Kozački ratovi za nezavisnost
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ukrajinska povijest<br />
giba. Ko<strong>za</strong>ci u Moldaviji preuzimaju vlast tek 1577., a <strong>za</strong> novog ko<strong>za</strong>čkog<br />
<strong>za</strong>povjednika i<strong>za</strong>bran je Ivan Pidkova (1577.-1578.). Pidkovu su iz <strong>za</strong>sjede<br />
ubili Poljaci odmah nakon rata u Moldaviji, no nakon njegove smrti<br />
ko<strong>za</strong>ci stječu ugled u cijeloj središnjoj Europi, te počinju voditi respektabilnu<br />
neovisnu politiku. U sklopu poljsko-litavske okupacije počinju s<br />
pregovorima s pravoslavno orijentiranom Moskvom, ali isto tako i s ostalim<br />
utjecajnijim <strong>za</strong>padnoeuropskim državama.<br />
Zbog socijalnih okolnosti i ugnjetavanja od strane poljskih koloni<strong>za</strong>tora,<br />
godine 1591. prvi jači ustanak dižu seljaci i ko<strong>za</strong>ci pod vodstvom<br />
hetmana Krištofa Kosinskoga (1591.-1593.). Ustanak je konačno<br />
ugušen 1593. u blizini grada Žitomira. No, još je važniji ustanak ko<strong>za</strong>ka<br />
do kojega je došlo odmah potom, 1594., a njega je predvodio <strong>za</strong>povjednik<br />
Severin Nalivajko (1594.-1596.). On je u dogovoru s njemačkim carem<br />
Rudolfom II. i Papom Klementom VIII. poveo rat protiv Turaka na prostorima<br />
Moldavije. Njegova ko<strong>za</strong>čka vojska tada broji 12.000 vojnika. Oni<br />
su uspješno <strong>za</strong>uzeli prostore Moldavije, a 1595. su se vratili na prostor<br />
Ukrajine kako bi se borili protiv poljske okupacije. Također su štitili kulturne<br />
i vjerske vrijednosti ukrajinskog stanovništva od znatnog katoličkog<br />
utjecaja isusovaca.<br />
Kao posljedica novih međunarodnih zbivanja i raznih društvenih,<br />
političkih, ali i vjerskih pritisaka tijekom poljske okupacije, godine 1596.<br />
stvorena je »Brestska crkvena unija«, odnosno svojevrsni konkordat pravoslavlja<br />
i Rimske crkve, gdje su kijevski mitropolit i većina ukrajinskih<br />
crkvenih poglavara potpisali akt sjedinjenja i stvorili unijatsku, odnosno<br />
Ukrajinsku grkokatoličku crkvu 18 s ciljem <strong>za</strong>štite ukrajinske crkvene samobitnosti.<br />
Dio ukrajinskih plemića koji su poduprli takav akt smatrali<br />
su da će Poljaci nakon takvog čina morati prestati s vjerskom i kulturnom<br />
represijom nad lokalnim ukrajinskim stanovništvom, prije svega, zbog jakog<br />
utjecaja i nove <strong>za</strong>štite od strane Rimokatoličke crkve.<br />
18 Karakteristika Grkokatoličke crkve bila je u tome da su njome <strong>za</strong>jamčena gotovo<br />
sva prethodno narušena prava, uključujući i bi<strong>za</strong>ntski obred služenja.<br />
25
Change language