Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Možete li nam opisati iskustvo rada na realizaciji projekata<br />
pasivnih kuća?<br />
––<br />
Pasivna kuća postoji već 28 godina kao iskustvo najbolje<br />
prakse. Odgovor na ovo pitanje je velika zasebna tema, jer doista,<br />
kako ove godine obilježavam 40 godina rada u području<br />
napredne energetske učinkovitosti, mnogo je raznih iskustava<br />
kroz projekte, domaće i međunarodne znanstvene i razvojne<br />
istraživačke projekte, inovacije i uz usporedni rad u obrazovanju,<br />
na zakonskoj regulativi i dr. Godine 1979. projektirao<br />
sam obiteljsku kuću Š1 sa staklenikom - zimskim vrtom izrazito<br />
južne orijentacije. U Mariji Bistrici je 1985. izvedena prva<br />
pasivna sunčana kuća u Hrvatskoj s termoakumulacijskim<br />
zidom u zimskom vrtu s podnim spremnikom i bioklimatskim<br />
ventilacijskim sklopom. Slijede obiteljske kuće V1 u Koprivnici<br />
1986., P3 u Zagrebu 1993. s istim energetskim konceptom, kuća<br />
T1 u Bjelovaru 2004. kao prva u Hrvatskoj inteligentna kuća s<br />
podnim spremnikom topline. Nakon iskustava s pasivnim sunčanim-bioklimatskim<br />
modelom, dogodila se pasivna kuća koja<br />
je također pasivna sunčana, ali razvojem tehnologije i priuštivosti<br />
ostalih komponenti slijedi novo, napredno iskustvo. Redizajn<br />
za prvu pasivnu kuću u Hrvatskoj - M4 u Bestovju iz 2005.<br />
postaje temelj za sudjelovanje u prvom projektu EU na Arhitektonskom<br />
fakultetu kojeg sam vodio za Hrvatsku. Slijedili su<br />
brojni projekti i ostvarenja obiteljskih kuća, savjetovanja i daljnja<br />
istraživanja u okviru domaćih i EU projekta.<br />
NIJE SVE U UŠTEDI ENERGIJE<br />
Oslanjate li se kao arhitekt na određene sustave certificiranja<br />
kao dodatnu garanciju postizanja željenog standarda pasivne<br />
kuće?<br />
––<br />
Nemam potrebu korištenja sustava dodatnog certificiranja, jer<br />
je standard pasivne kuće, ukoliko se dosljedno stručno ostvaruje<br />
prema definicijama istoga, u potpunosti vjerodostojan. Za<br />
potvrdu ostvarenja standarda pasivne kuće potreban je certifikat<br />
za pasivne kuće koji je jamstvo energetske učinkovitosti,<br />
toplinske, vizualne i akustične ugodnosti, a posljedično i niske<br />
emisije CO 2 i drugih stakleničkih plinova. Svi uporabljeni ugrađeni<br />
materijali, elementi i instalacijski sustavi, opreme, moraju<br />
zadovoljavati tekuće propise o recikliranju, zaštiti okoliša i dr.<br />
kako bi u potpunosti bili sukladni nacionalnim i globalnim<br />
zahtjevima održivosti.<br />
U studenom organizirate 12. Dane pasivne kuće. Koliko je u<br />
međuvremenu ova tema zaživjela u javnosti?<br />
––<br />
Dani pasivne kuće svjedoče o kontinuiranom interesu o energetski<br />
najnaprednijoj visokoučinkovitoj novogradnji i dubinskoj<br />
obnovi „faktor 10”. Model pasivne kuće kao standard energetskog<br />
razreda A+ uz primjenu obnovljivih izvora energije je<br />
zasigurno sve realniji, nadam se i sve skoriji sljedeći prihvaćeni<br />
model tzv. gotovo nulte energetske zgrade. Za mene je u profesionalnom<br />
projektantskom radu već dugo nešto „blizu nule“<br />
ono što je blizu, ali iznad nule! Sve brojnije energetske obnove<br />
u programima državne i lokalne uprave daleko su od standarda<br />
pasivne kuće. Nije problem fizikalno i izvedbeno postići<br />
A+ energetski razred, ali ukoliko nije prema definiciji pasivne<br />
kuće koja obvezuje na integrirani ventilacijski sustav s rekuperacijom<br />
otpadne topline i odgovarajuće niskotemperaturne<br />
sustave, u pravilu je proizvedena šteta, jer se u takvim slučajevima<br />
ne postižu preduvjeti zdravog življenja. Nije u uštedi energije<br />
sve! Zbog nedovoljne potpore investitora za takve zahvate,<br />
još uvijek nema niti jedne cjelovite obnove zgrade, a kamoli<br />
naselja do „faktora 10“. Obnova se provodi s prioritetom broja<br />
ostvarenja, a ne na temelju naprednijeg energetskog standarda<br />
