Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
eći da trenutno stanje javnih prostora u hrvatskim gradovima<br />
obilježava nesrazmjer između koncentracije kvalitetnih,<br />
uglavnom povijesno naslijeđenih javnih prostora u gradskim<br />
središtima, i nedostatka kvalitetno uređenih javnih prostora<br />
u predgrađima, uz poneke iznimke. Javni prostori u gradskim<br />
središtima uređuju se prvenstveno na nivou kako bi bili vizualno<br />
atraktivni i konzumirani kao lijepa kulisa u svrhu nekog<br />
komercijalnog, najčešće ugostiteljskog sadržaja. To je posebno<br />
izraženo u gradovima na obali u vrijeme turističke sezone, ali i<br />
kontinentalni gradovi koriste svoje najvrednije javne prostore<br />
na sličan način, organizacijom sezonskih manifestacija (npr.<br />
Advent). Ističe se primjer Zadra u kojem se ljeti javni prostor<br />
povijesne jezgre privatizira proširenjem ugostiteljskih terasa<br />
do te mjere da je onemogućena normalna pješačka komunikacija<br />
ulicama i trgovima. Izvan turističke sezone vrlo je malo<br />
sadržaja osmišljeno za stanovnike jer je većina prostora na<br />
Poluotoku zatvorena i preuređuje se do nove turističke sezone.<br />
U Karlovcu je stanje s povijesnom jezgrom sasvim drugačije.<br />
Karlovačka Zvijezda je opustjela odlaskom vojske i preseljenjem<br />
vitalnih funkcija izvan centra. Već 20-ak godina Karlovčani<br />
ne pronalaze način kako bi vratili život u svoju povijesnu<br />
jezgru. Kao što sam već spomenula, u predgrađima gradova<br />
nedostaje kvalitetno uređenih javnih prostora i sadržaja koji<br />
bi bitno unaprijedili kvalitetu života. Postojeći javni prostori,<br />
često su neodržavani i zapušteni i nedostaje im čak i minimum<br />
komunalne opremljenosti. Kao primjer možemo istaknuti<br />
zadarsko stambeno naselje Bili Brig.<br />
Na radionicama su sudjelovali i drugi dionici koji se bave planiranjem<br />
javnog prostora. Koja su bila njihova promišljanja<br />
na ovu problematiku u odnosu na Vaša stručna?<br />
––<br />
Nažalost, uobičajena praksa planiranja javnih prostora u Hrvatskoj<br />
rijetko okuplja sve dionike i ne daje priliku iskazivanju<br />
različitih, ponekad i suprotstavljenih stavova i interesa, a time<br />
niti izgradnji zajedničke ideje i rješenja koje se temelji na dogovoru.<br />
No i kad se dogode rijetke prilike da se različiti dionici<br />
okupe za istim stolom, do izražaja dolazi isključivost i nespremnost<br />
na konstruktivni dijalog. Aktivističku energiju građanskih<br />
inicijativa koje provode udruge civilnog društva potrebno<br />
je usmjeriti u angažman kroz konkretne i provedive prijedloge<br />
i projekte i istovremeno raditi na smanjivanju tenzija između<br />
civilnog društva i institucija. Civilne udruge bi trebale odustati<br />
od isključivosti svojih nastojanja, a lokalna uprava i institucije<br />
biti otvoreni za prijedloge „odozdo“ jer im omogućuju drukčiju<br />
perspektivu i uvid u stvarne potrebe lokalne zajednice. Međutim,<br />
i arhitektonska struka, kao struka koja se primarno bavi<br />
prostorom, trebala bi preispitati svoju ulogu u planiranju javnih<br />
prostora i napraviti odmak od prevladavajućeg stava da je<br />
kvalitetno oblikovanje dovoljno da bi javni prostor bio uspješan.<br />
U tom smislu arhitekti bi trebali poraditi na otvorenosti,<br />
uvažavanju, valorizaciji i implementaciji mišljenja svih dionika.<br />
NEUSPJEŠAN SUSTAV JAVNE NABAVE<br />
Kakvo je Vaše iskustvo u postupcima javne nabave kada se<br />
radi o iznalaženju kvalitetnih i dugoročno najučinkovitijih<br />
rješenja za projekte uređenja javnih prostora? Kako biste<br />
općenito ocijenili učinkovitost sustava javne nabave u graditeljstvu?<br />
––<br />
Sustav javne nabave u dobavljanju arhitektonskih projekata<br />
pokazao se kao izrazito neuspješan jer prečesto rezultira projektima<br />
loše kvalitete i u konačnici neuspjelim intervencijama<br />
u prostoru. Sve se to događa jer je glavni kriterij za odabir<br />
