brzo zatvoriti te se ne 

može očekivati njihovo oštećivanje prouzročeno biotskim (kukci, gljive) i abiotskim 

činiteljima (vjetar, jaka izravna insolacija, led, snijeg i sl.). Osim toga, neće se bitno 

otežati gospodarenje tim odsjecima jer se gospodarenje temelji na prirodnom procesu 

progresije iz nižih u više uzgojne oblike, uz provedbu mjera zaštite od biljnih bolesti, 

štetočinja i požara. 

Štetni utjecaji mogu nastati i nakon izgradnje ceste i puštanja u promet, i to: 

• emisijom štetnih tvari iz prometa, 

• ekscesima u prometu (izlijevanje štetnih tekućina, požari i sl.), 

• odbacivanjem štetnih otpadaka i dr., 

• radovima na održavanju prometnice kao što su: uništavanje korova herbicidima, 

odlaganjem otpadnih materijala u šumi i dr. 

Zona od 200m na kojoj se očekuju učinci onečišćenja plinovima i česticama (emisije 

štetnih tvari u tlo), nastalih prometovanjem motornih vozila pokriva na prostoru rečene 

šume, ukupnu površinu od oko 126,61ha. Smjer prometnice i smjerovi prevladavajućih 

vjetrova umanjuju vrijednosti mogućih opterećenja štetnim tvarima (ispušni plinovi, 

čestice vozne podloge i trošivih dijelova vozila). 

Štetni utjecaji na šume nakon puštanja ceste u promet mogu se značajno smanjiti ako se 

uvaže i poštuju ostale mjere smanjenja štetnih utjecaja, osobito onih koji se odnose na 

tlo, vodu, zrak i evakuaciju otpada i otpadnih voda. 

4.4. UTJECAJI NA PRIRODNE VRIJEDNOSTI 

Krajobrazne osobine 

Krajobraz na području zahvata je tipičan za sredozemno podneblje obilježen degradiranom 

šumskom matricom, zakrpama poljoprivrednog zemljišta te ekološkim (rijeka Matica i 

potoci) i antropogenim (lokalne prometnice) koridorima. Obzirom na pružanje glavnih 

reljefnih elemenata sam zahvat ne predstavlja izrazitu promjenu u ekološkoj strukturi i 

funkcioniranju (nadzemnog dijela) krajobraza iz više razloga: 

• zahvat u potpunosti ne uništava niti jedan stanišni tip na području zahvata, 

• zahvat značajno ne smanjuje površinsku zastupljenost niti jednog stanišnog tipa na 

širem području utjecaja, 

• obzirom da izvođenjem zahvata uglavnom nastaje ne-stanište, ne mijenja se 

značajno niti površinska razdioba pojedinog tipa staništa na širem području, 

• obzirom na linearnost i površinu zahvata, te antropogeni karakter krajobraza na 

užem području utjecaja, zahvat tek umjereno smanjuje kakvoću okolnih staništa. 

Najveći utjecaj u funkcioniranju krajobraza zahvat ima na ekološku povezljivost njegovih 

elemenata. Posebice to se odnosi na nadzemna staništa životinja kao što su sisavci, 

gmazovi, neki beskralješnjaci ali i podzemna staništa zbog pružanja rasjeda te smjera 

podzemnog tečenja vode. 

Utjecaj zahvata na povezljivost nadzemnih stanišnih elemenata krajobraza umanjen je 

izgradnjom tunela „Šubir“ i „Mali Prolog “, vijadukta “Otrić – Seoci” te dva putna prijelaza 





preko lokalnih prometnica. Na taj način ostavljena su dva prirodna (nadzemlje tunela) i tri 

stvorena/doprirodna koridora za migracije terestričkih životinja te izmjenu njihovih gena. 

Staništa i vegetacija 

Na području neposrednog utjecaja zahvata nalazi se sedam tipova staništa koji su 

Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim 

tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine 7/06) označeni kao 

ugroženi i rijetki stanišni tipovi koji zahtijevaju provođenje mjera očuvanja. Većina tih 

stanišnih tipova ili neće ili će u manjoj mjeri biti napadnuta izgradnjom zahvata, stoga se 

ne očekuju izraziti utjecaji na bogatstvo i raznolikost staništa na području zahvata. 

Biljni i životinjski svijet 

• Opći utjecaji zahvata na biljni i životinjski svijet vezani su uglavnom uz promjene u 

staništima. 

Zaštićene prirodne vrijednosti 

Kako zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 70/05, 139/08) 

na lokaciji zahvata trenutno nema ne očekuje se utjecaj zahvata na tu sastavnicu prirodnih 

vrijednosti. 

Područja nacionalne ekološke mreže 

Čoćina jama (HR2000019) 

Obzirom na općeniti smjer tečenja vode u krškom podzemlju, Čoćina jama može biti 

ugrožena kroničnim ili akutnim (ekološka nesreća) onečišćenjem podzemlja i njegovih 

voda. 

Polje Jezero (HR2000636) 

Obzirom na općeniti smjer tečenja vode u krškom podzemlju te dokazane veze ponora u 

polju Rastoka i izvora u polju Jezero, ovo područje ekološke mreže može biti ugroženo 

kroničnim ili akutnim (ekološka nesreća) onečišćenjem podzemlja i njegovih voda ili 

promjenama u putevima podzemnih tokova izazvanih miniranjem i radovima na tunelima i 

zasjecima. 

Ponor Crni Vir (HR2000747) 

Krotuša (HR2000951) 

Matica-Vrgoračko polje (HR2001046) 

Obzirom na općeniti smjer tečenja vode i dokazane veze ponora i izvora, Polje jezero 

može biti ugroženo kroničnim ili akutnim (ekološka nesreća) onečišćenjem podzemlja i 

njegovih voda ili promjenama u putevima tečenja izazvanih miniranjem i radovima na 

tunelima. 

Delta Neretve (HR5000031) 

Obzirom na općeniti smjer tečenja vode i dokazane veze ponora i izvora, Delta Neretve 

može biti ugrožena kroničnim ili akutnim (ekološka nesreća) onečišćenjem podzemlja i 

njegovih voda. 





4.5 UTJECAJI NA LOVSTVO 

Utjecaji svakog zahvata izgradnje infrastrukture u lovnom području ima pretežito negativni 

karakter. Utjecaji se očituju kao privremeni i trajni. Privremeni utjecaj je uznemiravanje 

divljači u staništu i biološko-ekološkim ciklusima. On je vezan najčešće za vrijeme 

izgradnje zahvata kada rad strojeva, zemljani radovi, miniranja i slične aktivnosti 

mijenjaju ustaljen mir u lovištu unoseći buku, vibracije i pojačanu nazočnost ljudi. Divljač 

reagira izmicanjem iz područja izgradnje. Ukoliko se radovi odvijaju u reproduktvom 

razdoblju za divljač, utjecaj na populacije je veći. Noćni rad na gradilištu dodatno 

negativno utječe na populacije divljači u zoni gradnje. Izravan gubitak zaposjedanjem 

zemljišta lovno-produktivnih površina dogoditi će se u dijelu lovišta “Prolog Dubrave“. 

