Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BLAZARI NA REKORDNOJ UDALJENOSTI<br />
Astronomi su sa NASINIM svemirskim teleskopom za gama zrake FERMI, otkrili do sada<br />
najudaljeniji blazar, koji je moguće posmatrati sa gama zracima. Mi ovaj blazar vidimo kako<br />
je izgledao u vreme kada je univerzum bio tek 1,4 milijardi godina star, što je oko 10%<br />
njegove današnje starosti. Kod blazara se radi o galaktičkim centrima u kojima se kriju<br />
aktivne, supermasivne crne rupe. Aktivne - znači, da ove crne rupe upravo gutaju velike<br />
količine materijala. Pre nego što za uvek nestane, ovaj materijal se skuplja u takozvanoj<br />
akrecionoj ploči, koja se zagreva na enormne temperature. Ona je odgovorna za zračenja,<br />
koja na ovim objektima mogu da se posmatraju. Uspravno na ovoj akrecionoj ploči, po<br />
pravilu nastaju takozvani "džetovi", snopovi zraka čestica. Materijal u ovim džetovima je<br />
ubrzan na skoro brzinu svetlosti. Kod blazara je jedan od ovih džetova uvek usmeren prema<br />
Zemlji.<br />
Blazari koji su otkriveni sa FERMI teleskopom, su verovatno jos mladi, ali opet imaju jedne od<br />
najmasivnijih crnih rupa za koje astronomi znaju. Činjenica da su<br />
se blazari razvili u tako ranom periodu kosmičke istorije, je izazov<br />
za aktuelne teorije o nastanku i rast supermasivnih crnih rupa.<br />
Blazari čine oko polovinu gama izvora, koji su otkriveni sa<br />
teleskopom FERMI. Dosadašnja najveća udaljenost blazara je bila<br />
posmatranje izvora iz doba kada je univerzum bio 2.1 milijardi<br />
godina star. Traženje ovih gama izvora je bilo moguće tek pošto je 2015. godine poboljšano<br />
procesiranje svih do sada sakupljenih podataka od “Large Arae Telescope” (LAT).<br />
Na taj način su naučnici otkrili do sada nepoznate blazare, koje mi vidimo iz vremena kada je<br />
univerzum bio 1,4 do 1,9 miliona godina star. Pošto su pronadjeni ovi izvori, astronomi su<br />
prikupili sve podatke i na drugim talasnim dužinama, kako bi mogli da odrede osobine<br />
objekta, kao što su mase crnih rupa, jačina svetlosti akrecione ploče i jačina džetova. Dva<br />
blazara imaju crne rupe sa masom od najmanje jedne milijarde masa Sunca. Svi objekti<br />
poseduju ekstremno svetle akrecione ploče, koja salje neverovatno snažnu energiju. To znači<br />
da mora da postoji stalna struja materije prema crnim rupama. Kako ovako masivne crne<br />
rupe mogu tako brzo da se formiraju, je za astronome još uvek zagonetka. Zbog toga, oni<br />
traže još primeraka ovakvih ogromnih aktivnih galaksija. Otkriveni izvori su samo prvi<br />
primerci za populaciju galaksija, koju ranije nije bilo moguće posmatrati u oblasti gama<br />
zraka.<br />
JPL<br />
10