10.07.2019 Views

Gzd magazin - proljeće / ljeto 2019.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

Specijalizirani magazin za gradnju, arhitekturu, uređenje i energetsku učinkovitost.

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Transform your PDFs into Flipbooks and boost your revenue!

Leverage SEO-optimized Flipbooks, powerful backlinks, and multimedia content to professionally showcase your products and significantly increase your reach.

gušt ih je raditi jer su ti kompletno odriješene ruke, pa se ideja<br />

razvija slobodno.<br />

Razmišljaju li onda vaše kolege slično poput vas ili većinom<br />

„štancaju“ projekte?<br />

––<br />

Dosta kolega sudjeluje u natječajima, pretežno mlađi, ali ima i<br />

onih starijih izvrsnih i iskusnih arhitekata poput Nikole Bašića<br />

koji još uvijek rade natječaje. Može se reći da smo nas troje<br />

odrasli na natječajima. Još za vrijeme faksa radili smo dosta<br />

studentskih natječaja: bazen, vinariju, hotel na liticama i to su<br />

sve projekti s kojima smo jako zadovoljni, na kojima smo se<br />

projektantski razvili i izvježbali. Kasnije smo tu praksu nastavili<br />

kroz arhitektonske urede u kojima smo radili.<br />

PRENAMIJENITI, A NE RUŠITI<br />

Osim što će zgrada biti jedinstvena kombinacija muzeja,<br />

istraživačkog i interpretacijskog centra, što biste još istaknuli<br />

kao posebnost Vašeg projekta?<br />

––<br />

U Hrvatskoj nema baš puno primjera rekonstrukcija stare industrijske<br />

baštine. Rijeka počinje s tim impulsom, ali to je za sada<br />

u povojima. Mi još ne slijedimo primjer Španjolske, Njemačke<br />

ili Mađarske gdje su svoju staru industrijsku infrastrukturu prenamijenili<br />

u kulturne svrhe. Ono što kod nas često vidimo je da<br />

se sruši nešto industrijsko i onda na tom mjestu niknu, primjerice<br />

garaže.<br />

Sa sisačkim centrom to nije slučaj. Grad je strateški planirao,<br />

otkupili su dio čestice od Badela i aktivno su krenuli s tom idejom.<br />

Osjećamo poprilični entuzijazam čelnih ljudi oko cijelog<br />

projekta.<br />

U kojoj je trenutačno fazi realizacije projekt? Jeste li se uhvatili<br />

u koštac s papirologijom?<br />

––<br />

Završio je idejni projekt, sada ulazimo u glavni projekt koji<br />

služi za građevinsku dozvolu. U Gradu se nadaju da će to biti<br />

ove godine, no svi smo svjesni koliko je u Hrvatskoj teško doći<br />

do građevinske dozvole, pogotovo za ovoliko kompleksnu<br />

rekonstrukciju. Kad se dobije dozvola, krećemo sa izvedbenim<br />

projektom. Za sada je otvorenje centra u planu kroz četiri,<br />

pet godina. U projektantskom dijelu bit će nas 10-ak, od toga<br />

Jeste li ostali u kontaktu s bivšim studentskim kolegama?<br />

Koliko često takva poznanstva prerastu u suradnju ili možda<br />

rivalstvo? Gledate li jedni na druge kao konkurenciju dok ste<br />

na faksu?<br />

––<br />

Na godini nas je bilo jako malo, 120 studenata koje u startu<br />

podijele u grupe do 20 maksimalno, tako da smo praktički od<br />

prvog dana živjeli s tim ljudima kao obitelj. Tako da većinom s<br />

ljudima koje upoznaš prvi dan faksa ostaneš do kraja faksa, pa<br />

i kasnije tijekom profesionalnog života. Tako smo se uostalom<br />

i nas troje upoznali. Imamo dosta širok krug kolega s faksa s<br />

kojima se još uvijek družimo i surađujemo. Dio ih je otišao van<br />

Hrvatske, dio je ostao. Sama suradnja je stvar kompatibilnosti<br />

u radnom procesu, i prava je sreća naći tim s kojim možeš<br />

raditi, što je slučaj s nama. Ima arhitekata koji su samostalni,<br />

ali ne znamo kako oni funkcioniraju, jer smatramo da arhitektura<br />

nije “one man job”. U arhitekturi uvijek trebaš drugo<br />

mišljenje, kreativniji si kad se tim sastoji od više ljudi, mozak<br />

drukčije radi, lakše i brže dođeš do zaključaka.<br />

Zanimljivo je i to da je ovom natječaju sasvim slučajno predhodila<br />

i dobra priprema. Naime vaši diplomski radovi tematski<br />

su bili bliski natječaju. Možete nam kazati koja je bila njihova<br />

tema?<br />

––<br />

Sara Jurinčić pisala je diplomski na temu rekonstrukcije kompleksa<br />

sv. Nikole u muzej podvodne arheologije u Zadru. Dino<br />

Mišković je radio Arheološki muzej i interpretacijski centar Siscia,<br />

a Aleksandar Matijašević- Dječji dom Sisak. Na taj su način<br />

javni prostori, muzej i Sisak predhodno poslužili kao dobra priprema<br />

za natječaj.<br />

dvoje muzeologa i nas četvero projektanata te ostali suradnici.<br />

S obzirom da su sve četiri zgrade zaštićene, fokus će biti na<br />

pažljivom i promišljenom radu na kulturnom dobru.<br />

NATJEČAJI KAO STILSKA VJEŽBA<br />

Koliko je za vas arhitekte važno i korisno javljanje na ovakve<br />

natječaje? Čine li se ponekad kao gubitak vremena u smislu<br />

da trošiš vrijeme na razradu nekog projekta za koji ne znaš<br />

hoćeš li ga dobiti, a u isto vrijeme ne zarađuješ?<br />

––<br />

Bitno je raditi barem jedan natječaj godišnje jer se tako vježba<br />

kreativnost, a htjeli mi to ili ne, ona padne u drugi plan ukoliko<br />

uđeš u kolotečinu s projektima, kućama, stanovima, rekonstrukcijama...<br />

Natječaji dođu kao odlična stilska vježba, a i<br />

Proljeće/Ljeto <strong>2019.</strong> www.gradimozadar.hr/tiskano izdanje 31

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!