Gubici su zanemarivi i lako nadoknadivi aktivnim pristupom uređenja staništa u lovištu. 

4.6. UTJECAJI NA KULTURNO POVIJESNU BAŠTINU 

Arheološka nalazišta 

U zoni zahvata ima 14 areheoloških nalazišta od kojih je 11 izravno ugroženo izgradnjom 

autoceste. 

Arheološke zone 

1. Arheološka zona Kruške – prapovijesna nekropola 

Utjecaji Lokalitet je izravno ugrožen gradnjom predmetne ceste. 

Sakralni kompleks s nematerijalnom kulturnom baštinom 

1. Sakralni kompleks s nematerijalnom kulturnom baštinom – Križni put 


Sakralne građevine 

Od sakralnih građevina u zoni zahvata su dvije i to 

1. Skralna građevina crkva Sv. Nikole u Otrić-Seocima 

2. Sakralna građevina Mali Prolog – Kapela Sv. Ćirila i Metoda i župna kuća 

Koje nisu izravno ugrožene izgradnjom autoceste 

Sakralno-sepulkralne građevine 

1. Sakralno-sepulkralna građevina Mali Prolog – groblje 

Utjecaji Lokalitet nije izravno ugrožen gradnjom predmetne ceste. 

Ruralne cjeline 

1. Ruralna cjelina Seoci 


2. Ruralna cjelina Kruške 






Fortifikacijske građevine 

1. Fortifikacijska građevina Mali Prolog 


Civilna građevina 

1. Civilna građevina – Izvor Dobrica 


2. Civilna građevina – Cisterna 


4.7 UTJECAJI NA SOCIO EKONOMSKO STANJE 

Za lokalno stanovništvo moguće je očekivati sljedeće utjecaje: 

• povećanje stupnja dostupnosti različitih sadržaja, obližnjih i udaljenijih naselja 

(Zagreb, Zadar, Rijeka, Split, Ploče, dolina Neretve, Pelješac, drugi otoci), 

• skraćivanje realnog vremena provedenog u komunikaciji prema različitim bližim i 

daljim destinacijama, 

• povećan stupanj podijeljenosti područja s obzirom na prolazak koridora koji će 

razdijeliti područje sa posljedicom onemogućavanja ili smanjivanja mogućnosti 

komunikacije prema pojedinim dijelovima područja. 

• načelno smanjivanje ili povećavanje (u slučaju udaljenijih destinacija) mogućnosti 

pristupačnosti postojećim poljoprivrednim površinama, 

• povećana razina aspiracija lokalnog stanovništva za promjenom stila života zbog 

većih mogućnosti koje će pružiti bolja komunikacija, dostupnost, isl. 

• Vidljivo je da pretpostavljena trasa koridora buduće autoceste može imati različite 

utjecaje na postojeće stanovništvo i postojeće djelatnosti. 

Moguće je ocijeniti da koridor buduće autoceste neće značajnije ugroziti postojeća naselja 

u području utjecaja s obzirom da je izmješten u periferiju postojećih naselja. Potencijalne 

smetnje buduće autoceste (buka, zagađenje isl.) treba riješiti odgovarajućim barijerama i 

drugim zaštitnim mjerama. 

4.8. UTJECAJ NA VODE 

Prikaz slivova 

Izvor Prud (Norinska Rijeka) je najznačajniji izvor u donjem toku rijeke Neretve. 

Kaptiran je za potrebe regionalnog vodovoda Opuzen-Pelješac-Korčula. Prividna podzemna 

brzina bila je 6,8 m/s što predstavlja velike brzine i područje polja Jezerac uvrštava u II. 

zonu sanitarne zaštite izvora namjenjenih za vodoopskrbu i piće. 

Izvor Modro Oko zahvaćen je za potrebe vodoopskrbe sela Desne i ranije za PIK 

Opuzen (cca 300 l/s). Određna je II. i III. zonu zaštite duž priključne ceste čvor Ploče 2 - 

Luka Ploče. Na predjelu izmjenjene varijante od čvora Ploče do izlaza iz tunela Pozla gora 

predviđena je II. i III. zona sanitarne zaštite podzemnih i površinskih voda. 





Procjena rizika zagađenja 

Trasa izmjenjenog dijela poddionice granica županije – čvor Ploče 2 od Seoca do 

čvora Ploče 2 i dalje prema spoju s koridorom Cv prolazi zonom visokog rizika. Trasa je 

smještena u veoma osjetljivom dijelu sliva izvora Prud kod Metkovića, te u slivu Modrog 

Oka i izvora Desne, pa je zbog toga s obzirom na stupanj rizika od zagađenja podzemnih 

voda podijeljena u zone: 

Podzemne vode 

Razmatrano podurčje izmjenjenog dijela trase i njenog središnjeg dijela 

interregionalnog čvora Ploče 2 u širem smislu pripada slivu desne obale rijeke Neretve od 

Metkovića do Opuzena. na temelju provedenih trasiranja izdvojeni su slivovi izora Prud 

(Norinska rijeka) i Modro Oko koji otječu u Neretvu. 

Zaštita područja i odnos prema slivovima 

Razmatrano područje pod utjecajem izmjenjenog dijela trase i interregionalnog 

čvora Ploče 2, obuhvaća trasu izdvojenu kao II. zona neposredno uz ponore u polju 

Jezerce, a planinsko područje V. i M. Šubir, te Pozla gora izvodjeni su u III. zonu sanitarne 

zaštite. 

Trasa - odvodnja 

U cilju sprečavanja neželjenih utjecaja onečišćenja s autoceste na vodne resurse, 

predviđa se odvodno-zaštitni sustav koji će onemogućiti nekontrolirano rasprostiranje 

prolivenih zagađivaća po propusnom terenu. Zbog toga se predviđa zatvoreni sustav 

odvodnje. Slijevne vode sa autoputa prethodno prolaze kroz separator gdje se 

odvajaju mineralna ulja, a ztim se upuštaju u vodonepropusnu lagunu ili se 

pročišćavaju do stupnja II. kategorije voda. U sustavu kontrolirane odvodnje uz 

zatvorenu oborinsku kanalizaciju, koristit će se separatori te povoljne depresije u 

terenu. U tom smislu je u najnižem dijelu profila u blizini čvora Ploče 2 predviđen 

dopunski separator S3a.. 

