Kozački ratovi za nezavisnost
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Povijest kozaka, autor Sergej Burda, Hrvatsko-ukrajinsko društvo, 2017.
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ukrajinska povijest<br />
steći autonomiju od Osmanskog Carstva. Vode nekoliko <strong>za</strong>jedničkih borbi<br />
s Tatarima protiv Osmanlija, a potom stvaraju neformalan savez <strong>za</strong> borbu<br />
protiv poljske dominacije. Ko<strong>za</strong>ci poduzimaju više ratnih ekspedicija na<br />
obalama Crnog mora, a uspješno napadaju čak i Carigrad te obale Bospora.<br />
Naposljetku dio njih vraća se na poluotok Krim gdje u <strong>za</strong>jedničkoj<br />
borbi s Tatarima protjeruju Turke i time se oslobađaju njihovih nameta.<br />
Dok je većina ko<strong>za</strong>ka boravila na ratištu uz crnomorsku obalu, na registrirane<br />
ko<strong>za</strong>ke vrši se snažan politički pritisak i njihov broj se smanjuje<br />
na svega nekoliko tisuća. No ipak, prethodnog ko<strong>za</strong>čkog <strong>za</strong>povjednika<br />
<strong>za</strong>mijenio je vrlo sposoban <strong>za</strong>povjednik i obrazovan administrator, hetman<br />
Mihajlo Dorošenko (1623.-1628.). Dorošenko diplomatskim putem<br />
uspijeva održavati primirje s poljskim vlastima. Uspio je kontrolirati sve<br />
ko<strong>za</strong>čke snage, pa i one koje su često samostalno ratovale protiv Osmanlija.<br />
Dorošenko je poginuo u jednoj od bitaka protiv Turaka na poluotoku<br />
Krimu, a <strong>za</strong>mijenio ga je hetman Grigorij Čornij (1628.-1630.).<br />
Ko<strong>za</strong>ci su s Poljacima do 1629. uspijevali držati primirje, sve dok<br />
se poljski <strong>za</strong>povjednik Stanislav Koniecpolski nije vratio iz rata protiv<br />
Švedske te nanovo počeo <strong>za</strong>govarati ukidanje prava ukrajinske populacije<br />
i poštovanje međusobnih sporazuma s ko<strong>za</strong>cima. Ujedno je <strong>za</strong>govarao<br />
eliminaciju svih neregistriranih ko<strong>za</strong>ka. Uslijedile su napetosti, a<br />
već 1630. neregistrirani ko<strong>za</strong>čki hetman Taras Fedorovič (1629.-1630.),<br />
zvani Trjasilo, diže novu pobunu i predvodi svoju vojsku. Upada u poljsku<br />
<strong>za</strong>sjedu kod čerkaškoga grada Korzuna. Ovdje dio registiranih ko<strong>za</strong>ka<br />
u poljskoj službi pomaže Trjasilu, što ubrzo dovodi do odbacivanja poljske<br />
vojske i vlasti na tim prostorima. Svi se ukrajinski ko<strong>za</strong>ci ujedinjuju<br />
u borbi <strong>za</strong> očuvanje ukrajinske kršćanske tradicije. Uslijedila je snažna<br />
vojna reakcija ogorčenih poljskih vlasti koja je rezultirala brutalnim i<br />
masovnim ubojstvima ukrajinske populacije. Poljski <strong>za</strong>povjednik Stanislav<br />
Koniecpolski poduzima više prepada na ukrajinska mjesta i gradove<br />
nicu koja, prema tome, nije posve turkijskog podrijetla. Nakon 13. stoljeća svi stanovnici<br />
prihvaćaju islam pa Krim postaje jedno od posebnih središta islamske civili<strong>za</strong>cije s velikom<br />
specifičnošću europskog utjecaja.<br />
41
Change language