01.08.2017 Views

PSS 48

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

To konkretno znači da se primenom kodeka smanjuje<br />

potreba za proširivanjem prostora za skladištenje<br />

i propusne moći, po cenu korišćenja većeg broja<br />

CPU ciklusa. Dakle, od kodeka zavisi kvalitet ostvarenog<br />

kompromisa – da li se koristi manja propusna moć<br />

i prostor za skladištenje ili manji broj CPU ciklusa.<br />

Načelno, CPU ciklusi su jeftiniji od propusne moći<br />

i skladišnih kapaciteta, pa napredni kodeci na toj osnovi<br />

funkcionišu i štede novac. Kodek svakako mora biti<br />

digitalizovan, da bi bio pregledan na računaru. Kodeci<br />

upravo tome i služe, da izvrše kompresiju/dekompresiju<br />

video-signala do računara, modifikuju ga i digitalizuju<br />

na način koji je sličan zipovanju fajlova. Dekompresija<br />

videa se obavlja na sličan način kao kada se otvara<br />

ZIP datoteka, pre nego što ga koristite i pregledate.<br />

Za razliku od ZIP datoteka, video-signal gubi neke<br />

informacije prilikom kompresije (tehnički naziv za to<br />

je „lossy“ kompresija). Međutim, ako se sve pravilno<br />

konfiguriše, neće biti posledica po kvalitet snimka.<br />

Problematika kodeka se može bolje razumeti na primeru<br />

televizijskog snimka, koji se sastoji od niza slika koje se<br />

smenjuju prosečnom brzinom od 30 slika u sekundi.<br />

Prilikom korišćenja kodeka, postoje dva osnovna načina<br />

za komprimovanje videa, a to su:<br />

kompresija svake pojedinačne slike<br />

simultana kompresija niza slika<br />

Tehnički termin za komprimovanje i prikazivanje<br />

pojedinačne slike je intrafrejm kompresija, tj. kompresija<br />

unutar kadra. Video-kompresija pojedinačnih slika<br />

funkcioniše veoma slično kao kada otvorite sliku u<br />

programu Microsoft Paint i sačuvate je u JPEG formatu.<br />

Razlika u odnosu na video je u tome što ovo morate da<br />

radite sa slikama koje neprekidno stižu, tako da je ovo<br />

pokretna (Motion) JPEG ili MJPEG kompresija, za koju su<br />

dovoljni skromni CPU resursi.<br />

Međutim, mana ove kompresije je to što zauzima<br />

veliku propusnu moć i dosta skladišnog kapaciteta.<br />

Kada komprimujete samo jednu sliku, vi zanemarujete<br />

sličnosti i veze sa narednom i prethodnom slikom<br />

i često šaljete redundantne informacije. Ukoliko<br />

strimujete video većeg broja kadrova po sekundi, često<br />

se dešava da šaljete jednu istu sliku iznova, što je vrlo<br />

nepraktično. Ovo je slično kao kada bi vas neko zvao<br />

telefonom svaki čas, da vam kaže da se ništa novo nije<br />

dogodilo. Mnogo je bolje da vas taj neko pozove samo<br />

onda kada se dogodi nešto novo. Ovo se ne može<br />

postići korišćenjem MPEG-4 i H.264 kompresije.<br />

S vremena na vreme, ovi kodeci šalju kompletnu<br />

sliku, a uobičajeno samo ažuriraju informacije kojima<br />

obaveštavaju korisnika o promenama na slici (tehnički<br />

termin za ovaj tip kompresije je interframe kompresija,<br />

LOGIČAN IZBOR<br />

Kodek ima važnu funckiju u sistemu video‐nadzora<br />

i vrlo je važno izabrati adekvatan kodek za<br />

sistem. Menadžeri bezbednosti prilikom biranja<br />

sistema treba da imaju u vidu da:<br />

kvalitet video-sistema različitih proizvođača zavisi<br />

od konfiguracije i im ple menta cije ko deka<br />

snažniji kodek, može sma njiti troškove skla dištenja.<br />

MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 27

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!