4.9 UTJECAJ NA RAZINE BUKE 

PRIMIJENJENI KRITERIJI ZAŠTITE 

Uz lijevu os autoceste postoji samo jedno naselje (Pavlovići) gdje su objekti na južnom 

dijelu naselja potencijalno izloženi prokomjernoj buci, dok su uz desnu os autoceste 

smještena tri potencijalno bukom ugrožena naselja koja je potrebno štititi (Otrić i Seoci 

(štite se 1 barijerom) i Mali Prolog). Uz brzu cestu proračunom nisu dobiveni objekti 

izloženi prekomjernoj buci. 





5.PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 

5.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 

Zrak 

1. Ne očekuje se da će promet predmetnom dionicom autoceste imati značajnog 

utjecaja na promjenu kvalitete atmosfere (njene kategorije) u području kojim se 

proteže trasa zahvata te nije potrebno provoditi mjere zaštite zraka. 

Tlo i poljoprivreda 

1. Zaštititi sva tla bez obzira na njihovu bonitetnu vrijednost ili način korištenja. 

2. Radove izvoditi u što užem koridoru ceste. Izbjegavati otvaranje novih pristupnih 

putova, te za te potrebe koristiti postojeće poljske ceste i putove. 

3. Ograničiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje prometnice i tunela, kako 

bi površina devastirana radovima bila što manja. Pri tome koristiti postojeće ceste i 

šumske putove. 

4. Na tlima s osrednjim, visokim i ekstremnim rizikom od erozije tla vodom, provoditi 

odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije. 

5. Komunalni otpad, a posebno otpadne vode (kemijski WC) zbrinjavati na 

organizirana odlagališta, a tehnološki neopasni otpad u suradnji s nadležnim 

tijelima Županije. Zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje suvišnog i 

otpadnog materijala u okoliš te osigurati nepropusne kontejnere za otpad. 

6. Provoditi protuerozijske mjere na dijelovima ugroženim erozijom. 

7. Osiguravati ravnomjerno otjecanje oborinskih voda s obje strane prometnice. 

Šume 

1. Prilikom projektiranja treba voditi računa da se planiranjem izgradnje neophodnih 

objekata kao što su propusti, mostovi, odvodni sustavi i sl., što je to moguće manje 

naruši prirodni vodni režim. 

2. Osigurati ravnomjerno otjecanje oborinskih voda sa obje strane prometnice. 

3. Izvođenje radova planirati u što užem koridoru ceste, izbjegavati otvaranje novih 

pristupnih putova, te za te potrebe koristiti postojeće šumske ceste i prosjeke. 

4. Odmah nakon prosijecanja trase uspostaviti šumski red, tj ukloniti panjeve, izraditi 

i izvesti svu posječenu drvnu masu. Pritom treba voditi računa da se posijeku i 

izrade sva oštećena i slomljena stabla kako ne bi postala izvor zaraze. 

5. Prilikom gradnje treba voditi računa o uređenju pokosa i nagiba uz autocestu kako 

bi se smanjila mogućnost odnošenja (erozije) zemljanog materijala uz i na 

prometnicu. 

6. Potrebno je unaprijed odrediti odlagališta materijala i otpada, te površine za 

kretanje i parkiranje vozila, kako bi se utjecaj na okoliš smanjio u najvećoj 

mogućoj mjeri. 

7. Osobitu pažnju prilikom gradnje treba posvetiti rukovanju s lakozapaljivim 

materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima koji izazivaju iskrenje kako 

ne bi došlo do šumskih požara, a osobito ljeti. 

Prirodne vrijednosti 





1. Pri planiranju i organizaciji gradilišta potrebno je osigurati stručni nadzor biologa. 

2. Pri planiranju i organizaciji gradilišta, sve površine koje neće biti neposredno 

zahvaćene građevinskim radovima moraju zadržati postojeću vegetaciju te ostati u 

(do)prirodnom stanju. 

3. U potpunosti spriječiti privremeno odlaganje (inertnog) građevinskog otpada na 

područja s (do)prirodnom vegetacijom koja neće biti neposredno zahvaćena 

građevinskim radovima. 

4. U svrhu smanjenja fragmentacije staništa i podržavanja ekoloških procesa osigurati 

povoljno stanje propusnosti prometnice za sisavce primjerenim projektiranjem i 

uređenjem ekoloških koridora i prolaza (putni prijelazi) te za to osigurati stručan 

nadzor biologa. 

5. Izvor Dobrica mora biti očuvan kao malo vodeno stanište te mora biti spriječeno 

njegovo onečišćenje kao i osigurani koridori za pristup organizmima kojima je 

potrebna voda za razmnožavanje (npr. vodozemci). 

6. U slučaju uništenja točkastih staništa (npr. lokve) osigurati zamjensko stanište istog 

tipa (kompenzacijski uvjet). 

7. Pri bušenju tunela (posebice zapadnog ulaza tunela “Šubir”) osigurati stručan 

nadzor biospeleologa. 

8. Pri hortikulturnom uređenju zelenih pojaseva (biološka rekultivacija) uzduž 

prometnice u potpunosti spriječiti sijanje/sadnju stranih (alohtonih) vrsta bilja uz 

rubni dio ceste. Namjesto toga vegetaciju zelenih pojaseva obnoviti autohtonom 

vegetacijom lokalnog genetičkog porijekla te za to osigurati stručan nadzor biologa. 

9. Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom jačinom i kakvoćom svjetla te sjenilima 

koja onemogućavaju vodoravan i uspravan rasap svjetlosti sukladno EU Direktivi o 

sprječavanju svjetlosnog onečišćenja i drugim međunarodnim propisima. 

10. Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera potrebno je između ceste na svim 

mjestima gdje se ona nalazi u ravnini ili iznad razine tla izvesti zaštitne barijere 

i/ili posaditi i održavati autohtono visoko zelenilo lokalnog genetičkog porijekla u 

širini od najmanje 5 m te za to osigurati stručan nadzor biologa. 

11. Sve oborinske vode s ceste, a posebice u području zapadnog ulaza tunela „Šubir“ 

moraju se odvoditi zatvorenim sustavom odvodnje i u potpunosti pročišćavati prije 

eventualnog ispuštanja u prirodni okoliš (npr. biljni uređaj za pročišćavanje 

otpadnih voda). Ovu mjeru kombinirati s mjerom osiguranja kompenzacijskih uvjeta 

za mala vodena staništa (lokve – točka 5). 

12. U slučaju presijecanja migracijskih koridora za vodozemce u cestu ugraditi propuste 

ili osigurati zamjenska staništa za razmnožavanje (točka 5), a za to osigurati 

stručan nadzor biologa. 

13. Održavanje zelenih pojaseve uz prometnicu provoditi tako da sprječava širenje 

stranih i invazivnih biljnih vrsta. 

