Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KOLUMNE & Razgovori<br />
Vjekoslav Pavlaković, kolumna<br />
Neuravnotežena uređenost<br />
zadarske gradske jezgre<br />
Moj prvi susret s Gradom dogodio se neposredno nakon<br />
njegova oslobođenja, dalekih godina prošlog stoljeća.<br />
Imao sam oko osam godina kada je Grad bio gotovo<br />
sravljen sa zemljom. Posvuda su stršali porušeni zidovi<br />
nekadašnjih palača i nije postojala niti jedna ulica. Kalelarga je<br />
cijelom svojom dužinom bila hrpa ruševina visokih i do nekoliko<br />
metara. Danas su moja sjećanja na te doživljaje još uvijek stresna.<br />
AFIRMIRATI NAJVIŠE STANDARDE<br />
Treba znati da se pod pojmom Zadra smatrao prostor gradske/<br />
povijesne jezgre i upravo je taj prostor doživio nevjerojatna razaranja.<br />
Zašto i kako se to dogodilo, teze su postavili mnogi eksperti<br />
i povjesničari, a o čemu postoje dokumenti kao povijesno svjedočenje<br />
o ratnim strahotama.<br />
Ovdje se prvenstveno radi o emotivnom kontekstu jedne<br />
mlade osobe pod pritiskom apokaliptičkog doživljaja, koji neizbrisivo<br />
ostaje u sjećanjima... Zahvaljujući<br />
Arhitekt i urbanist<br />
Vjekoslav Pavlaković<br />
proveo je svoj čitav<br />
radni vijek u Zavodu<br />
za urbanizam grada<br />
Zadra, koji kao takav<br />
danas više i ne postoji.<br />
Danas u svojim umirovljeničkim<br />
danima<br />
živi na dvije adrese, na<br />
zadarskom Poluotoku,<br />
te u Božavi na Dugom<br />
otoku. Osim što vrijeme<br />
provodi u ribolovu,<br />
ali i virtualnim šetnjama<br />
diljem svjetskih<br />
metropola, također<br />
odvoji nešto svog vremena<br />
i za kolumnu u<br />
GZD <strong>magazin</strong>u.<br />
velikom entuzijazmu preostalih građana<br />
i onih koji su se ovdje doselili, prišlo se<br />
obnovi, odnosno u prvom redu uklanjanju<br />
ruševina. U tim radovima sudjelovali<br />
su svi fizički sposobni građani. Ono što je<br />
ostalo u svijesti osmogodišnjeg dječaka<br />
je brujanje mašina kako melju kamen i<br />
gomila ljudi koja je radila na tim ruševima.<br />
Vladao je izuzetan duh potrebe<br />
da se ostvare kakvi takvi uvjeti života u<br />
Gradu. Takvo stanje stvara kasnije neraskidive<br />
veze s određenim prostorom,<br />
što u krajnjoj liniji određuje i interese<br />
za čitav život. Baveći se povijesnom<br />
jezgrom grada - Poluotokom, nameće<br />
se temeljno pitanje: Kako čitav prostor<br />
urediti na način da u svakom pogledu<br />
afirmira najviše standarde?<br />
I dok su neki mikroprostori dovedeni<br />
u vrhunsko stanje uređenosti, još je uvijek previše prostora u<br />
stanju neprimjerene zapuštenosti. Grad se zahvaljujući elementu<br />
profitabilnosti postepeno transformira u sezonsku „smještajnu<br />
jedinicu“, dok je preostali dio godine prazan. Slijedom čega proizlazi<br />
problem da je Grad bez stalnih stanovnika, bez radnih prostora<br />
u kojima će njegovi građani pružati različite usluge od zanatstva,<br />
trgovine, kulture i drugih sadržaja, osuđen na odumiranje.<br />
Toj se bolesti mora prići aktivnom politikom regulacije propisa<br />
kojima bi se stimulirale navedene aktivnosti. Dodatno, izgradnjom<br />
velikih trgovačkih centara na perimetralnim dijelovima gradske<br />
jezgre, mali trgovački i uslužni lokali, kao trajni identitet Grada<br />
jednostavno nestaju, čime se u najvećoj mjeri gubi interes dolaska<br />
i boravka u Gradu.<br />
NEUREĐENI VS. UREĐENI PROSTORI<br />
Kao prostore uređenosti primjerene standardima vrijednosti<br />
sličnih povijesnih jezgri u gradovima Europe izdvojio bih trgove<br />
Šime Budinića, Petra Zoranića i Tri bunara, zatim Narodni trg s<br />
pripadajućim ulicama, cijeli prostor zapadno od Ulice Šimuna<br />
Kožičića Benje, odnosno ispred Donata i Nadbiskupskog ordinarijata<br />
do ulice Zadarskog mira 1358., potez Istarske obale s Morskim<br />
orguljama i Pozdravom Suncu s obalnim zidom te kompleks<br />
između ulica Šime Brusine i Kovačke, odnosno okoliš novog Kazališta<br />
lutaka. U pokušaju definiranja onih prostora u gradu za koje<br />
postoji potreba dovođenja u viši standard uređenosti stoje određeni<br />
kriteriji na temelju kojih treba predložiti odgovarajući postupak<br />
uređivanja. To su stanje očuvanosti pješačkih ulica u smislu<br />
održavanja kamenom opločenih površina te stanje održavanja<br />
zgrada u okruženju.<br />
Primjera prostora kojima je potrebno temeljito uređenje je<br />
podosta, ali jedan od najizraženijih je prostor Poljane N. Nodila,<br />
Ulice M. Bošnjaka, trga s Ulicom Jurja Divinića. Cijeli taj prostor<br />
koristi se kao parkiralište što je, blago rečeno, u potpunoj suprotnosti<br />
s nastojanjima Grada kako bi se smanjio intenzitet kolnog<br />
prometa. Potrebno je i uređenje cijelog poteza Obale kralja Petra<br />
Krešimira IV., s naglaskom na međuprostor između kamenog<br />
dijela obale i zelenih površna te samih tih prostora. Ovdje se radi<br />
o trajnim nastojanjima boljeg uređenja partera zamjenom tucaničkog<br />
pokrova s kvalitetnijim materijalom, a čime bi se proširila<br />
šetna i boravišna površina. Prostor zapadno od crkve sv. Marije je<br />
vrlo bogat arheološkim sadržajima kojima bi se, otvaranjem ove<br />
enklave, otvorile velike mogućnosti prezentacije.<br />
Spomenut ću i da su u mnogim ulicama pročelja zgrada oronula,<br />
grilje se od dotrajalosti ruše, dok u prilično frekventnoj ulici<br />
Nikole Metafore ima primjera postojanja ruševine. Vrlo ružnu sliku<br />
predstavljaju i građevine na samom bedemu između Pomorske<br />
škole i Studenskog centra, a o kojima smo već pisali.<br />
Kao dva moguća uzroka te neuravnotežene uređenosti prostora<br />
Grada navest ću:<br />
• Nedovoljan angažman gradskih vlasti prema uređenju nekih<br />
dijelova grada i to u smislu nepostojanja odgovarajuće komunalne<br />
službe koja bi kontinuirano pratila stanje u prostoru<br />
• Nedostatak dugoročnog programa održavanja i unapređivanja<br />
svih gradskih cjelina.<br />
24 www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong>
Change language