najpovoljnije ponude financijski. Stanje se nije bitno popravilo<br />
niti uvođenjem dodatnih kriterija za odabir najpovoljnije<br />
ponude. Za sad se u Hrvatskoj najkvalitetnija rješenja javnih<br />
prostora dobivaju kroz provedbu javnih natječaja – arhitektonskih,<br />
urbanističkih, krajobraznih, likovnih i oblikovnih. U društvima<br />
uređenijim od našeg postoje modeli koje bi valjalo proučiti,<br />
modificirati i primijeniti kod nas, npr. pada mi na pamet<br />
bečki model natječaja za poticanu stanogradnju. Na natječaj<br />
se javlja tim sastavljen od developera, arhitekta, krajobraznog<br />
arhitekta i konzultanta, a stručni ocjenjivački sud odabire najbolju<br />
ponudu na temelju unaprijed definiranih kriterija – planerskih,<br />
troškovnih, ekoloških i kriterija društvene održivosti.<br />
INTEGRALNO SAGLEDAVANJE PROSTORA<br />
Koje su to suvremene i inovativne metode planiranja koje<br />
predlažete u svojoj publikaciji?<br />
––<br />
Prezentirane su četiri metode kojima je zajedničko da se baziraju<br />
na snažnom uključivanju lokalne zajednice i integralnom<br />
sagledavanju prostora. Radi se o europskom programu Urbact<br />
i američkoj metodi Placemaking te o dvije domaće inovativne<br />
metode nastale u Društvu arhitekata Zagreb: Akupunktura<br />
grada i Zagreb za mene. Urbact je program međuregionalne<br />
suradnje s ciljem podupiranja održivog i integriranog urbanog<br />
razvoja europskih gradova. Placemaking je način razmišljanja<br />
i djelovanja koji uključuje sve dionike javnog prostora u procese<br />
vezane za javni prostor, s ciljem kako bi se učinio boljim<br />
mjestom za život ljudi. Akupunktura grada počiva na ideji da<br />
se malim i preciznim akcijama u javnom gradskom prostoru,<br />
osmišljenim kroz interdisciplinarni proces i uz participaciju<br />
građana, može značajno poboljšati urbani život i socijalna<br />
kohezija zajednice. Zagreb za mene nastao je na temeljima<br />
Akupunkture grada, ali zahvaća širi gradski prostor – javne<br />
prostore na području cijelog Zagreba. Jedan od ciljeva bio je<br />
ravnomjerno rasporediti intervencije po kvartovima kako bi se<br />
postigla decentralizacija i kako bi se ostvario pozitivan učinak<br />
na cijelom gradskom području.<br />
Hoće li se ova stručna suradnja nastaviti i u budućnosti i očekujete<br />
li da će Vaše preporuke uroditi i konkretnim rezultatima<br />
u praksi?<br />
––<br />
Kroz provedbu projekta međusobno smo se povezali, razmijenili<br />
znanja i iskustva i stekli neke nove kompetencije. Kao najveći<br />
izazovi u hrvatskom kontekstu ističu se niska društvena<br />
svijest o važnosti javnih prostora i aktivnog sudjelovanja javnosti<br />
u procesu planiranja, slaba educiranost predstavnika<br />
uprave i stručnjaka o novim metodologijama te netransparentnost<br />
u donošenju odluka i njihovom provođenju. Čini mi se<br />
da su to ujedno i teme na koje bi trebali biti fokusirani budući<br />
napori kako bi se stvorili preduvjeti da participativno i integralno<br />
planiranje javnih prostora postane uobičajena praksa u<br />
Hrvatskoj.<br />
KVARTART PRIMJER DOBRE PRAKSE<br />
„Kao primjere od kojih možemo učiti i mi u drugim<br />
gradovima, istaknula bih zadarski urbani festival KvartArt<br />
i arhitektonsku radionicu Gradionica. KvartArt je odličan<br />
primjer privremenog korištenja kojim se kroz radionice,<br />
koncerte, druženje i zabavu nastoji revitalizirati zapušteni<br />
javni prostor bivše vojarne Stjepan Radić. Gradionica je<br />
arhitektonska radionica koja ima za cilj osmisliti male i<br />
niskobužetne intervencije kojima se na brz i jednostavan<br />
način može poboljšati neki prostor i ispitati potencijal za<br />
daljnju revitalizaciju. Prošle godine Gradionica se bavila<br />
upravo javnim prostorima naselja Bili Brig.“<br />
Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong> www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 23
Change language