Divljač i lovstvo 

1. U suradnji sa stručnim službama lovoovlaštenika (stručna osoba za provedbu LGO i 

lovočuvari) na terenu razmotriti ustaljene staze i premete divljači kako bi se na 

vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati na divljači. 

2. Određivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila, zaštititi stanište 

od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu. 

3. Pri gradnji sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini područja zahvata kako bi se 

divljač i na taj način što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. 





Kulturno povijesna baština 

1. Arheološko nalazište Otrić-Seoci – Tumuli 1, 2 i 3 potrebno je arheološki istražiti, 

dokumentirati te je potrebno konzervirati pokretne nalaze. 

2. Arheološko nalazište Otrić-Seoci – Tumuli 4, 5 i 6 potrebno je arheološki istražiti, 

dokumentirati te je potrebno konzervirati pokretne nalaze. Zbog činjenice da su 

dva od tri tumula već velikim dijelom devastirani, ovim zahvatima potrebno je 

pristupiti u najkraćem mogućem roku. 

3. Arheološko nalazište Glavica potrebno je arheološki istražiti, dokumentirati te je 

potrebno konzervirati pokretne nalaze. Stećci se trebaju konzervirati, izmjestiti na 

prikladno mjesto, na kojem neće biti ugroženi, te na kojem će biti dostojno 

prezentirani. 

4. Arheološko nalazište Ploča potrebno je arheološki istražiti, dokumentirati te je 

potrebno konzervirati pokretne nalaze. Stećak se treba konzervirati, izmjestiti na 

prikladno mjesto, na kojem neće biti ugrožen, te će biti dostojno prezentiran. 

5. Arheološko nalazište Zveč – Tumuli 1, 2 i 3 potrebno je arheološki istražiti, 


6. Arheološko nalazište crkva Sv. Roka potrebno je provesti sustav mjera zaštite koji 

obuhvaća dokumentaciju i statičku sanaciju lokaliteta, te stalni konzervatorski 

nadzor tijekom pripreme i izgradnje predmetne ceste. Ni u kom slučaju nije 

moguće povezati radnom cestom dva portala tunela Šubir najkraćim putem preko 

prijevoja neposredno uz crkvu, jer je njena statika već sada bitno ugrožena. Stećke 

uz crkvu potrebno je dokumentirati, konzervirati i prikladno prezentirati. 

7. Arheološko nalazište Pavlovići – Tumul 1 potrebno je arheološki istražiti, 


8. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 1, 2, 3 - Tumul 3, koji se nalazi na 

prostoru Republike Hrvatske, već je ugrožen gradnjom betonare koja nastaje za 

potrebe izgradnje predmetne ceste te ga je potrebno arheološki istražiti, 

dokumentirati i konzervirati pokretne nalaze. 

9. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 6, 7, 8, 9 i 10 potrebno je arheološki 

istražiti, dokumentirati te je potrebno konzervirati pokretne nalaze. 

10. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 11, 12, 13 potrebno je arheološki istražiti, 


11. Arheološko nalazište Podovača potrebno je arheološki istražiti, dokumentirati te je 

potrebno konzervirati pokretne nalaze. 

12. Arheološka zona Kruške – prapovijesna nekropola - Ugrožene tumule potrebno je 

arheološki istražiti, dokumentirati te je potrebno konzervirati pokretne nalaze. Za 

ostale tumule sustav mjera zaštite obuhvaća dokumentaciju postojećeg stanja te 

stalni arheološki nadzor. 

13. Sakralni kompleks s nematerijalnom kulturnom baštinom – Križni put - Zbog 

nematerijalne kulturne baštine koja je neodvojivi dio ovog sakralnog kompleksa, ne 

smije se prekinuti ovaj križni put. Mora se omogućiti neprekinuto odvijanje 

procesije sukcesivno od 1. postaje križnog puta kod crkve Sv. Nikole u Otrići- 

Seocima do 14. postaje kod crkve Sv. Roka. Gradnjom predmetne ceste u 

predloženom obliku posebno su ugrožene postaje od broja dva do broja šest, a 

najugroženije su postaje 3. i 4., koje se nalaze neposredno uz trasu, te je potrebna 

njihova dokumentacija, demontaža i izmještanje u skladu s omogućenim 

nesmetanim odvijanjem procesije. 

14. Ruralna cjelina Seoci - Sustav mjera zaštite obuhvaća stalni konzervatorski nadzor i 

dokumentaciju postojećeg stanja cjeline. 

15. Civilne građevine – Izvor Dobrica potrebno je zaštiti i urediti (napraviti česmu) tako 

da se iz njega i dalje može uzimati voda. 





16. Civilna građevina – Cisterna mjera zaštite obuhvaća dokumentaciju postojećeg 

stanja građevine. 

Sociološke mjere 

1. Postojeće stanovništvo je potrebno sustavnije i detaljnije informirati o prijedlogu 

prolaska trase autoceste. 

2. Potrebno je koristiti sve raspoložive oblike informiranja postojećeg stanovništva 

(plakati, letci, sastanci po potrebi, javni uvid). 

3. Navedene informacije trebaju biti besplatne i pojednostavljene brošure i slikovni 

materijali u kojima će biti jasno naznačen pravac buduće autoceste te druge 

potrebne informacije. 

4. Po potrebi je potrebno osigurati prisutnost odgovorne osobe (na gradilištu) koja će 

povremeno i po potrebi svim zainteresiranim pružati potrebne informacije. 

5. Posebno ažuran i iscrpan treba biti tijekom realizacije zahvata kada su utjecaji 

najočitiji i kada se najviše osjećaju (povećana gužva, buka, promet, itsl.), te kada 

bi eventualne (negativne) reakcije lokalnog stanovništva mogle biti izraženije. 

5.2. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 

Od programa praćenja stanja okoliša očekuje se slijedeće: 

• Određivanje nultog stanja biološke raznolikosti i prirodnih procesa prije izgradnje i 

korištenja zahvata, 

• redovito i trajno praćenje stanja biološke raznolikosti i prirodnih procesa tijekom 

korištenja zahvata, 

• određivanje dodatnih mjera zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i prirodnih 

procesa kao rezultata trajnog programa praćenja njihova stanja. 

Određivanje nultog stanja prije početka izgradnje 

Odnosi se na to da se odrede sadašnje stanje odnosno veličine određenih parametara i to 

za: 

Kemijske odrednice 

Biološke odrednice (podzemna staništa) 

Biološke odrednice (sisavci) 

Biološke odrednice (slatkovodne ribe) 

Biološke odrednice (vretenca) 

Biološke odrednice (podzemna fauna) 

Biološke odrednice (biljke) 

Kakvoća i pohrana podataka 

Praćenje stanja za vrijeme korištenja 

Kemijske odrednice 

Biološke odrednice (šumska staništa) 

Biološke odrednice (sisavci) 

Biološke odrednice (slatkovodne ribe) 

Biološke odrednice (vretenca) 

Biološke odrednice (podzemna fauna) 

Biološke odrednice (biljke) 

Kakvoća i pohrana podataka 

Godišnja Izvješća o stanju okoliša Hrvatskih autocesta 





5.3 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ 

Smatramo da je predložena Varijanta trase autoceste Prihvatljiva uzevši u obzir sva 

promatrana stajališta uz predložene mjere zaštite. 