u skladu s globalnim i EU scenarijima održivosti. U Hrvatskoj je<br />
na žalost izvedeno mnogo obnova koje već treba obnoviti zbog<br />
nekvalitetne izvedbe i realno premalog podizanja energetskog<br />
razreda.<br />
Koliko se uopće kod nas u javnom zgradarstvu održiva arhitektura<br />
smatra važnom?<br />
––<br />
Godine 2009. potaknuo sam utemeljenje i bio prvi voditelj<br />
Odbora za energetski učinkovitu i održivu arhitekturu u Hrvatskoj<br />
komori arhitekata. Do danas mi nije poznat razlog ukidanja<br />
tog Odbora koji je poticao i provodio razne programe napredne<br />
energetske učinkovitosti i održivosti. To je nažalost jedan od<br />
neobjašnjivih postupaka koji nanosi štetu struci, jer onemogućava<br />
kvalitetnu i odgovornu provedbu stručnog usavršavanja<br />
na razini Komore o ovoj aktualnoj i višestruko važnoj temi.<br />
Koliko su klijenti i izvođači radova otvoreni prema suvremenim<br />
materijalima i tehnologijama gradnje?<br />
––<br />
Primjena suvremenih materijala i tehnologije građenja je nužnost<br />
koju se mora prihvatiti kao činjenicu razvoja koji donosi<br />
kvalitetnija ostvarenja. To je moguće samo ukoliko su projektanti<br />
i izvođači dovoljno obrazovani, a zakonska regulativa<br />
dovoljno motivirajuća. Mogu reći da sam sretan, jer velika<br />
većina mojih investitora sve bolje shvaća naprednu energetsku<br />
učinkovitost i održivost, dakako uz zahtjeve odgovarajuće građevinske<br />
fizike i instalacijskih sustava.<br />
U PRIPREMI PRVE PASIVNE KUĆE PLUS<br />
Koji su građevinski materijali neizostavan element trajnosti,<br />
stabilnosti i održivosti građevina budućnosti?<br />
––<br />
Materijali novih tehnologija morat će zadovoljiti suvremene kriterije<br />
održivosti u skladu s ciljevima UN i EU, visoke energetske<br />
učinkovitosti, smanjenja emisije stakleničkih plinova, reciklažu<br />
u kontekstu kružnog gospodarstva, što duži životni vijek i troškove<br />
održavanja te zahtjeve sigurnosti. Spomenuti ECO-SAN-<br />
DWICH® sustav u betonskim dijelovima sadrži kao agregat do<br />
50% recikliranog građevinskog otpada, a čak ima i nešto bolja<br />
svojstva od klasičnog betona. To je doista izvrsna inovacija koja<br />
sudjeluje u zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu! Ako govorimo<br />
o statičkoj stabilnosti npr. na potres, neizbježni su armirano-betonski<br />
konstrukcijski sustavi. Opeka i porobeton također<br />
zadovoljavaju zahtjeve nosivosti. Stižu nam novi betoni poput<br />
svjetlopropusnih i samoizlječivih, novi nanotehnološki materijali,<br />
a vjerujem da će u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj zaživjeti<br />
uporaba slame, konoplje, ovčje vune, celuloze, algi, gline i drugih<br />
zapostavljenih prirodnih materijala.<br />
Kako biste ocijenili transparentnost i učinkovitost sustava<br />
javne nabave u hrvatskom graditeljstvu?<br />
––<br />
Velik dio učinkovitosti javne nabave danas ovisi o potrebnoj<br />
pravovremenosti procjene porasta cijene rada, jer o njoj ovisi i<br />
održivost investicija. Projekt i ostvarenje Prve ECO-SANDWICH®<br />
kuće u Zelenom kvartu Koprivnice je ujedno i prva implementacija<br />
usporedo razvijenog modela tzv. zelene, inovativne i održive<br />
javne nabave.<br />
Na kojim ste projektima trenutačno angažirani?<br />
––<br />
Izdvojit ću projekt obiteljske kuće H2 u Zagrebu i F4 u Dugoj<br />
Resi koje će vjerojatno biti prve pasivne kuće plus u Hrvatskoj. U<br />
iščekivanju smo modela financiranja za izvedbu 4. šparne hiže<br />
- višestambene zgrade projektirane za Zeleni kvart u Koprivnici,<br />
a poseban je izazov projekt rekonstrukcije s dogradnjom Tehničke<br />
škole Ruđera Boškovića u Zagrebu.<br />
Za više informacija provjerite naše web stranice:<br />
www.arhitekt.hr<br />
www.kpk.hr<br />
www.miscevic.net<br />
Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong> www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 19
Change language