Kozački ratovi za nezavisnost
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ukrajinska povijest<br />
Zaporošku su Republiku u pregovorima s Moskvom dosljedno promatrali<br />
kao <strong>za</strong>sebnu državu u sklopu <strong>za</strong>jedničkog carstva. S druge strane,<br />
nakon <strong>za</strong>vršenog <strong>za</strong>jedničkog rata protiv Poljske, rigorozna autokratska<br />
vlast Moskve objelodanjuje svoja imperijalna stajališta i sugerira da svi<br />
pravoslavci trebaju biti pod direktnom carskom kontrolom, uključujući i<br />
ukrajinsku populaciju. Na indirektan način Hmeljnickij je izigran s novim<br />
izmijenjenim političkim stavovima Moskve, zbog čega ponovno traži<br />
nove saveznike. Godine 1655. švedski kralj Karlo X. traži pomoć ko<strong>za</strong>ka<br />
u ratu s Poljskom i Hmeljnickij se odaziva na njegov poziv. Nakon što<br />
je Švedska okupirala teritorij sjeverne Poljske, poljski kralj uspostavlja<br />
primirje s Moskvom nadajući se promjeni ko<strong>za</strong>čke politike. Aludirajući<br />
na sklopljeno savezništvo s carem u Moskvi, Poljaci ponovno traže pomoć<br />
ko<strong>za</strong>čke vojske. Hmeljnickij odbija pomoći Poljskoj, ignorira vlast<br />
u Moskvi, i ostaje na strani Švedske. Nakon 1657. slijede novi sukobi s<br />
Poljskom, ali ko<strong>za</strong>ke više ne predvodi Hmeljnickij jer se ozbiljno razbolio<br />
i 25. lipnja iste godine preminuo. Njegova borba protiv moskovskog<br />
despotizma i prijevare iz koje se više nije uspio izvući, skrivat će se u<br />
ukrajinskoj povijesti stoljećima.<br />
Hmeljnickij je svoj status vrhovnog <strong>za</strong>povjednika želio prenijeti<br />
na sina Jurija, no ovaj je bio premlad i neiskusan pa novim i<strong>za</strong>branim<br />
<strong>za</strong>poroškim hetmanom postaje Ivan Vihovskij (1657.-1659.). Ko<strong>za</strong>ci pod<br />
novim <strong>za</strong>povjedništvom i dalje slijede neovisnu ukrajinsku politiku i vode<br />
uspješne borbe protiv Poljske. Novi vođa ko<strong>za</strong>ka nastavio se odupirati<br />
sve agresivnijoj Moskvi, a nakon što je moskovska vojska izvršila prvi<br />
jači napad na središnje ukrajinske prostore, Vihovskij je bio prisiljen ponovno<br />
stupiti u ponuđeno savezništvo s Poljskom. Dana 16. rujna 1658. u<br />
gradiću Hadjač potpisuje novi sporazum, kojim ukrajinska država Veliko<br />
Kneževstvo Rus’ko pod ko<strong>za</strong>čkim <strong>za</strong>povjedništvom u sklopu federacije,<br />
postaje politički ravnopravna poljskoj i litavskoj republici. Stvorena je<br />
Unija triju naroda: ukrajinskog, poljskog i litavskog. Uz pomoć novih<br />
saveznika Poljaka i Tatara, Vihovskij potiskuje moskovske snage u središnjoj<br />
Ukrajini, a 26. lipnja 1659. <strong>za</strong>počinje veliku Konotopsku bitku u kojoj<br />
je potpomognut sa vlastitih 64.000 ukrajinskih vojnika nadjačao moskov-<br />
49
Change language