5.4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA 

5.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA 

Opće mjere 

1. Unaprijed odrediti odlagališta građevinskog materijala i otpada, te površine za 

kretanje i parkiranje građevinskih strojeva i vozila, kako bi se utjecaj na okoliš 

smanjio u najvećoj mogućoj mjeri. 

2. Prilikom izvođenja zahvata kretanje teške mehanizacije ograničiti na postojeću 

cestovnu infrastrukturu i/ili postojeću mrežu putova, kako bi se zatečene 

poljoprivredne i druge površine te pripadajuća putna mreža u što većoj mjeri 

zaštitila od devastacije. Nakon završetka građevinskih radova korištenu putnu 

mrežu sanirati. 

3. Provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na 

propisan način, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje 

navedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne 

kontejnere za otpad. 

4. Sav suvišni građevni materijal koji neće biti upotrijebljen u graditeljskim 

aktivnostima mora biti deponiran na za to predviđenim lokacijama, a građevni 

otpad je potrebno sustavno odvoziti. 

Vode 

1. U daljnjim fazama projektiranja izvesti detaljne hidrogeološke radove duž 

trase autoceste kojima će se točno odrediti područja potrebne zaštite 

vodakoja se sastoji od kontroliranog vodonepropusnog odvodnog sustava, 

separatora ulja i masti, te ovisno o zoni rizika, uređaja za sekundarno 

pročišćavanje i ispusta u teren. 

2. Predvidjeti odgovarajuće efikasne mjere zaštite od bočnog izlijetanja vozila 

na svim potencijalno opasnim mjestima posebno na objektima. 

3. Predvidjeti zatvoreni sustav odvodnje pošto se Čvor Ploče nalazi u zoni 

visokog rizika od onečišćenja podzemnih voda. Separator S3 i lagunu izvesti u 

slabo propusnim naslagama. 

4. Projektirati i izvesti dovoljan broj propusta za površinske vode, kako bi 

utjecaj na površinske tokove bio što manji. 

5. Projektom odrediti optimalni način proboja tunelaprimjenjujući najmanje 

destruktivne metode. Ukoliko se koristi miniranje, projektom miniranja 

predvidjeti probna miniranja s mjerenjem oscilacija, te modifikaciju 

postupka miniranja ili zamjensku metodu kopanjau blizini osjetljivih 

objekata. 





Zrak 

Buka 

6. Kod projektiranja i izgradnje predmetne autoceste izbjeći pogoršanje upojne 

moći postojećih ponora koji se nalaze u koridoru autoceste te spriječiti 

mogućnost njihovog zagađenja. 

7. Autocesta se nalazi izvan zone poplavnih voda Vrgoračkog polja Jezero i 

Jezerac. Niveletu autoceste i pripadnih prometnica te uređaja za 

pročišćavanje u području čvora Ploče držati iznad kote poplavnih voda. 

2. Ne očekuje se da će promet predmetnom dionicom autoceste imati 

značajnog utjecaja na promjenu kvalitete atmosfere (njene kategorije) u 

području kojim se proteže trasa zahvata te nije potrebno provoditi mjere 

zaštite zraka. 

Trasa planirane autoceste prolazi na takvoj udaljenosti od nekoliko sela i zaselaka 

da će razine buke kojima su te kuće izložene iznositi više od najviših vrijednosti 

određenih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi 

rade i borave (NN 145/04). Za ova naselja obavezno je izraditi projekt zaštite od 

buke u okviru viših faza projektnog rješenja. Također su predviđena kontrolna 

mjerenja buke koja bi utvrdila stanje i ukazala potrebu za eventualnom 

nadogradnjom zvučne zaštite. 

Praćenje stanja razina buke 

Za skupine kuća koje se štite od buke potrebno je izvršiti kontrolna mjerenja buke 

nakon izgradnje prometnice, i to prije i nakon postavljene prve faze zaštite od 

buke, zajedno sa brojanjem prometa. Daljnja mjerenja potrebno je provoditi kada 

se sljedećim brojanjem pokaže da je količina prometa veća za 25% u odnosu na onu 

koja je izbrojana prilikom prethodnih mjerenja. U slučaju postavljanja pasivne 

zaštite od buke na samim objektima, mjerenja je potrebno izvršiti u unutrašnjosti 

objekta, u prostoriji koja je najviše izložena buci. Izmjerene razine buke u 

zatvorenom prostoru moraju biti niže od najviših razina dopuštenih Pravilnikom o 

najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, u Tablici 

1. 

Tlo i poljoprivreda 

8. Zaštititi sva tla bez obzira na njihovu bonitetnu vrijednost ili način 

korištenja. 





Šume 

9. Prilikom izvođenja zemljanih radova «humusni sloj» obavezno kontrolirano 

deponirati i kasnije koristiti za uređenje pokosa i zelenog pojasa uz cestu, 

odnosno iskoristiti za druge potrebe, u skladu s propisima. 

10. Obavezno djelotvorno zaštititi poljoprivredno tlo od imisije krutih čestica 

podizanjem zaštitnih vegetacijskih pojaseva uz trasu autoeste, kako bi se što 

bolje izolirala tla u zoni predvidivog utjecaja. 

11. Poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu tla od erozije vodom uslijed 

utvrđenog visokog rizika. Osigurati stabilnost padina i njihovo zatravnjivanje, 

kako bi se spriječila erozija tla uz autocestu. 

12. Projektirati dovoljan broj propusta za površinske vode, odnosno spriječiti 

otjecanje oborinskih voda sa ceste u okolne površinske vode radi 

sprječavanja njihovog onečišćenja. 

13. Radove izvoditi u što užem koridoru ceste. Izbjegavati otvaranje novih 

pristupnih putova, te za te potrebe koristiti postojeće poljske ceste i 

putove. 

14. Ograničiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje prometnice i 

tunela, kako bi površina devastirana radovima bila što manja. Pri tome 

koristiti postojeće ceste i šumske putove. 

15. Na tlima s osrednjim, visokim i ekstremnim rizikom od erozije tla vodom, 

provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije. 

16. Komunalni otpad, a posebno otpadne vode (kemijski WC) zbrinjavati na 

organizirana odlagališta, a tehnološki neopasni otpad u suradnji s nadležnim 

tijelima Županije. Zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje 

suvišnog i otpadnog materijala u okoliš te osigurati nepropusne kontejnere 

za otpad. 

