Kozački ratovi za nezavisnost
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ukrajinska povijest<br />
je svoj epilog kada je 1707. Petar I. naredio Mazepi da <strong>za</strong>padnu Ukrajinu<br />
doslovce preda Poljacima, što je Mazepa indirektno odbio. Nastojeći obmanuti<br />
Petra I. i pokušavajući diplomatskim putevima <strong>za</strong>držati kontrolu<br />
nad <strong>za</strong>padnom Ukrajinom, Mazepa se obraća švedskim vladarima. Mazepa<br />
bez saznanja Petra I. vodi tajne pregovore sa švedskim i<strong>za</strong>slanicima s<br />
ciljem uspostavljanja samostalne ukrajinske države. U jesen 1708. švedski<br />
kralj Karlo XII. službeno nudi pomoć Mazepi i Ukrajincima u njihovom<br />
naumu da ostvare ne<strong>za</strong>visnost od Moskve. Mazepa prihvaća ponuđeno<br />
savezništvo i planira napraviti ustanak protiv moskovskih vlasti. Moskva<br />
potom saznaje <strong>za</strong> neovisnu politiku Mazepe te odmah šalje carsku vojsku<br />
u središnju i <strong>za</strong>padnu Ukrajinu. Uspijevaju <strong>za</strong>ustaviti Mazepin plan i tijek<br />
vojnog organiziranja te drastično uništavaju svaki oblik koji upućuje<br />
na ustanak. Gotovo svi uhvaćeni ukrajinski <strong>za</strong>povjednici koji su podržali<br />
Mazepinu politiku su ubijeni.<br />
Car Petar I. nakon gušenja pokušaja stvaranja ukrajinske ne<strong>za</strong>visnosti<br />
u dogovoru sa Švedskom, slavnoga Mazepu kroz carsku propagandu<br />
želi prika<strong>za</strong>ti kao izdajnika u vlastitom ukrajinskom narodu. Cinično ga<br />
optužuje da je <strong>za</strong>padnu Ukrajinu želio vratiti pod vlast poljskih katolika,<br />
što nije odgovaralo istini. Takav politički korak trebao je <strong>za</strong>držati ukrajinsku<br />
ko<strong>za</strong>čku vojsku na strani cara, a carska propaganda Ukrajince je u sljedećem<br />
periodu naknadno približavala pravoslavnim vlastima u Moskvi<br />
te je pod direktivom Moskve ponovno i<strong>za</strong>bran novi službeni hetman Ivan<br />
Skoropadskij (1709.-1722.). Ukrajinska pravoslavna crkva kroz propagandu<br />
je podvrgnuta silovitom pritisku carske vlasti i Moskovske pravoslavne<br />
crkve, koja ju je navodno štitila od katoličanstva. Jedina relativno<br />
jaka vojna struja Ukrajinaca koja je i dalje podržavala ne<strong>za</strong>visnu politiku<br />
Mazepe, bila je posve neovisna skupina <strong>za</strong>poroških ko<strong>za</strong>ka sa središtem<br />
na prostoru danas istoimene Zaporiške oblasti. Oni su od samog početka<br />
podupirali uspostavljanje samostalne ukrajinske države i nisu bili skloni<br />
savezima s tuđim vlastima. Nakon službene smjene Mazepe brojili su preko<br />
4.000 vojnika. U svibnju 1709., brojčano nadmoćne moskovske snage<br />
opkolile su ko<strong>za</strong>ke kod Zaporižžja nakon čega je izbila krvava bitka kod<br />
Poltave. U bitci su sudjelovali ko<strong>za</strong>čka vojska Mazepe i neovisni <strong>za</strong>por-<br />
60
Change language