17. Provoditi protuerozijske mjere na dijelovima ugroženim erozijom. 

18. Osiguravati ravnomjerno otjecanje oborinskih voda s obje strane 

prometnice. 

8. Planirana trasa ceste prolazi krškim područjem gdje šume ne ovise o vodnom 

režimu (poplavne i podzemne vode) u njima i njihovoj neposrednoj blizini, 

međutim prilikom projektiranja ipak treba voditi računa da se, što je 

moguće manje naruši prirodni vodni režim gradnjom neophodnih objekata 

kao što su propusti, vijadukti, tuneli, odvodni sustavi i sl. 

9. Prilikom projektiranja voditi računa o uređenju pokosa i nagiba uz cestu, kako bi se 

spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena. To se 

osobito odnosi na prostore oko zasjeka i usjeka ceste, te na portale tunela. 

10. Osigurati ravnomjerno otjecanje oborinskih voda sa obje strane prometnice. 

11. Izravne štete na šumi koje mogu nastati prilikom gradnje prometnice mogu 

se izbjeći pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri 

gradnji. To se prvenstveno odnosi na oštećivanje rubnih stabala i njihova 

korijenja. Da bi se to spriječilo potrebno je radove izvoditi u što užem 

koridoru ceste, izbjegavati otvaranje novih pristupnih putova, te za te 

potrebe koristiti postojeće šumske ceste i prosjeke. 





12. Odmah nakon prosijecanja trase uspostaviti šumski red, tj ukloniti panjeve, 

izraditi i izvesti svu posječenu drvnu masu. Pritom treba voditi računa da se 

posijeku i izrade sva oštećena i slomljena stabla kako ne bi postala izvor 

zaraze. Uspostavljanjem šumskog reda omogućit će se preostalim stablima, 

osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi rub sastojine 

koji će moći zaštiti sastojinu od izravnih ali i neizravnih štetnih utjecaja. 

13. Prilikom gradnje treba voditi računa o uređenju pokosa i nagiba uz autocestu 

kako bi se smanjila mogućnost odnošenja (erozije) zemljanog materijala uz i 

na prometnicu. 

14. Potrebno je unaprijed odrediti odlagališta materijala i otpada, te površine 

za kretanje i parkiranje vozila, kako bi se utjecaj na okoliš smanjio u 

najvećoj mogućoj mjeri. 

15. Osobitu pažnju prilikom gradnje treba posvetiti rukovanju s lakozapaljivim 

materijalima i otvorenim plamenom, odnosno alatima koji izazivaju iskrenje 

kako ne bi došlo do šumskih požara, a osobito ljeti kada se stvore idealni 

uvjeti za njihov nastanak i širenje. Pri tome treba poštivati sve propise i 

postupke o zaštiti šuma od požara, odnosno provoditi protupožarne mjere 

propisane Godišnjim planovima zaštite šuma od požara za državne šume i 

šumsko zemljište (čišćenje od raslinja svijetlih pruga oko prometnice, 

postavljanje znakova upozorenja, ustrojavanje načina motrenja-nadzora 

šuma i dojave o nastalom požaru). Programom gospodarenja za gospodarsku 

jedinicu Nova sela u odsjeku 9c na brdu Sveti Rok, dakle u neposrednoj 

blizini planirane trase propisuje se izgradnja protupožarne motrionice što će 

omogućiti pravodobno otkrivanje mjesta nastanka požara, a time i njegovo 

brzo gašenje. 

16. Tijekom korištenja prometnice, provoditi preventivne protupožarne akcije 

edukacijom vozača i putnika koji se koriste prometnicom, uklanjanjem 

otpada u koridoru prometnice i smanjenjem gorive mase u rubnim dijelovima 

šume. 

Prirodne vrijednosti 

1. Prije početka radova nužno je razviti strategiju zaštite podzemnih staništa, koju 

treba primijeniti u trenutku nailaska na njih prilikom proboja oba tunela 

predmetne autoceste. 

2. Tijekom projektiranja nužno je predvidjeti izgradnju više cijevnih propusta. 

3. Duž cijele trase autoceste postaviti ogradu visine najmanje 2 m. Donji dio 

ograde mora biti fiksiran uz tlo, veličina oka do visine od 50 cm ne smije biti 

veća od 5 cm. Ogradu treba postaviti tako da jarak bude s njene vanjske strane, 

gdje god je to moguće. Posebnu pažnju obratiti na završetak ograde prilikom 

ulaska na vijadukte, te početak ograde prilikom izlaska sa tih objekata. Na tim 

je mjestima ogradu potrebno izvesti tako da onemogući izlazak životinja na 

prometnicu 

4. U sklopu izrade glavnog projekta izraditi projekt krajobraznog uređenja prostora 

uz cestu te za prostore planiranih uslužnih objekata s ciljem što boljeg 

uklapanja zahvata u postojeće okolne prirodne i kulturne uvjete. 





5. Negativan vizualni utjecaj ceste, koji će nastati zasjecima, usjecima i nasipima 

smanjiti postavljanjem zaštitnog zelenog pojasa gdje god je to moguće. 

6. U sklopu projekta krajobraznog uređenja utvrditi vrijedne vizure u prostoru 

(prema poljima, zaštićenim lokalitetima, naseljima, i sl.), te pravilnom 

manipulacijom biljnog materijala takve vizure naglasiti, a one negativne sakriti. 

Biljni materijal bazirati na lokalnoj, autohtonoj vegetaciji. 

7. Izraditi plan uređenja gradilišta koji će podrazumijevati smještaj svih radnih 

površina na što manje vizualno izloženim lokacijama. Također u tu svrhu 

izbjegavati s krajobraznog aspekta interesantna i osjetljiva područja (vrijedne 

prirodne i poljoprivredne površine, zaštićena područja, naselja). 

8. Vijadukte projektirati na načina da se oblikovno i konstrukcijom uklope u 

prirodne datosti prostora kako bi se ublažila njihova dominacija te kako ne bi 

narušavali vizure i krajobrazne kvalitete prostora. 

9. Projektirati portale tunela tako da se što više uklope u postojeću okolnu stijenu, 

tj. da građevinski i vizualno ne strše u prostoru. 

10. Izvesti portale tunela i potporne zidove u materijalu koji je najzastupljeniji u 

promatranom području (kamen). 

11. Minimizirati površine planiranih pokosa, nasipa, zasjeka i usjeka, te ih 

materijalima i oblikovanjem nastojati prilagoditi okolnom području. Odrediti 

područja ozelenjavanja. Za oblaganje u što većoj mjeri koristiti materijal 

dobiven izvođenjem radova (npr. miniranjem). 

12. Osiguranje ceste na dijelovima gdje se nalaze pokosi izvesti tehnikama koje će 

biti manje vizualno agresivne u prostoru (žičane mreže i druge tehnike). 

Isključiti betoniranje pokosa. 

13. Pri planiranju i organizaciji gradilišta potrebno je osigurati stručni nadzor 

biologa. 

14. Pri planiranju i organizaciji gradilišta, sve površine koje neće biti neposredno 

zahvaćene građevinskim radovima moraju zadržati postojeću vegetaciju te 

ostati u (do)prirodnom stanju. 

15. U potpunosti spriječiti privremeno odlaganje (inertnog) građevinskog otpada na 

područja s (do)prirodnom vegetacijom koja neće biti neposredno zahvaćena 

građevinskim radovima. 

16. U svrhu smanjenja fragmentacije staništa i podržavanja ekoloških procesa 

osigurati povoljno stanje propusnosti prometnice za sisavce primjerenim 

projektiranjem i uređenjem ekoloških koridora i prolaza (putni prijelazi) te za 

to osigurati stručan nadzor biologa. 

17. Izvor Dobrica mora biti očuvan kao malo vodeno stanište te mora biti spriječeno 

njegovo onečišćenje kao i osigurani koridori za pristup organizmima kojima je 

potrebna voda za razmnožavanje (npr. vodozemci). 

18. U slučaju uništenja točkastih staništa (npr. lokve) osigurati zamjensko stanište 

istog tipa. 

19. Pri bušenju tunela (posebice zapadnog ulaza tunela “Šubir”) osigurati stručan 

nadzor biospeleologa. 

20. ijekom izgradnje spriječiti nepotrebna oštećivanja stabala, krošnji i korijenovih 

sustava drvenastih biljaka u okviru prirodne vegetacije, a naročito mogućeg 

oštećenja drugih kultiviranih biljaka (nasada agruma, i dr.). 





21. Višak iskopanog materijala trebalo bi deponirati, a nikako "zaravnati" u sastav 

prirodne klimazonalne vegetacije, jer su to potencijalna staništa geofita 

(proljetnica i kaćunovica). 

22. Potrebno je ukloniti sav nastali otpad, te sanirati eventualne pristupne ceste, 

kako bi se spriječila erozija tla, te vegetacija što prije vratila u prirodno stanje. 

23. Pri hortikulturnom uređenju zelenih pojaseva (biološka rekultivacija) uzduž 

prometnice u potpunosti spriječiti sijanje/sadnju stranih (alohtonih) vrsta bilja 

uz rubni dio ceste. Namjesto toga vegetaciju zelenih pojaseva obnoviti 

autohtonom vegetacijom lokalnog genetičkog porijekla te za to osigurati stručan 

nadzor biologa. 

24. Svu vanjsku rasvjetu izvesti s primjerenom jačinom i kakvoćom svjetla te 

sjenilima koja onemogućavaju vodoravan i uspravan rasap svjetlosti sukladno EU 

Direktivi o sprječavanju svjetlosnog onečišćenja i drugim međunarodnim 

propisima. 

25. Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera potrebno je između ceste na 

svim mjestima gdje se ona nalazi u ravnini ili iznad razine tla izvesti zaštitne 

barijere i/ili posaditi i održavati autohtono visoko zelenilo lokalnog genetičkog 

porijekla u širini od najmanje 5 m te za to osigurati stručan nadzor biologa. 

26. Sve oborinske vode s ceste, a posebice u području zapadnog ulaza tunela 

„Šubir“ moraju se odvoditi zatvorenim sustavom odvodnje i u potpunosti 

pročišćavati prije eventualnog ispuštanja u prirodni okoliš (npr. biljni uređaj za 

pročišćavanje otpadnih voda). Po potrebi, ovu mjeru kombinirati s mjerom 

osiguranja kompenzacijskih uvjeta za mala vodena staništa (lokve – točka 5). 

27. U slučaju presijecanja migracijskih koridora za vodozemce u cestu ugraditi 

propuste ili osigurati zamjenska staništa za razmnožavanje (točka 5), a za to 

osigurati stručan nadzor biologa. 

28. Održavanje zelenih pojaseve uz prometnicu provoditi tako da sprječava širenje 

stranih i invazivnih biljnih vrsta. 

29. Praćenje stanja tla treba uspostaviti u ravnini rijeke Matice, na nizvodnoj 

strani. Ovaj monitoring povezati s monitoringom vode ukoliko će biti propisan 

vodopravnim uvjetima. Stanje tla pratiti prema obrascu monitoringa tala uz 

autoceste predloženom u projektu Hrvatskih autocesta «Istraživanje mjera i 

metoda po tematskim skupinama za potrebe razvoja programa praćenja stanja 

okoliša za cjelokupnu mrežu autocesta Republike Hrvatske-– izrada 

optimiziranog prijedloga programa praćenja stanja okoliša» prema kojem 

lokacija za monitoring ima 3 točke, i to 25, 50 i 100 m od bankine ceste. Za ovu 

dionicu monitoring tla uspostaviti samo u poljodjelskim ekosustavima na 

navedenoj lokaciji. 

Divljač i lovstvo 

4. U suradnji sa stručnim službama lovoovlaštenika (stručna osoba za provedbu 

LGO i lovočuvari) na terenu razmotriti ustaljene staze i premete divljači 

kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu 

nastati na divljači. 





5. Određivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila, zaštititi 

stanište od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu. 

6. Pri gradnji sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini područja zahvata 

kako bi se divljač i na taj način što prije prilagodila promjenama i vratila u 

svoje stanište. 

7. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zatečene lovnogospodarske i 

lovnotehničke objekte (hranilišta, pojilišta, čeke) na druge lokacije ili 

nadomjestiti novima. 

8. Radi sprječavanja stradavanja ljudi i divljači, služba održavanja ceste dužna 

je evidentirati sva stradavanja divljači, kako bi se na vrijeme reagiralo 

poduzimanjem dodatnih mjera zaštite. 

9. Ukoliko se pokaže da su stradavanja divljači u prometu i prometne nezgode 

učestale, poduzeti dodatne mjere za sprječavanje navedenih pojava 

postavljanjem prizmatičnih ogledalaca i mreža, te kemijskih repelenata za 

odbijanje divljači. 

10. Tijekom korištenja, odnosno tijekom odvijanja prometa, pratiti učestalost i 

distribuciju stradalih životinja od prometa. Nakon prećenja u razdoblju od 

godinu dana, izvršiti analizu mjesta stradanja i taksonomske pripadnosti 

stradalih životinja, te izvršiti eventualne korekcije zaštite (posebno zahvati 

na ogradama). 

Kulturno povijesna baština 

Arheološka nalazišta 

1. Arheološko nalazište Otrić-Seoci – Tumuli 1, 2 i 3 (AN 1, 94+280, 120, 

sjeverno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća arheološko istraživanje, dokumentiranje, te 

konzervaciju pokretnih nalaza tijekom pripreme, projektiranja i izvedbe 

predmetne ceste. 

2. Arheološko nalazište Otrić-Seoci – Tumuli 4, 5 i 6 (AN2, 93+840, 90, južno) 




3. Arheološko nalazište Glavica (AN3, 94+500, 35, sjeverno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća arheološko istraživanje, dokumentiranje, 

konzervaciju pokretnih nalaza, te izmještanje i prezentaciju stećaka tijekom 

pripreme, projektiranja i izvedbe predmetne ceste. 

5. Arheološko nalazište Ploča (AN5, 94+720, 15, sjeverno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća arheološko istraživanje, dokumentiranje, 

konzervaciju pokretnih nalaza, te izmještanje i prezentaciju stećka tijekom 


6. Arheološko nalazište Zveč – Tumuli 1, 2 i 3 (AN6, 94+920, 0) 




7. Arheološko nalazište crkva Sv. Roka (AN7, 95+060, 140, južno) 





Sustav mjera zaštite obuhvaća dokumentiranje, statičku sanaciju i stalni 

konzervatorski nadzor crkve sv. Roka, te dokumentaciju, konzervaciju i 

prezentaciju stećaka tijekom pripreme, projektiranja i izvedbe predmetne 

ceste. 

9. Arheološko nalazište Pavlovići – Tumul 1 (AN9, 95+240, 110, sjeveroistočno) 




10. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 1, 2, 3 (AN10, 95+800, 150, 

sjeveroistočno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća arheološko istraživanje Tumula 3, 

dokumentiranje, te konzervaciju pokretnih nalaza tijekom pripreme, 

projektiranja i izvedbe predmetne ceste. 

12. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 6, 7, 8, 9 i 10 (AN12, 96+060, 85, 

sjeveroistočno) 




13. Arheološko nalazište Crveni grm – Tumuli 11, 12, 13 (AN13, 96+240, 0 do 25, 

južno) 




14. Arheološko nalazište Podovača (AN14, 97+700, 10, sjeveroistočno) 




Arheološka zona 

1. Arheološka zona Kruške – prapovijesna nekropola (AZ1, od 95+360 do 95+840, 

50-320, jugozapadno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća arheološko istraživanje tumula označenih 

brojevima 1, 4, 10, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18, dokumentiranje, te 



Za tumule označene brojevima 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9 i 11 sustav mjera zaštite 

obuhvaća dokumentaciju postojećeg stanja, te stalni arheološki nadzor 

tijekom pripreme, projektiranja i izvedbe predmetne ceste. 

Sakralni kompleks s nematerijalnom kulturnom baštinom 

1. Sakralni kompleks s nematerijalnom kulturnom baštinom – Križni put (SK1, 

od 93+900, 90, sjeverno do 95+040, 45, južno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća dokumentaciju, demontažu i izmještanje 

kapelica i križnog puta u skladu s omogućenim nesmetanim odvijanjem 

procesije od 1. postaje križnog puta kod crkve Sv. Nikole u Otrići-Seocima do 

14. postaje kod crkve Sv. Roka, te stalan konzervatorski nadzor tijekom 






Ruralne cjeline 

1. Ruralna cjelina Seoci (RC1, 94+540, 150, sjeverno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća dokumentaciju postojećeg stanja cjeline i 

stalni konzervatorski nadzor tijekom pripreme, projektiranja i izvedbe 


Civilna građevina 

1. Civilna građevina – Izvor Dobrica (CG1, 94+500, 0) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća zaštitu i uređenje tijekom pripreme, 


2. Civilna građevina – Cisterna (CG2, 98+020, 10, sjeveroistočno) 

Sustav mjera zaštite obuhvaća dokumentaciju tijekom pripreme, 


Sociološke mjere 

6. Postojeće stanovništvo je potrebno sustavnije i detaljnije informirati o 

prijedlogu budućeg koridora da bi bilo u mogućnosti sagledati sve dimenzije 

potencijalnog utjecaja i kvalitetno sudjelovati u procesu donošenja odluka. 

7. Potrebno je koristiti sve raspoložive oblike informiranja postojećeg 

stanovništva (plakati, letci, sastanci po potrebi, javni uvid). 

8. Navedene informacije trebaju biti besplatne i pojednostavljene brošure i 

slikovni materijali u kojima će biti jasno naznačen pravac buduće autoceste 

te druge potrebne informacije. 

9. Po potrebi je potrebno osigurati prisutnost odgovorne osobe (na gradilištu) 

koja će povremeno i po potrebi svim zainteresiranim pružati potrebne 

informacije (osnovne i dodatne). 

10. Posebno ažuran i iscrpan treba biti tijekom realizacije zahvata kada su 

utjecaji najočitiji i kada se najviše osjećaju (povećana gužva, buka, promet, 

itsl.), te kada bi eventualne (negativne) reakcije lokalnog stanovništva 

mogle biti izraženije. 

Vode mjere monitoringa 

Nakon puštanja u promet autoceste, predlažu se petodnevna ili 

sedmodnevna opažanja odabranih pokazatelja u izvorskim vodama, a detaljna 

analiza u mjesečnim intervalima kroz razdoblje od 3 godine. Nakon incidentnih 

situacija monitoring bi se povećao na nekoliko puta dnevno do faze otklanjanja 

incidenta. 

Pokazatelji karakteristični za ispitivanje utjecaja 

prometnica na podzemne vode 

temperatura vode ukupna masnoća 

električna vodljivost mineralna ulja 

pH DOC 





O2 fenoli 

KPK PAH-ukupno 

BPK5 kloroform 

mutnoća vode tetrakloretilen (PCE) 

Cl- trikloretilen (TCE) 

SO42 1,11 trikoretan 

teški metali (Cd, Cu, Cr, Zn, Ni, 

Pb, Fe, Mr, Hg) 

NH3, NO2-, NO3- 

Br-, J- 

Svi navedeni parametri mjerili bi se jednom mjesečno, a oni podcrtani u 

sedmodnevnim vremenskim razmacima. Uzorci bi se uzimali tijekom intenzivnih 

padalina na najmanje jednoj lokaciji separatora i to na mjestu ispuštanja iz 

separatora, prije ulaska u filtersko polje i nakon filterskog polja prije upuštanja 

otpadne vode u podzemlje. Prvenstveno je potrebno izvesti uzorkovanje poslije 

prve jake kiše, nakon dugotrajnog sušnog razdoblja i najintenzivnijeg korištenja 

prometnice (ljeti). U uzorcima otpadnih voda pratili bi se isti pokazatelji kao i na 

izvorima predviđenim za opažanje. Pri tome bi u ova opažanja bili uključeni 

separatori koji su

Str. 1 NARUČITELJ: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. , Širolina 4 ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?